Lista najbogatijih tajkuna istočne Europe, koju je šestu godinu zaredom objavio ugledni poljski magazin Wprost, napravljena je u suradnji s nekoliko europskih medija, među kojima je i Nacional. Tjednik Wprost od 2002., otkada objavljuje listu najbogatijih ljudi u europskim tranzicijskim zemljama, koristi podatke Nacionala, čija redakcija već od 2002. godine prati imovinsko stanje najbogatijih Hrvata. Wprost je od 2005. godine listu proširio sa 50 na sto imena, a u listi probranih i najbogatijih na području istočne i srednje Europe ove se godine našao samo jedan Hrvat - vlasnik Agrokora Ivica Todorić na 99. mjestu.

Na listi, kao i u proteklim godinama, dominiraju prvenstveno ruski bogataši. Riječ je o ljudima koji su mlađi od 45 godina, a najviše su poznati po investiranju u bankarstvo, formiranju investicijskih kuća i visokoprofitabilnih udjela u naftnim kompanijama, poslovanju s velikim industrijskim gigantima koji su preživjeli prelazak na kapitalizam, medijskim tvrtkama ili pak energetskim kompanijama. Većim dijelom, to su tajkuni i oligarsi koji su za vrijeme postkomunističke tranzicije i vala netransparentne privatizacije, zahvaljujući političkoj potpori ruske vrhuške, ostvarili rapidno bogaćenje, te se od tada, bez obzira na negativna kretanja koja su zahvatila financijsko tržište, većinom nalaze na listi najimućnijih.

Ipak, događaji na globalnom tržištu kapitala, i kriza koja je pogodila gotovo sva veća gospodarstva na svijetu, odrazila se i na njihov imutak. Količinski, najviše su to osjetili upravo najbogatiji pojedinci u Rusiji, izgubivši prema časopisu Forbes u proteklih pet mjeseci 230 milijardi dolara.

Ruski milijarderi su zbog nekoliko razloga u prosjeku ostali bez 10 milijardi dolara. Naime, ove je godine zabilježen val investiranja iz Rusije. Otegotna okolnost je bila uzrokovana činjenicom da su Rusi investirali paralelno s jačanjem financijske krize. Jedan od uzroka bio je drastičan pad vrijednosti dionica, a posljedica osjetni gubitak imovine najbogatijih Rusa. Također, pad cijena robe koju Rusija izvozi i na čemu optimalno najviše zarađuje, uvjetovao je masovni odlazak velikih stranih investitora s ruskog tržišta, koji su do sredine 2008. godine tamo sudjelovali s 74 milijarde dolara.

Primjer znatnog smanjenja bogatstva ruskih milijardera je prošlogodišnji najbogatiji Rus Oleg Deripaska, vlasnik proizvođača aluminija United Co. Deripaska, čije je vlasništvo prošle godine procijenjeno na 30 milijardi dolara. Izgubio je više od 16 milijardi, zbog čega se prema listi Wprosta sada nalazi na petom mjestu najbogatijih ljudi istočne i srednje Europe. Vlasnik nogometnog kluba Chelsea Roman Abramović, koji je 2007. godine bio drugi najbogatiji poduzetnik na spomenutom području, izgubio je oko 20 milijardi dolara, te sada nalazi na 7 mjestu. Usporedno s prošlogodišnjom imovinom, najveći gubitnik na listi najbogatijih, uvjerljivo je Vladimir Lisin, čiji je 85-postotni udio u tvrtki Novolipetsk Steel na vrijednosti izgubio 22 posto. Lisin je 2007. godine bio peti najbogatiji istočnoeuropljanin, a ukupno četvrti Rus po bogatstvu. Ove je godine zauzeo deseto mjesto.

Uz ruske bogataše, koji uvelike dominiraju listom najbogatijih, među prvih 30., sada je šest Ukrajinaca, a po imovinskom statusu predvodi ih Renat Ametov. Ovaj ukrajinski milijarder i vlasnik nogometnog kluba Šahtjor iz Donjecka, dospio je na drugo mjesto najbogatijih pojedinaca. Ipak, bez obzira na financijske gubitke koji su kao posljedica svjetske globalne krize zahvatili i Istočnu Europu, lista ljudi čija se imovina broji u milijardama, za razliku od prošle godine, osjetno se povećala. Naime, 2007. godine, posljednji milijarder, 72. na listi, bio je Rus Vladimir Kogan, dok je ove godine zbog povećanja imovinskog stanja, kod čak 83 imena, imovina procijenjena iznad 1. milijarde dolara.

1. Sulejman Kerimov (42), Rusija, 24,5 milijardi USD

Vijest o planovima milijardera Vladimira Kreimova, koji je sredinom lipnja najavio kupnju udjela u značajnijim zapadnjačkim bankama, tijekom prvih mjeseci ove godine odjeknula je europskim tržištima, podigavši cijene dionica divova bankarske industrije, pri čemu Deutsche Banke za 1,7 posto, UBS-a za 0,8 posto i Credit Suissea za 0,6 posto.

Postepenim kupovanjem udjela u zapadnim bankama, ovaj ruski multimilijarder najavio je smjer i platformu svog budućeg poslovanja. Da je tomu tako, potvrđuje činjenica da je Kerimov prodao svoje udjele u ruskoj imovini kako bi kupio udjele u Deutsche Banku, UBS-u, Credit Suisseu i Morgan Stanleyu.

U svibnju je Kerimov prodao udio u najvećoj ruskoj banci (6 posto) i ruskom energetskom divu Gaspromu (4,5 posto), što mu je ove godine donijelo nekoliko milijardi dolara. Ruski tajkun prodao je i 68-postotni udio u OAO Polymetalu, najvećem ruskom proizvođaču srebra i drugom proizvođaču zlata.U tom je poslu Kerimov dobio oko 2,1 milijardu dolara, da bi ubrzo potom uložio 630 milijuna dolara u belgijsko-nizozemsku financijsku grupaciju Fortis.

Najveći udjel u novim investicijama, Kerimov drži u Deutsche Banku. Do sada je kupio 3 posto, a navodno je najavio kupnju 9 posto vlasništva.

Osim što je uspješni poduzetnik i ekonomist po struci, 41-godišnji Kerimov od 1999. godine zastupnik je ruskog parlamenta. Do 2007. godine, bio je poslanik Liberalne-demokratska stranka Rusije Vladimira Žirinovskog, a sada u parlamentu zagovara programe stranke Jedna Rusija. Vlasnik je poslovnog Boeinga, a najviše slobodnog vremena provodi na 90 metara dugoj jahti „Ice“, vrijednoj 170 milijuna dolara, koja je posebno za njega konstruirana i izgrađena. Prema pisanju ruskih medija, tijekom prošle godine potrošio je više od 100 milijuna američkih dolara za izgradnju džamija u Rusiji.

2. Rinat Ahmetov (43), Ukrajina, 23 milijardi USD

Rinat Ahmetov, bankar, industrijalac i najbogatiji čovjek u Ukrajini, hrvatskoj javnosti je poznat kao vlasnik ambicioznog nogometnog kluba Šahtjor iz Donjecka, u koji je do sada uložio stotine milijuna dolara. Počeo je 1993. kao bankar, a zarađeni novac uložio je u metalurgiju i rudarstvo. Svoje je poslovno carstvo gradio kao vlasnik metalurške tvornice i tvornice za preradu koksa. Danas je Ahmetov jedan od najmoćnijih pojedinaca u Ukrajini, u poslovnom i političkom aspektu.

Jedan je od čelnih ljudi vladajuće stranke Regionalna Partija, koja je na izborima ove godine osvojila jednu trećinu glasova. Uz iznimnu međunarodnu eksponiranost koju uživa zahvaljujući osobnom angažmanu u industriji nogometa, Ahmetov je u vlastitoj državi u fokusu medija zbog recentnih unutarstranačkih odmjeravanja snaga sa liderom Regionalne partije, Viktorom Janukovičem. Razlog njihovog neslaganja, a potom i polarizacije snaga unutar stranke, leži u međusobnom razilaženju pogleda prema politici predsjednika Viktora Juščenka. Ahmetov ga podržava, a Janukovič iskorištava svaku priliku da ga defamira.

Platforma i jezgra Ahmetovog carstva je tvrtka Capital Management System, u kojoj ima više od 90 posto udjela. Zahvaljujući svojim posrednicima i partnerima, Ahmetov preko brojnih firmi uživa monopol u području industrije čelika, energetike i kopanju ugljena. Posljednji plan koji je ostvario u naumu da proširi svoj utjecaj moći na tržištu, bilo je osnivanje holdinga 'Metinvest', preko kojeg dominira u matičnom metalurškom tržištu. Prati ga glas da je okružen gomilom tjelohranitelja. Osim što posljednjih nekoliko godina ovaj ukrajinski oligarh puno ulaže u p.r. kreiranje vlastite javne slike za europsko tržište, i paralelno s time proširuje svoje carstvo gdje god je moguće, Ahmetov trenutačno financira projekt izgradnje stadiona s kapacitetom od 50 tisuća ljudi u Donjecku, zdanju na kojem će se igrati utakmice Eura 2012.

3. Genadij Timčenko (56), Rusija, 20 milijardi USD

Posljednje tri godine Giennadij Timčenko nalazi se na istom mjestu liste najbogatijih ljudi u istočnoj i srednjoj Europi. Čak štoviše, za razliku od drugih milijardera čije se financijsko stanje pogoršavalo proporcionalno sa povećanjem financijske krize, Timčenko je uspio 'sačuvati' prošlogodišnju cifru od 20 milijardi dolara. 56-godišnji psiholog po struci, jedan je od najmanje poznatih milijardera na svijetu, ima rusko-finskog je podrijetla.

Zajedno s Vladimirom Putinom bio je u KGB-u. Jedan je od dioničara peterzburške Banke Rusija. Poznat je po čvrstim poslovno-političkim vezama sa Vladimirom Putinom. Njihovo 'prijateljstvo' u fokus javnosti je izašlo nakon što je Ivan Rybkin, bivši predsjednik ruske Dume i kandidat na predsjedničkim izborima kazao kako Timčenko svojim poslovanjem osigurava Putinove interese i da drži 'crni novac u Kremlju'. U istrazi američkog ekonomiste Paula Volckera o UN-ovoj zloupotrebi programa „Nafta za hranu“ u Iraku, na kraju je izašlo i Timčenkovo ime.

Timčenko je stvarni vlasnik i najmoćniji pojedinac u ruskom naftnom koncerni Günvor , što uključuje i tvrtke registrirane u britanskim Djevičanskim otocima i Švicarskoj, te se zbog toga ne zna pravi omjer i vlasništvo. Dakle, jedan je od najmoćnijih pojedinaca u tvrtkama Surgutnieftiegazu, Rosnieftu i Gazpromu.

4. Mihail Prohorov (42), Rusija, 15,5 milijardi USD

Nekoliko dana nakon što je sredinom rujna Kremlj otkrio 120 milijardi dolara vrijedan plan spašavanja financijskog tržišta, milijarder Mihail Prohorov kupio je 50 posto udjela u Renaissance Capitalu, najvećoj ruskoj investicijskoj banci, , jednoj od vodećih investicijskih banaka u Rusiji, za što će izdvojiti 500 milijuna dolara. Tu je akviziciju, Prohorov nazvao 'znakom nadolazećih vremena. "Najjači će opstati, dok će ostali prestati postojati", kazao je prije mjesec dana Prohorov.

Ruski mediji nazivaju ga najzabavnijim ruskim oligarhom i najbogatijim kavalirom na svijetu; 42-godišnji Prochorow ljubitelj je razuzdanih bogataških danonoćnih zabava u europskim metropolama. Početkom siječnja 2007. godine, uhitila ga je francuska policija, jer je uhvaćen sa prostitutkama. Od prošle godine više nije poslovni partner s Vladimirom Potaninom, milijarderom koji je s Prohorovim dijelio vlasništva nad većinom tvrtki. 2007. godine, dogovoreno je da Potanin od bivšeg partnera otkupi 26 posto udjela.

S druge strane, ruska korporacija Rusal, u većinskom vlasništvu Olega Deripaske, kupila je 25 posto dionica Norilsk Nickela- najveće rudarske kompanije u Rusiji čija tržišna vrijednost iznosi oko 53 milijarde dolara. Dionice Norilska otkupila je grupa Onexim, investicijska kompanija koju kontrolira Prohorov. U slobodno vrijeme, Prohorov uživa igrajući košarku, a uz ovaj sport je vezan i poslovno. Naime, većinski je dioničar moskovskog košarkaškog kluba CSKA.

5. Oleg Deripaska (40), Rusija, 15 milijardi USD

U razdoblju koje je prethodilo sredini svibnja ove godine, kad se na svjetskim tržištima nadzirala financijska kriza, a pojedini ruski oligarsi najavljivali velike akvizicije po zapadnoj Europi, prema svim eminentnim medijima, uvjerljivo najbogatiji na listi pojedinaca u istočnoj Europi bio je Rus Oleg Deripaska.

40-godišnji vlasnik kompanije "Osnovni elementi", bio je jedan od prvih ruskih tajkuna koji je najavljivao, a potom nizom primjera potvrđivao intenciju da se proširi na Zapad, ali i da zadrži poziciju na tržištu istočne Europe. Deripaska je bio predvodnik poduzetnika koji su najveći porast bogatstva ostvarili preko poslova sa ugljenom, umjetnim gnojivima i servisnim djelatnostima vezanim uz naftu.

Osim što je u razne projekte u Sankt Peterburgu ulagao milijarde dolara, kupovao je po Rusiji i Europi dionice raznih kompanija: Strabaga, Hochtiefa, Magne, Transtroja, Rosnjefta... Ugledni list Finans do polovice ove godine procijenio je Deripaskinu vrijednost na ček 40 milijardi dolara, iako bi, tada je bilo rečeno, ona mogla biti i 50 milijardi dolara. Međutim, zbog niza otegotnih okolnosti koje su zahvatile svjetsko tržište i Deripaskea osobno, prošlogodišnjih 30 milijardi dolara, trenutačno su prepolovljene te sada raspolaže sa oko 15 milijardi dolara.

Prema svemu sudeći, u sudskom sporu s najbogatijim Čehom Petrom Kellnerom izgubio je nekoliko stotina milijuna dolara u vezi s osiguranjem Ingrasstrach. S druge strane, financijski stručnjaci su nagađali da radi održanja likvidnosti, mora prodati svoj 20-postotni udio u industriji automobilskih dijelova Magna International kojoj su dionice pale toliko da je samo on izgubio 900 milijuna dolara. Također, Deripaska se mora osloboditi i desetpostotnog udjela u njemačkoj građevinskoj kompaniji Hochtief. Kada se sve zbroji Deripaska je u posljednjih nekoliko mjeseci izgubio ukupno oko 16 milijardi dolara.

Ruski je oligarh poznat kao jedan od najvećih podržavatelja aktualnog premijera Vladimira Putina, a nerijetko u medijima zagovara ostanak postojećeg tržišnog stanja; u kojem država ima veliku ulogu. Također, najveći proizvođeč aluminija u Rusiji nerijetko ističe kako bi, ako bude potrebno, bespogovorno svoj udjel u tvrtkama dao pod državnu kontrolu.

Njegova supruga je Polina Jumaszewa - kći je poznatog novinara, koji je napisao memoare bivšeg ruskog predsjednika Jeljcina. Proširenje od početka 21. stoljeća na britanski otok, Deripaska je okrunio kupnjom palače u Londonu, koja je koštala 50 milijuna dolara.

6. Mihail Fridman (38), Rusija, 14 milijardi USD

Za Mihaila Fridmana poznavatelji prilika u Rusiji kažu kako je osvetoljubljiv, vječno sumnjičav i da nikome ne vjeruje previše. Ovaj pragmatični 44-godišnjak, poslovanje vidi kao vječno i beskompromisno natjecanje sa svojim rivalima, a u osvajanju tržišta dobrano mu je svojim utjecajem pomagao bivši predsjednik, a sada premijer Rusije Vladimir Putin. Dobre političke (i posljedično gospodarske) odnose Fridman je uspostavio i sa novim premijerom Dimitrijem Medvedevim. U posljednje vrijeme aktivan je u telekomunikacijskom resoru, i to na području Afganistana i Irana.

Krajem 80-ih Fridman je s nekolicinom kolega osnovao Grupu Alfa, koja je u međuvremenu narasla u vodeći ruski konzorcij s interesima u naftnoj industriji, maloprodajnim lancima, komunikacijama itd. Alfa Banka, u vlasništvu grupe, najveća je ruska privatna banka, a u Tyumen Oilu, trećoj ruskoj naftnoj kompaniji, Alfa posjeduje većinski udjel. Među važnijim Alfinim akvizicijama je i trećina dionica norveške telekomunikacijske kompanije Vimpelcom. Friedmana smatraju tipičnim postsovjetskim poduzetnikom, agresivnog nastupa, koji se neočekivano obogatio trgujući ponajviše šećerom, cementom, staklom, drvom i robom široke potrošnje u lancu supermarketa. U ruskim novinama Vedomosti, specijaliziranim za financije, Fridman je proglašen za “oligarha 2002.”

U plejadi skandala koji će u poslovanju do danas pratiti Fridmana i tvrtke čiji je vlasnik, sredinom 90-ih godina optužen je da je Alfa-Eko poslužila kao tvrtka za krijumčarenje droge, kojoj je za transport iz Kine paravan bio šećer, što je potaknulo sumnju na ostale korporacije koje su na sličnim rutama trgovale sa dnevnim multimilijunskim utržkom, bez temeljitijih provjera. U tim godinama, Fridman je bio član „Vijeća bankara“, udruge koju su mediji kasnije nazvali 'vlada iz sjene'. Bila je to skupina oligarha u usponu koja je nakon prvih postkomunističkih izbora imala pravu vlast u rukama.

7. Igor Kolomojski (44), Ukrajina, 11,3 milijarde USD

Ukrajinski oligarh koji preko reklamne i financijske podrške favorizira predsjednika Viktora Juščenka. Svoje je poslovno carstvo izgradio preko industije ulja i metalurgije. Vlasnik je 'Ukrnafta', rafinerije 'Galiczina' i 'Nieftiechimik Prikarpati', i njihovih metalurških postrojenja. Također u vlasništvu ima nekoliko tvrtki koje se bave čelikom sa tvornicama u Rusiji i Rumunjskoj. Kolomojski je aktivan i u bankarstvu, a vlasnik je najveće privatne ukrajinske banke 'Priwat'. 44-godišnji milijarder vodi praktični životni stil. Svojim poslovima najčešće upravlja sa palube luksuzne jahte.

Glavni mu je poslovni partner Genadi Bogoljubov. Kolomojski je svoj profesionalni poslovni uspon doživio početkom 90-ih, kad je zajedno sa Bogoljubovim osnovao banku Privatbank. Osim najveće banke u Ukrajini, Kolomojski je priznao kako zajedno sa svojim partnerima ima imovinu u Rumunjskoj, Poljskoj i Rusiji.

Zanimljivo je kako je osam privatnih tvrtki u vlasništvu Kolomojskog i partnera zbog poreza prijavljeno u Hrvatskoj i Djevičanskim otocima.

8. Roman Abramovič (41), Rusija, 10 milijardi USDOd svibnja ove godine, Roman Abramović je izgubio više od 20 milijardi dolara.

Tajkun koji je prije pet godina za 140 milijuna funti kupio londonski nogometni klub Chelsea, izgradio je bogatstvo na Sibneftu, petoj ruskoj naftnoj kompaniji, u kojoj je svojevremeno imao 36 posto dionica, ali je, otkupivši od Borisa Berezovskog njegov udjel nakon bijega tog tajkuna iz Rusije 2000. godine, stekao kontrolu nad 70 posto dionica.

Po mnogima, Berezovki je najzaslužniji za Abramovićev politički, a posebice gospodarski uspon. Povukavši se iz aktivne prisutnosti u Sibneftu, preko svoje holding kompanije Millhouse Capital drži većinski udio u Ruskom aluminiju, metalnoj industriji koja u svjetskim razmjerima zauzima drugo mjesto, Aeroflotu, moskovskoj televizijskoj kući ORT-u, te udjele u ruskim energetskim kompanijama.

Nakon plodonosnog partnerstva sa odbjeglim Berezovskim, Abramović se poslom povezao s drugim multimilijarderom, Olegom Dieripaskom. S njime je i dalje nastavio dominaciju tržištem aluminija.

Bio je i politički aktivan, kao guverner arktičke oblasti Čukotke, koju nastava 79.000 starosjedilačkih Sibiraca, a 2002. godine, imenovan je i članom ruskog državnog vijeća, savjetodavnog tijela predsjednika Vladimira Putina.

2007. godine Abramović se rastavio i trenutačno živi sa 23-godišnjom Darijom Žukovom, bivšom djevojkom tenisača Marata Safina i kćeri poznatog trgovca oružjem Andreja Žukova. Poznato je kako je Abramović ljubitelj dugih plovila. Trenutačno ima tri jahte, koje zajedno koštaju oko 370 milijuna dolara.

Činjenica da je nedavno ostao bez 20 milijardi dolara, ne sprečava ga, prema svemu sudeći, da i dalje gradi najveću i najskuplju jahtu na svijetu. Novo ekskluzivno plovilo navodno će koštati 250 milijuna eura.

9. Iskander Mahmudov (45), Rusija, 9,5 milijardi dolaraMi smo svi Putinovi vojnici; navodno je u jednom intervjuu kazao ovaj ruski oligarh. Mahmudov bivši dugogodišnji partner Oleg Dieripaska uvelike je bio povezan sa Kremljom, a Mahmudov je dobro znao izvore oportunizma za njihove zajedničke poslovne kampanje. 45-godišnji Mahmudov, po struci je prevoditelj arapskog jezika. Početkom 90-ih godina angažirao se u industriji ugljena.

Nakon što je proveo nekoliko godina u trgovini ovom sirovinom, odlučio se na postepenu kupnju a potom proširenje tvrtki. Navodno je već od tada Mahmudov svoje poslove osiguravao sa vlastitom privatnom 'vojskom' uz duboke veze u tajnim službama. Kasnije se zainteresirao za bakar, a danas ima 40 posto vlasništva nad tržištom bakra. Kao glavni dioničar rudarske tvrtke 'Uralskiej Kompania', Mahmudov ima godišnju dobit od oko 500 milijuna dolara. Pod tom su tvrtkom i KRU te Transmaszholding. Ruski je tajkun tijekom 2007. godine uložio više od 400 milijuna dolara u dionice ruske Sbierbanke, a veliki prošlogodišnji dobitak ostvario je zbog globalne potražnje bakra.

10. Vladimir Lisin (52), Rusiija, 9 milijardi USD

Vladimir Lisin je predsjednik i vlasnik (83 posto) metalurškog kombinata NKM, čija je godišnja dobit prije dvije godine iznosila 2,6 milijardi dolara. Paket dionica kontrolira preko tvrtki registriranih u inozemstvu. Ovaj 52-godišnjak diplomirao je na sibirskom institutu za metalurgiju i ima titulu doktora tehničke znanosti. Za razliku od drugih oligarha koji su po zaradi na vrhu liste, Lisin je prilično samozatajan, maksimalno izbjegava pojavljivanje u javnosti, kao i angažman u političkoj sferi.

Zbog povećanja cijena metala na globalnoj razini, tijekom prošle godine Lisin je vrijednost svoje imovine povećao za nekoliko desetaka posto.

Većinski je vlasnik dionica luke ST. Petersburg (treći u Rusiji po tranportu), dok je u luci Tuapsen zastupljen sa 70 posto. Početkom prošle godine, Lisin je zajedno s francusko-talijanskom grupacijom formirao CP Duferco; koncerm koji se bavi investiranjem i financiranjem u industriji čelika. Lisin često odlazi u Škotsku, gdje je prije nekoliko godina kupio dvorac iz šesnaestog stoljeća, vrijedan nekoliko milijuna dolara.