Ivo Sanader, šef HDZ-a i premijer Hrvatske, danas je izjavio da se HDZ, od tri moguća scenarija za gradnju novih elektrana, zalaže za onaj koji uključuje gradnju dviju termoelektrana na ugljen snage 600 megavata i jedne elektrane na plin snage 400 megavata.

Na sastanku Predsjedništva HDZ-a razmatrali su i ostala dva scenarija koja predviđaju gradnju jedne nuklearke snage 1000 megavata i jedne elektrane na ugljen, ili jedne nuklearke i jedne elektrane na plin. Ivo Sanader je, nakon sastanka koji se bavio energetskom strategijom, kazao da je najizgledniji scenarij koji ne uključuje izgradnju nuklearke, no napomenuo je i kako se zaključak neće donositi prije završetka javne rasprave.

"Predsjedništvo HDZ-a smatra da je scenarij s dvije termoelektrane na ugljen i jednom na plin najprihvatljiviji, te da je realno očekivati da će biti ostvaren u idućih 10 do 15 godina", kazao je Sanader i dodao da takav scenarij zadovoljava Hrvatske potrebe.

"Ovo je političko stajalište HDZ-a, a ne Vlade. Mi na njega imamo pravo, ali smo otvoreni i za druge primjedbe i prijedloge, ako javna rasprava pokaže da su potrebni drugi scenariji", dodao je šef HDZ-a.

Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i član Predsjedništva HDZ-a, kazao je da je u Hrvatskoj sada instalirano kapaciteta za proizvodnju električne energije ukupne snage 4000 megavata. "Od tih 4000 megavata u idućih će 12 godina mnogi izaći iz uporabe pa će se morati izgraditi novi kapaciteti snage 3500 megavata", kazao je Polančec.

"Svim je scenarijima zajedničko puštanje u pogon plinske termoelektrane u Slavoniji do 2013., izgradnja kogeneracijskih postrojenja ukupne instalirane snage od 300 megavata do 2023., puštanje u pogon termoelektrane Sisak do 2011., izgradnja novog bloka termoelektrane Toplane Zagreb od 100 megavata te izgradnja 1.550 megavata instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora", kazao je Polančec koji je istaknuo da se kod donošenja konačne odluke u obzir treba uzeti i cijena električne energije iz pojedinih izvora. Primjerice, energija iz plinske termoelektrane je za 70 posto skuplja od energije iz nuklearke.

"Hrvatski će potrošači od početka srpnja imati teoretsku mogućnost da izaberu drugog dobavljača, no HEP je još uvjek jeftiniji od konkurencije u okruženju", kazao je Polančec koji je potvrdio da Vlada očekuje protivljenja kod odabira lokacije budućih postrojenja.

"Istočna Slavonija je logičan izbor za termoelektranu na plin, a potencijalne bi se termoelektrane na ugljen morale graditi u blizini morskih luka", kazao je Polančec i dodao da o lokaciji za nuklearku do sada nije bilo govora, niti bi to bilo primjereno.
Hrvatska se Kyoto protokolom i Sporazumom o energetskoj zajednici obvezala na smanjenje emisije stakleničkih plinova.