Objavljeno u Nacionalu br. 675, 2008-10-20

Autor: Željko Rogošić

Agronom na vrhu liste vlasnika Hajduka

'Jerko Zovak je kriminalac a ne ja'

Ivan Rimac, građevinski poduzetnik podrijetlom iz Livna, koji je za 11 milijuna kuna postao najveći pojedinačni dioničar NK Hajduka, opovrgava optužbe da je privredni kriminalac protiv kojeg je Interpol 2005. raspisao tjeralicu zbog utaje poreza a srbijanska policija ga pritvorila i izručila njemačkim vlastima

DEČKO S BAUŠTELE Rimac kaže da se nakon završenogDEČKO S BAUŠTELE Rimac kaže da se nakon završenogIvan Rimac, vlasnik projektantske kuće Rimc iz Sv. Nedelje pokraj Samobora, postao je, uz Jaku Andabaka, najveći pojedinačni dioničar Hajduka. Hajduk se uz pomoć uplata trinaest poslovnih ljudi i njihovih tvrtki, uspio u preustroju pretvoriti u dioničko društvo, u većinskom 63-postotnom vlasništvu Grada Splita. No, o Ivanu Rimcu koji je osobno uplatio približno 11 milijuna kuna i stekao oko 6 posto vlasničkog udjela u Hajduku, osim da je porijeklom iz okolice Livna, u hrvatskoj se javnosti gotovo ništa nije znalo. ”Ja sam običan čovjek, agronom, građevinar i veliki zaljubljenik u sport i Hajduk“, istaknuo je. Nakon vijesti o senzacionalnom Rimčevu ulaganju, uslijedila su, prvenstveno u Slobodnoj Dalmaciji, otkrića i optužbe da je temeljem Interpolove tjeralice i traženja njemačkih vlasti zatvoren u Srbiji, da je utajio porez te da je u Hrvatskoj proveo milijunske malverzacije, što je u javnost plasirao njegov bivši poslovni partner u tvrtki Slavonija DI Jerko Zovak, nekadašnji političar, čak i protukandidat pokojnom Ivici Račanu za mjesto predsjednika SDP-a.

NACIONAL: Jedan dan bili ste junak s naslovnice, a tada je krenula serija novinskih napisa i neugodnih priča iz vaše poslovne prošlosti. Je li vas to iznenadilo?
- Ne, nije me iznenadilo, ni ogorčilo, već rastužilo, jer se aktivnosti vezane za kraj agonije Hajduka i nova ulaganja u klub pokušavaju zatamniti lažima i konstrukcijama propalog političara Jerka Zovaka. Žao mi je što neke novine nasjedaju njegovim pričama bez argumenata. Znao sam da će biti ljubomoran na svaki moj potez, ali da će jal i njegova ljubomora biti motiv da se krene u takav napad na mene, nisam očekivao.


NACIONAL: Jeste li vi lice s Interpolove tjeralice?
- Nisam lice s tjeralice jer tjeralice nije ni bilo. To znaju sve naše mjerodavne službe.

NACIONAL: Jeste li bili traženi u Njemačkoj, uhapšeni i zatvoreni u Srbiji i optuženi u Hrvatskoj zbog utaje poreza ili pronevjere 87 milijuna kuna?
- Potpune besmislice. U Njemačkoj sam se bavio građevinskim poslovima. Kada sam se vratio u Hrvatsku zaposlio sam se u tvrtki u kojoj i sad radim, ali sam uvijek bio na putu između Njemačke i Hrvatske. Njemačke porezne službe tvrde da sa mnom nisu mogle stupiti u kontakt i dobiti moje očitovanje o nejasnoćama koje su nastale poslovanjem naših tvrtki s drugim njemačkim tvrtkama. Zato su njemački organi uputili zahtjev za pomoć u traženju, jer me nisu mogli pronaći na mojoj njemačkoj adresi. Bio sam spreman odmah po sazanju da sam tražen, bez tjeralice, bez prepraćivanja i prisile otići u Njemačku i razjasniti nastalu situaciju. To sam i učinio. Ništa nisam ostao dužan njemačkoj državi. Odlazim u Njemačku normalno, sa mnom posluju svi moji njemački partneri i banke.

NACIONAL: Jeste li bili zatvoreni u Srbiji? Je li u Hrvatskoj protiv vas podignuta optužnica?
- Ne. U proljeće 2005., kada je njemački zahtjev stigao, poslovno sam boravio u Srbiji. Oni su pomislili da sam ratni zločinac. Rekao sam Srbima o čemu se radi i da ću sam otići u Njemačku, nisu mi vjerovali, govorili su da će me oni isporučiti, napravili su od toga cijelu paradu. Ali, na sreću brzo je prošlo. Netočno je da je Državno odvjetništvo u Hrvatskoj protiv mene podiglo optužnicu. Propali političar Zovak širi takve glasine. Kod mene se pokušao uhljebiti, čak je dvije godine bio direktor tvrtke Slavonija DI koja je bila u mojem vlasništvu. Kada mu nije uspjelo trajno uzimati novac iz te tvrtke, a počinio je brojna kaznena djela, koja su predmet obrade policije i istrage Županijskog suda u Slavonskom Brodu, onda je protiv mene na sve moguće adrese podnio prijave. Potpuno neutemeljeno iznosi tvrdnje i laži o tome da sam prodao njegov udio u Slavoniji DI jer on nikada i nije bio vlasnik, već moj poslovni partner. Cijeli taj slučaj prepuštam pravosudnim institucijama da ga razriješe. Čudno je da raspolaže tolikim milijunima kao bivši propali političar.

NACIONAL: Zovak je već 2005. godine u javnost izišao s pričom da ste prodali zajedničku tvrtku bez njegova znanja ispod cijene drugoj tvrtki, te da ste Slavoniju DI preprodali tri puta. Tvrdio je da je oštećen za 20 milijuna eura. Sada tvrdi IVAN RIMAC s čelnicima Hajduka, trenerom Goranom Vučevićem,predsjednikom Matom Perošem i direktorom Fredijem Fiorentinijem, na prošlotjednom potpisivanju ugovora o kupnji dionica klubaIVAN RIMAC s čelnicima Hajduka, trenerom Goranom Vučevićem,predsjednikom Matom Perošem i direktorom Fredijem Fiorentinijem, na prošlotjednom potpisivanju ugovora o kupnji dionica klubada ste njegovim novcem kupili dionice Hajduka.
- Ako ima toliki novac, zašto se uopće sa mnom petljao. Žao mi je što sam ulazio u kupovinu Slavonija DI, tvornicu namještaja, furnira i parketa. On je bio direktor u toj tvrtki, nikakav suvlasnik. Molio me je da ga postavim za direktora, na mjesto na kojem je počinio brojne malverzacije. Zbog brojnih drugih poslovnih obveza ostavio sam mu da vodi tvrtku. Tvrtku sa 500 zaposlenih, doveo je na 300. Policija je utvrdila da je novac tvrtke koristio za privatne potrebe, kao i da je novcem tvrtke plaćao osnivačku konvenciju svoje stranke Hrvatska socijaldemokracija. Nema govora o prodaji bilo kakavih udjela koji su pripadali Jerku Zovaku, nema govora o nekom njegovu novcu, ponajmanje o novcu koji bih ja sada uložio u kupovinu dionica Hajduka.

NACIONAL: Priča se i o 109.000 četvornih metara zemljšta općine Sibinj koje vam je općina prodala od dijela koji je na dar dobila od Vlade RH, po cijeni manjoj od procijenjene, a koje ste vi preprodali svojoj tvrtki Rimc i temeljem toga zemljišta podigli kredit u iznosu od 4,5 milijuna eura od Hypo banke, koja je upisala hipoteku na zemljište. Je li vam netko u općini Sibinj pogodovao u kupnji zemljišta?
- Sva zemljišta koja sam kupovao diljem Hrvatske kupovao sam na natječaju. U skladu s natječajem, ponudio sam cijenu 5,10 eura za koju sam mislio da je realna i prihvatljiva u tom trenutku. Pratim svaki natječaj o kupovini zemljišta u svim novinama. Kad se pojavio natječaj općine Sibinj, o prodaji zemljišta na kojem se predviđa gospodarska zona, zaključio sam da bi to mogao biti dobar posao. Je li procijenjena vrijednost zemljišta bila 6,20 eura, ne znam.

NACIONAL: Jeste li bili u dogovoru s nekim od dužnosnika općine Sibinj?
- Nikad nisam bio u Sibinju sve dok nije potpisan ugovor. Na natječaj sam poslao kuvertu s uvjetima. Dobio sam informaciju putem moje tajnice da je prihvaćena naša ponuda.

NACIONAL: Zašto ste zemlju uknjižili na vašu tvrtku Indico, da bi nakon mjesec dana Indico preprodao zemljište agenciji Rimc po cijeni od 40 eura po četvornom metru, što je 4,9 milijuan eura? Potom Rimc podiže kredit od 4,5 milijuna eura kod Hypo banke, koja upisuje hipoteku na ovo zemljište.

- Što ću raditi sa svojim zemljištem, moja je stvar. Koga briga hoću li ga ja opteretiti sa 4,5 milijuna eura kredita ili 50 milijuna eura kredita? Kredit je odobren na ime projekta koji će se realizirati na tom zemljištu. Ako sam loše procijenio, ja ću izgubiti i novac, i kredit i zemlju. Možda projekt koji namjeravam izvesti, nikada neću realizirati. Posao sa zemljištem zaključen je u veljači ove godine. U sadašnjoj krizi sigurno se ne bih odlučio ući u taj projekt.

NACIONAL: U priči oko kupovine zemljišta u Sibinju navodi se da je cijeli posao bilo moguće napraviti zahvaljujući pomoći Katice Mišković iz Ministarstva regionalnog razvoja?
- Nikada za gospođu nisam čuo, ona je meni sasvim nepoznata osoba. U mojem uredu je karta gradova i u njima plan svih zemljišta koje sam kupio ili namjeravam kupiti. Ako sam nešto nezakonito napravio, trebam biti sankcioniran.

NACIONAL: S obzirom na to da o vama kruže različite informacije, tko ste zapravo vi?
- Sasvim običan čovjek, Livnjak koji voli ”bile“ i navija za Hajduk od najranije mladosti. Sjećam se djetinjstva kada bi moj otac Mato dolazio iz Njemačke, gdje je dugo godina radio, pa bi njegovim volkswagenom, jer drugog prijevoza nije bilo, 'JERKO ZOVAK nije bio suvlasnik tvrtke Slavonija DI, već njen direktor kojeg sam ja postavio na to mjesto', kaže Rimac'JERKO ZOVAK nije bio suvlasnik tvrtke Slavonija DI, već njen direktor kojeg sam ja postavio na to mjesto', kaže Rimacodlazili u Split gledati utakmice Hajduka. Livnjaci su uvijek tako u automobilskim kolonama, iz 100 kilometara udaljenog Livna, odlazili navijati za Hajduk. Iako je cesta bila loša, uvijek je postojala bliska povezanost s Dalmacijom, ljudi s jedne i druge strane Dinare su se dobro slagali. Rođen sam, i izuzetno vezan za selo Lištane, koje je 25 km udaljeno od Livna i isto toliko od Sinja.

NACIONAL: Gdje ste sve živjeli i što ste radili?
- Kako mi je otac cijeli život radio u Njemačkoj, nije mi bilo lako. Baš kao i svoj djeci koja su odrastala bez roditelja. Već nakon osnovne škole u Lištanima, želio sam otići k ocu u Frankfurt. On je bio građevinac, i htio sam tamo raditi. Ali, otac, koji je u Frankfurtu živio i radio 40 godina, sa mnom je imao drugačije planove. Poslao me k rođacima u Vinkovce, gdje sam pohađao srednju školu. Nisam želio studirati, pa sam tako neko vrijeme proveo s ocem na baušteli. Mene naporan fizički rad nije uplašio, ali otac je bio neumoljiv u odluci da u Jugoslaviji upišem fakultet. Tako sam postao student Agronomskog fakulteta u Novom Sadu i tamo završio studij, samo da bih mogao u Njemačku. Otac se s time složio, iako je rekao da nisam normalan kada želim doći u Njemačku i nakon tolikih škola početi raditi najteže poslove. Shvatio sam da ne znam najbolje njemački jezik, pa sam ga počeo studirati, usto raditi i studirati na Građevinskom fakultetu u Frankfurtu. Potom sam se oženio, dobio djecu, stekao obitelj, pa Građevinu nisam stigao završiti. Ali, upoznao sam dosta poslovnih ljudi koji su se bavili građevinarstvom i omogućili mi dobre poslove.

NACIONAL: Kako ste osnovali graditeljske tvrtke u Njemačkoj?
- U posao sam krenuo s ocem i bratom. Osnovali smo više tvrtki, najstarija je bila tvrtka mojeg oca, Mato. Potom sam samostalno vodio građevinsku tvrtku. Preokret se dogodio 1999., kada su moji njemački partneri odlučili poslovati u Hrvatskoj. Napravili smo zajednički plan što bi u Hrvatskoj željeli raditi sljedećih deset godina. Pošto se otac kao umirovljenik vratio u Lištane, i ja sam se 2001. odlučio s obitelji vratiti u Hrvatsku i osnovao projektantsku kuću Rimc. Svi moji partneri su Nijemci, Austrijanci i Švicarci.

NACIONAL: Čime se bavi vaša projektantska kuća?
- Pratio sam kretanja na hrvatskom tržištu još od 1994., probleme koje su imale građevinske tvrtke i arhitektonski uredi, pa sam odlučio osnovati svoju projektantsku tvrtku. Zaposlio sam nekoliko arhitekata i inženjera, a uz pomoć mojih partnera iz Njemačke nastala je tvrtka Rimc. Bavimo se projektiranjem velikih trgovačkih lanaca što podrazumijeva i projektiranje, i vođenje projekta, i inženjering i nadzor. U mojoj tvrtki je trenutačno 20 zaposlenih, deset arhitekata, ostalo su inženjeri. Mi smo mala, ali stabilna tvrtka s velikim prometom. U graditeljstvu smo bili 11. u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji smo po ukupnim parametrima bili 26., u Hrvatskoj 256. Pretprošle godine je promet bio 700 milijuna kuna, dobit 60 milijuna kuna. U Hrvatskoj smo napravili puno trgovačkih lanaca, od Osijeka, Slavonskog Broda, Đakova, Županje, Nove Gradiške, Požege, Bjelovara, Koprivnice, Zagreba. Nekad smo radili ciljano znajući koji su trgovački lanci zainteresirani, a nekad smo nudili uređenu lokaciju kupcu koji je to želio.

NACIONAL: Zašto ste odlučili uložiti novac u Hajduk?
- Sport jako volim. S Hajdukom je oduvijek postojala emocionalna veza. I dok sam živio u Njemačkoj, gdje god se Hajduk pojavljivao, odlazio sam gledati utakmice. I utakmice Dinama, jer ti su klubovi bili naša spona s domovinom. Živcirao me nered u sportu, patnje i propadanje Hajduka, a radovali su me veliki uspjesi nogometaša i rukometaša na svjetskim prvenstvima. Dugo sam bio u Upravi NK Zagreba, podržavao i rukometaše Zagreba. Mislio sam se povući iz cijele te priče, ali sam svjestan značaja sporta za mlade ljude. Znate da su iz livanjskog kraja Šuker, braća Kovač, Kasalo, Hrgović, Boban. Svi su potekli s dinarskih proplanaka. Šteta je ne naći tamo nekog novog Šukera. Sramota je da Hajduk kao dalmatinska ikona tone u blatu, umjesto da je ponos cijele Dalmacije. Ljutila me i boljela cijela ta „trakavica“, dugovi, mogućnost stečaja. Vjerujem da svi mi ulagači u Hajduk možemo pridonijeti boljoj budućnosti NK Hajduka. Kada sam čuo da postoji mogućnost kupnje dionica i kad je to odlučio i Jako Andabak, odlučio sam i ja. Ako će to pomoći da Hajduk ponovo bude onaj stari, bit ću presretan. Neću stati na tome što sam najveći pojedinačni dioničar. Može se pomoći i na druge načine.

PROJEKTOM TERRA u Livanjskom polju Rimac želi pokrenuti proizvodnju obnovljive energije i ekološke hraPROJEKTOM TERRA u Livanjskom polju Rimac želi pokrenuti proizvodnju obnovljive energije i ekološke hraNACIONAL: Je li vas strah za uloženi novac jer ulaganje u Hajduk znači i rizik?
- Straha nemam jer sam imao čast zatvoriti taj krug u prodaji dionica. I da je iznos bio veći, platio bih ga. Hoću da Hajduk krene dalje. U biznisu ne smijete imati straha, bez rizika nema biznisa.

NACIONAL: Je li vam netko rekao da ste pogriješili što ste u Hajduk uložili toliki novac?
- Mnogo ljudi mi je čestitalo, puno reklo da to nisam trebalo napraviti. Moj odvjetnik mi je kazao da nisam trebao u to sve ulaziti jer je loša financijska situacija, nigdje dionice u svijetu ne stoje dobro. Ali, kada bih odlučivao po tuđem razmišljanju, onda bih uvijek morao čekati da netko drugi odluči umjesto mene.

Eko projekt u Livanjskom polju

NACIONAL: Koji je vaš najznačajniji projekt?
- Na projektu Terra u Lištanima sam okupio gospodarstvenike iz europskih država i iz Hrvatske, i političare iz Hrvatske, Austrije, BiH, kako bi realizirali projekt koji će pokrenuti proizvodnju zdrave hrane i energije iz obnovljivih izvora u zaleđu Dalmacije. Tako bi stvorili uvjete za regionalni razvoj pet županija u Hrvatskoj i BiH . Vode teku iz toga područja prema Dalmaciji a voda je budućnost. Imamo obnovljive izvore energije, posebno vjetra, imamo dobru zemlju za proizvodnju zdrave hrane a hrvatski turizam se može razvijati na tim resursima. Takva regija u kojoj će se proizvoditi i živjeti dobro, moj je san. Na tome radi tim od 55 profesora agronomskih fakulteta iz Zagreba i Mostara. Oni su angažirani da napišu prijedloge razvoja proizvodnje zdrave hrane Hercegovačko-bosanske županije.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika