05.11.2008. / 07:11

Autor: Hrvoje Šimičević, Petra Horvat

Uvjerljiva pobjeda

Barack Obama novi američki predsjednik

Nakon što je prebrojeno 65 posto glasova, Obama ima 51 posto i pobijedio je u svim ključnim državama. John McCain priznao je izborni poraz

Barack Obama pobjednik je američkih predsjedničkih izbora. Prema prognozama CNN-a na kraju će osvojiti 333 elektorska glasa, dok će njegov protukandidat Joh McCain na kraju skupiti 155 elektorskih glasova. Inače, dosad je prebrojeno oko 65 posto glasova, a čim je postalo jasno kako je za Obamu glasalo 51 posto ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, u njegovom stožeru u Chicagu počelo je veliko slavlje.

Obama će predsjedničku zakletvu položiti 20. siječnja 2009. godine i tada će i službeno preuzeti svoju novu dužnost kao 44. predsjednik SAD-a.

Čestitke novom američkom predsjedniku stižu sa svih strana, a čestitao mu je i njegov rival John McCain.

McCain: "Obećajem da ću pomoći Obami"John McCain obratio se svojim pristašama okuljenim u Phoenixu. Priznao je izborni poraz, te svojim pristašama poručio kako to "nije njihov, već njegov poraz": "Normalno je da večeras osjećamo razočaranje, ali sutra moramo svi zajedno početi raditi na napretku ove zemlje. Obećavam da ću Obami pomoći najbolje što mogu i potičem sve Amerikance koji su me podržavali da mu čestitaju na zasluženoj pobjedi i ponude dobru volju da svi zajedno nađemo potrebne kompromise kako bi prevazišli međusobne razlike i svojoj djeci i unucima ostavili bolju državu od one koja je ostavljena nama".

Inače, treba napomenuti kako su se među McCainovim pristašama u Phoenixu orile salve zvižduka svaki put kad bi spomenuo ime novog američkog predsjednika.

Obama pobijedio u svim ključnim državamaAnalitičari ocjenjuju kako je ključne pobjede Obama ostvario u Pennsylvaniji, Ohiu i Virginiji. Naime, McCain se nadao kako može pobijediti Obamu u Pennsylvaniji, čiji stanovnici tradicionalno glasaju za Demokrate. Ipak, dogodilo se upravo suprotno, Obama je na kraju McCaina nadvisio i u južnoj državi Virginiji, čiji su glasači dosad tek jednom u povijesti podržali demokratskog predsjedničkog kandidata. Uz te dvije ključne države Obama je pobijedio i na Floridi.

Na kraju Barack Obama pobjednik je u američkim saveznim državama Illinois, Maryland, Connecticut, District of Columbia, Pennsylvania, New Jersey, New Hampshire, Massachusetts, Delaware, Maine, Vermont, Nevada, Colorado, Florida, Oregon, Havaji, Californija, Washington, Virginia, Novi Meksiko, Iowa, Ohio, Rhode Island, Michigan, Wisconsin, Minnesota i New York, dok je McCainu je više glasova pripalo u Idahu, Nebraski, Arizoni, Mississippiju, Teksasu, Utahu, Kansasu, Arkansasu, Zapadnoj Virginiji, Georgiji, Wyomingu, Sjevernoj Dakoti, Južnoj Dakoti, Južnoj Karolini, Oklahomi, Tennesseeju, Louisiani, Alabami i Kentuckyju.

Na izborima rekordan broj biračaRekordan broj američih birača, prema nekim procjenama njih više od 130 milijuna, izaći će noćas na birališta diljem SAD-a kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo dosadašnjim vodstvom jednog od najnepopularnijih američkih predsjednika Georgea W. Busha. Birači će izaći na više od 200 000 birališta diljem SAD-a kako bi svojim glasom podržali izbor demokratskog kandidata Baracka Obame ili republikanca Johna McCaina. Svi predsjednički i potpredsjednički kandidati do sada su već glasali. Obama je, u pratnji supruge i dvije kćeri, glasao u Chicagu u svojoj četvrti Hyde Park, dok je njegov potpredsjednički kandidat Joe Biden glasao u Wilmingtonu.

Republikanski predsjednički kandidat John McCain glasao je u Phoenixu u Arizoni, na biralištu pored njegove kuće, u Ujedinjenoj metodističkoj crkvi u četvrti Albright. Njegova je potpredsjednička kandidatkinja Sarah Palin, guvernerica Aljaske, glasala u svom rodnom gradu Wasilli na Aljasci.

Prema CNN-ovim posljednjim ispitivanjima javnog mišljenja, Obama je u Novom Meksiku ostvario prednost pred McCainom s 51 prema 43 posto glasova, dok je šest posto glasača bilo neodlučno. Obama je ostvario vodstvo i u Coloradu, s 51 prema 45 posto, te uz četiri posto neodlučnih. Analitičari večeras pozorno prate američke države u kojima nijedan predsjednički kandidat nema uvjerljivu potporu, tzv. 'Battleground states' među kojima su i Indiana, Montana (McCain +1 posto), Nevada (Obama +7 posto), New Hampshire (Obama +10 posto), kao i New Mexico (Obama +7 posto).

Pennsylvania, u kojoj se McCain tijekom predizborne kampanje žestoko angažirao, donosi 21 elektronski glas, no prema rezultatima anketa za Obamom i dalje zaostaje s prosječnih 7,3 posto. McCainovi tim ponavlja kako rezultati tih nacionalnih anketa mogu biti netočni. U Ohiu, koji donosi 20 elektronskih glasova, Obama po prosječnim anketama vodi s 2,5 posto, u Virginiji, koja donosi 13 elektronskih glasova, sa 4,4 posto, McCain ima oko 0,4 posto prednosti u Sjevernoj Carolini, koja donosi 15 elektronskih glasova, a u Floridi, koja donosi 27 elektronskih glasova, Obama je u prednosti s 1,8 posto.

Američki izbori: McCain ili Obama?

Rove: Obama će premoćno pobijediti

Obami čestitke svjetskih čelnika

Pobjednik ide u Bijelu kuću a gubitnik u senat

Brojnim glasačima onemogućeno glasanje zbog kvara elektroničkih aparataOve će američke predsjedničke izbore obilježiti rekordan odaziv birača, ali i brojni problemi s elektroničkim glasanjem. Na nekim biralištima u državama New York, New Jersey i Florida jutros su zabilježene poteškoće vezane uz netočne podatke u popisima birača, zbog čega je mnogim biračima bilo uskraćeno ustavno pravo glasanja. Također, prijavljeni su i kvarovi na nekim elektroničkim glasačkim strojevima u Richmondu i Cheasepeaka, zbog čega je uveden klasičan sistem glasanja putem listića.

Diljem SAD-a stižu pritužbe na lošu pripremu biračkih mjesta, a vladina organizacija za nadzor izbora to opravdava nedostatkom resursa. "Mi imamo sustav koji je tradicionalno pripremljen za mali odaziv. Imat ćemo puno novih birača, ali ne i nove resurse potrebne za takav odaziv. Ljudi koji provode izbore zapravo imaju jako malo resursa na raspolaganju", kazala je Tova Wang iz vladine organizacije za nadzor izbora Common Sense.

Mnoga biračka mjesta nisu se pripremila za slučaj da elektronički sustav glasanja zakaže, stoga glasačima nisu mogli ponuditi ni sistem glasanja putem glasačkih listića i kutija u koje se ubacuju. Elektronički sustav koristi se u približno trećini od 50 američkih saveznih država, a na njihov je rad bilo prigovora i tijekom prošlih izbora.

Osim tehničkih i organizacijskih poteškoća, na nekim su biralištima zabilježeni i sukobi među samim biračima. Na jednom je glasačkom mjestu prijavljeno da su dvojica pripadnika Crnih pantera stajala na vratima biračkog mjesta i zastrašivali birače. Jedan od te dvojice navodno je biračima prijetio palicom i kazao da "bjelačka moć ovdje nema što tražiti". Policija je intervenirala i privela prijestupnike. Prva birališta biti će zatvorena u ponoć po hrvatskom vremenu, nakon čega će CNN objaviti rezultate prvih izlaznih anketa. Na prošlim američkim izborima te su se izlazne ankete pokazale pogrešnima, a odstupanje od rezultata bilo je gotovo deset posto.

Danas se McCain na biralištu zadržao kratko, a maloj skupini pristaša koja mu je skandirala 'Naprijed John!', 'Volimo te John!' u znak pozdrava je pokazao uzdignute palce. Kako bi pokušao pridobiti što veći broj glasača, McCain je u ponedjeljak, dan uoči izbora, održao čak sedam predizbornih skupova u sedam saveznih država od Floride do Arizone, no njegovi su skupovi bili skromno posjećeni.U Tampi se okupilo njih 1100, 5000 u Blountvillesu u Tennesseeju, 1500 u zračnoj luci u Indianapolisu, te 750 pristaša u Roswellu u Novom Meksiku. S druge strane, na završnom skupu njegovog republikanskog rivala Obame u Manassasu u Virginiji okupilo se oko 80 000 ljudi.

Unatoč Obaminu uvjerljivu vodstvu u anketama, McCaina nije napustio optimizam, niti borbenost, te je napuklim glasom ponavljao "Ja sam Amerikanac i izabrao sam borbu!". Na čak tri skupa koja je McCain jučer održao otkazao je razglas, što je republikanac prokomentirao riječima "razglas je osigurao Demokratski nacionalni odbor". Humor ga nije napuštao niti u Roswellu koji je poznat po NLO-ima, gdje je kazao da sa zadovoljstvom može objaviti da je dobio potporu izvanzemaljaca. "Tako sam ponosan!", dodao je.

Početak izbora u znaku ObameOtvaranjem birališta u dva mala mjesta Hart's Locationu i Dixville Notchu u New Hampshiru, blizu granice s Kanadom, točno u ponoć po lokalnom vremenu počeli su izbori za predsjednika SAD-a.

Iako je riječ o dva mjesta koja zajedno imaju jedva 120 stanovnika, izbori već tradicionalno započinju upravo tamo. Demokratski kandidat za predsjednika SAD-a Barack Obama pobijedio je u saveznoj zemlji New Hampshireu te je time simbolično prekinuo dosadašnju 40-godišnju dominaciju republikanaca u tim mjestima. U glasačkom mjestu Hart's Locationu Obama je dobio 17 glasova, a John McCain, kandidat republikanaca, 10 glasova. U Dixville Notchu izjasnili Obama je osvojio 15 glasova, John McCain 6, izvijestio je CNN na svojoj internetskoj stranici navodeći kako se prvi puta od 1968. ta općina opredijelila za jednog demokratskog kandidata. Do sada je u tom mjestu kao jedini demokratski kandidat 1968. godine pobijedio Hubert Humphrey.

Hart's Location s ukupno 42 stanovnika svake četiri godine privlači pozornost cijele zemlje kada se njihovi stanovnici prvi izjašnjavaju. Država New Hampshire dozvoljava općinama s manje od 100 stanovnika da počnu glasovati odmah nakon ponoći na dan izbora. Sva ostala glasačka mjesta otvaraju se u 6.00 po lokalnom vremenu. Ankete pokazuju da vodi kandidat demokratske stranke Barack Obama koji ima prednost od 5 do 11 posto u odnosu na republikanskog kandidata Johna McCaina. Ipak, McCain se ne predaje pa se po prvi put u američkoj povijesti održavaju predizborni skupovi i na sam dan izbora. Kolika je euforija oko izbora novog američkog predsjednika pokazuje i podatak da je čak 23 milijuna Amerikanaca već iskoristilo pravo ranoga glasovanja.

Izbori u znaku rekordnih brojkiNevjerojatne brojke koje se iščitavaju uoči samih izbora, a koje su posebno obilježile višemjesečnu predizbornu kampanju, ilustrativno pokazuju koliko američka nacija, za razliku od recentnih izbora; zbog više od nekoliko razloga, iščekuje rezultate koji će uvjetovati odlazak Georga Busha, odnosno postavljanje novog najmoćnijeg čovjeka na svijetu. Prema procjeni stručnjaka, u ovim će izborima sudjelovati više od 130 milijuna birača na više od 200.000 birališta. Američki građani, odnosno oni koji imaju pravo glasa na ovim izborima, birati će ukupno 538 elektora, a za pobjedu je potrebno njih 270. Građani će, dakle, novog američkog predsjednika birati posredno, preko odabira članova elektorskog kolegija koji će se sastati iza izbora.

U SAD-u, naime, postoji tzv. elektorski sistem, pa birači ne biraju predsjednika izravno, nego – de facto – posredno. Prije samog otvaranja birališta sva nacionalna istraživanja davala su prednost Obami, a prosjek oko 11 najznačajnijih demokratu daje prednost od oko sedam posto u odnosu na McCaina. Obama je prema analizi New York Posta trenutačno u ukupnoj prednosti, s 248, a McCain u državama s 194 elektora. Države koje su se prije četiri godine pokazale kao poprišta za finalnu presudu o budućem predsjedniku, a u kojima je Bush odnio pobjedu, prema trenutačnim anketama i rezultatima i dalje nisu u potpunosti rezultatski priklonjene ni jednom od kandidata. No, treba kazati kako je za razliku od prošlih izbora, kad su republikanci trijumfirali upravo na temelju glasova u ovim djelovima SAD-a; kao što su južnjačke države Virginia i Sjeverna Karolina, tamo sada ankete daju prednost demokratu Baracku Obami.

To politički analitičari objašnjavaju tezom kako je Obama pridobio glasački 'kadar' koji u prošlim izborima u većem dijelu nije glasao ili su prije bili neodlučni, a radi se prventveno o afroameričkom stanovništvu. S obzirom na dosada provedene ankete, mišljenje koje dominira američkim javnim mnijenjem, činjenicu da je Obama zbog više od nekoliko razloga pridobio većinu američkih medija u kontekstu njihovog izvještavanja i vremenske preokupacije s pojedinim kandidatima-većina političkih analitičara smatra da će Barack Obama osvojiti ove izbore.

No, rasplet događaja oko recentnih izbora za čelnog američkog čovjeka ostavile su s druge strane prostora za suprotnu premisu, odnosno scenarij, prema kojem bi John McCain bio pobjednik i nasljednik Georga Busha. Naime, prije četiri godine, točno u ovom razdoblju, prema većini eminentnijih tiskovina, odnosno prema njihovim anketama, demokrat John Kerry bio je glavni pretendent za tu poziciju gotovo do posljednjeg trenutka. Eklatantniji primjer tomu je početak prvog mandata Georga Busha mlađeg, koji je 2000. godine postao predsjednik nakon (uvjetno rečeno) kontroverznih okolnosti oko izbora, a koje su i dalje predmet opservacije i proučavanja političkih analitičara. Naime, tada je o novom američkom predsjedniku odlučio ishod glasovanja u saveznoj državi Floridi, a rezultati samih izbora završili su čak s pravosudnim epilogom.

Izborni sustav suprotstavljen anketamaGuverner Jeb Bush, brat Georga Busha, prozvan je zajedno s tamošnjom administracijom za fasificiranje izbora u korist njegova brata. Vrhovni sud nije poništio rezultate izbora, jer je odlučeno da je u Floridi pobijedio Bush, i to za samo 557 glasova više od Ala Gorea. Drugim riječima, ovakav izborni sustav može prouzrokovati paradoks, prema kojem jedan kandidat dobiva ukupno više glasova od svojeg protivnika, a da ipak njegov rival bude izabran za predsjednika. Shodno ovoj specifičnosti unutar američkog izbornog sistema, analitičari su (iako daju prednost Obami) i dalje oprezni u svojim procjenama.

Uzima se, naime, u obzir i mogućnost da je McCain u posljednje vrijeme uspio mobilizirati republikanske birače u državama koje tradicionalno pripadaju demokratima. To se prvenstveno odnosi na Pennsylvaniju, u kojoj Barack Obama nije dobro prošao tijekom izbora stranačkog predstavnika za predsjedničkog kandidata, jer je Hillary Clinton tamo pobijedila. Kako su ovi izbori u mnogočemu specifični za razliku od prijašnjih, treba kazati kako se po prvi put u povijesti izbora, predizborna kampanja produljila i na sam dan glasanja.

Republikanski kandidat John McCain iskoristio je taj presedan, u nastojanju da poboljša trenutačno iznimno loš rejting u državama koje su de facto tradicionalno rezervirane za republikance, ali i da svoj program približi građanima naklonjenijim republikancima, koji međutim nisu skloni glasati. Riječ je Pennsylvaniji, Floridi, Indiani, Novom Meksiku i Nevadi. Potonje dvije države mogle bi imati veliki utjecaj u finalnom izbornom ishodu. Naime, Florida je u posljednja dva predsjednička izbora bila iznimno važan faktor za izbor čelnog čovjeka SAD-a, a u oba slučaja tamošnji ishod išao je na ruku republikancima. U slučaju da se ovaj put pokaže da nije tako, te McCain očuva Floridu (i Ohio), a u Pennsylvaniji rezultat bude tijesan, presudni glasovi mogli bi se prebrojavati u zapadnim državama SAD-a, poput Novom Meksiku, Nevadi ili pak Coloradu. Prva birališta zatvorit će se u Indiani i Kentuckyju u šest sati popodne po srednjoeuropskom vremenu, tijekom sljedećih šest sati bit će zatvorena i u ostalih 48 saveznih država.

Najskuplji izbori u povijestiIzbor za 44. predsjednika SAD-a najskuplji su u povijesti, a Amerika će za njih izdvojiti 30 milijardi kuna, pokazuju podaci neovisnog američkog politološkog centra u Washingtonu.

Po prvi puta u povijesti svi predsjednički kandidati prikupili su i potrošili ukupno više od milijarde dolara, odnosno 5,6 milijardi kuna. To je dvostruko veći iznos nego prije četiri godine na prošlim predsjedničkim izborima.

Barack Obama odbio je uzeti državni novac, ali je za svoju kampanju prikupio čak 454 milijuna dolara. Novci su prikupljeni od donacija i putem interneta pa nije imao zakonskih ograničenja u prikupljanju sredstava. Na reklame je potrošio 292 milijuna dolara. John McCain primio je novac od države, a prikupljao je i donacije. Potrošio je na reklame 132 milijuna dolara.

U politološkom centru navode da su u kolovozu trošili tri milijuna dolara, odnosno gotovo 17 milijuna kuna na dan. Najveći donatori su osobe koji se deklariraju kao "umirovljeni", potom odvjetnici i odvjetničke tvrtke, tvrtke koje se bave nekretninama i liječnici.

Izlazne ankete nakon ponoćiPrve projekcije velikih televizijskih kuća i izlazne ankete s američkih birališta očekuju se nakon zatvaranja pojedinih birališta što znači da će se više informacija znati, prema našem vremenu, oko ponoći.
Većina analitičara ne očekuje jasne razultate prije 5 ujutro.

Očekuje se da će na izborima glasovati više od 130 milijuna birača. Prva birališta zatvorit će se u Indiani i Kentuckyju u šest sati popodne po lokalnom vremenu (po našem u ponoć, a idućih šest sati bit će zatvorena i u ostalih 48 saveznih država.

Inauguracija, odnosno svečana prisega novoga američkog predsjednika, bit će tradicionalno 20. siječnja. Prvi američki predsjednik koji je prisegnuo na taj datum bio je Franklin Roosevelt 1937. godine. Prije toga američki predsjednici prisezali su u travnju, a novi je datum određen 20. amandmanom na američki ustav.

Petraeus: 'Borba protiv Al-Qaide nije upitna'Zapovjednik američkih vojnih snaga u Iraku i Afganistanu, general David Petraeus američkim je biračima poručio da će bez obzira na izborne rezultate nastaviti borbu protiv Al-Qaide. "Oba kandidata su bila jasna koliki im je prioritet rat protiv terorizma. Mogu slobodno reći da je nedvosmislena i obostrana potpora borbi u Pakistanu i Afganistanu", kazao je Petraeus.

Oglasio se i pakistanski premijer Yousuf Raza Gilani koji je budućem američkom predsjedniku poručio da mora zaustaviti napade na granici Afganistana i Pakistana ili će, u protivnom, riskirati gubitak borbe protiv Al-Qaide. U posljednjih nekoliko mjeseci izveden je niz raketnih napada na Talibane na tom području.

"Ukoliko budem izabran mogao bih pokrenuti unilateralne napade na vrijedne mete Talibana u Pakistanu, ukoliko to ne učini pakistanska Vlada", kazao je Barack Obama, dok je njegov republikanski rival McCain samo rekao da bi "trebalo na glas raspraviti te napade".

Vezane vijesti

Što muči svjetske velesile

Što muči svjetske velesile

Pred odlazak na summit skupine 20 najrazvijenijih zemalja svijeta (G-20) u Los Cabos (Cabo San Lucas, Baja California Sur), u Meksiko - njemačka… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika