SUDBONOSNI SASTANAK Ivo Sanader i Stjepan Mesić nakon sjednice VNS-a od 24. listopada, nakon koje su krenuli njihovi redoviti susreti posvećeni borbi protiv mafije“Pukanićeva likvidacija nesumnjivo je intenzivirala suradnju predsjednika Mesića i premijera Sanadera. Oni su i u prošlosti imali relativno dobru komunikaciju, unatoč povremenim neslaganjima, ali bjelodana potreba za borbu s organiziranim kriminalom podigla je odnose na višu razinu. Kao što je Mesić najavio na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, sada se sastaju svaki tjedan kako bi vidjeli kakav je napredak postignut. Posljednji njihov susret bio je u srijedu 5. studenog, i čini mi se da hvatanje većine kriminalaca jednim dijelom leži i u tom novom pristupu koji postoji u njihovoj komunikaciji”, rekao je u ponedjeljak ujutro u razgovoru za Nacional bliski suradnik Stipe Mesića, komentirajući odnose s vladom Ive Sanadera.

Baš kao što je zaključio taj visoki dužnosnik predsjedničkog ureda, zločinačka likvidacija Ive Pukanića i Nike Franjića, kao i prethodno ubojstvo Ivane Hodak, doveli su do novih odnosa na relaciji Mesić - Sanader. Na neki način, priznaje se da je komunikacija sve donedavno bila prilično slaba i neredovita. Za poznavatelje političkih prilika u Hrvatskoj takva situacija nije bila novost, budući da su poznate sporne točke u odnosu dvojice najmoćnijih političara u zemlji. Mesić po svojim svjetonazorima nesumnjivo naginje lijevom centru i u više je navrata bio predvodnik kritika na račun Vlade, posebno u pitanjima ekonomske politike i sporih pregovora s Europskom unijom. Posebno poglavlje bila su upozorenja zbog mlakog obračuna s korupcijom i kriminalom, pri čemu je predsjednik države sasvim eksplicitno upozorio na bivšeg ministra policije Berislava Rončevića.

Autor ovog teksta sudjelovao je na dva sastanka s Mesićevim savjetnicima, koji pritom nisu prikrivali zaprepaštenje podatkom da Državno odvjetništvo nije procesuiralo Rončevića kao ministra obrane od 2004. do 2007. zbog spornih natječaja za nabavu vojnih kamiona, kojom je državni proračun oštećen za nekoliko milijuna kuna. U tom razdoblju, a to je bilo prije samo nekoliko mjeseci, u Uredu predsjednika Republike vladalo je primjetno neraspoloženje prema glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Premda nisu bili eksplicitni kao kada se radilo o Rončeviću, vidjelo se da su razočarani Bajićevim odugovlačenjem i u “aferi Brodosplit”, gdje postoje indicije da korupcija zadire do vrhova izvršne vlasti.

Sad je situacija dramatično drukčija i, barem privremeno, Mesić i Sanader su postali bliski saveznici koji surađuju kao nikada u proteklih pet godina. U strogo formalnom smislu, definitivni nagovještaj boljih odnosa bila je sjednica VNS-a održana 24. listopada, u povodu likvidacije Ive Pukanića i Nike Franjića. Tada je, konačno, dogovorena intenzivnija suradnja, a kako tvrdi suradnik premijera Sanadera, u Vladi su odlučili maksimalno koordinirati aktivnosti zajedno s SJEDNICA VNS-a (zdesna) Neven Mimica, Saša Perković, predsjednik Stjepan Mesić, Luka Bebić, Vladimir Šeks, Josip Friščić, Zoran Milanovićpredsjedničkim uredom. “Kada je Ivo Sanader odlučio napraviti smjene u svom kabinetu i dovesti Ivana Šimonovića, Tomislava Karamarka i Vladimira Fabera, napravio je to tek poslije konzultacija s Mesićem. Premijeru je bilo iznimno važno uspostaviti, recimo, blizak odnos s predsjednikom, i mislim da je u tome uspio.

Sada se redovito čuju, a da obojica nemaju inozemne obveze vjerojatno bi se i češće susretali. Ali treba uzeti u obzir kako su Karamarko i Faber permanentno na vezi s državnim vrhom i više se ne može dogoditi da bitne informacije o stanju sigurnosti ne stignu do Sanadera ili Mesića”, objasnio je Vladin dužnosnik. Možda i glavni dobitnik od njihova zbližavanja postao je Bajić. Nacional je iz izvora bliskih vrhu HDZ-a doznao da se Bajiću pripisuje neformalni angažman u pripremi terena za smjenu Ivana Damjanovića, državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa i ravnatelja Uprave za zatvorski sustav. Damjanovićevi prijatelji u vrhu HDZ-a Bajića smatraju odgovornim za najavu njegove smjene, iako o tomu formalno odlučuje novi ministar pravosuđa Ivan Šimonović. Iste osobe smatraju kako si Bajić time u novonastalim okolnostima, u kojima Tomislav Karamarko, Vladimir Faber i Ivan Šimonović imaju odriješene ruke za biranje svojih suradnika, gradi nove pozicije i jača utjecaj. Najava Damjanovićeve smjene u vrhu HDZ-a doživljava se i kao najava slabljenja utjecaja Vladimira Šeksa na procese i kadroviranja u pravosudnim krugovima.

Ako je Mesić odlučio zatomiti neslaganja s politikom Vlade, ništa manji kompromis nije prihvatio Sanader. Imenujući Karamarka i Fabera, predsjednik Vlade svjesno se odrekao veće uloge u Ministarstvu unutarnjih poslova. Sanadera nije moguće amnestirati za loše sigurnosno stanje, budući da je osobno dovodio trojicu, kako se pokazalo, sasvim nesposobnih ministara unutarnjih poslova: Marijana Mlinarića, Ivicu Kirina i Berislava Rončevića. Mlinarić je bio kirurg koji se nikada nije bavio kriminalom i sigurnosnim temama, a Kirin je u javnosti počinio niz gafova, među ostalim je otišao u lov i potom se fotografirao s Mladenom Markačem, bivšim zapovjednikom koji se u Haagu brani od optužbi za ratne zločine. Berislav Rončević je kao ministar obrane bio objektivno odgovoran za sklapanje sumnjivih poslova, a tijekom njegova mandata u MUP-u došlo je do daljnjeg pogoršavanja sigurnosnih prilika u Hrvatskoj.

Tomislav Karamarko i Vladimir Faber prvi su šefovi policije u Hrvatskoj koji ne dolaze iz striktno političkog miljea. Obojica su profesionalci, iako je Karamarko dugogodišnji bliski Mesićev suradnik i jedan od najzaslužnijih za pobjedu na predsjedničkim izborima 2000. godine, i od trenutka kada je Sanader predložio njihovo imenovanje jasno je kako se obojica trude distancirati od vladajuće stranke. Koliko god je Sanader bio prisiljen u MUP dovesti nekompromitirane čelnike, čak je i opozicijsko vodstvo iznenadila autonomija koju su dobili Faber i Karamarko. Jedan od opozicijskih prvaka nedavno je neformalno prepričavao sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i, kako kaže, bio sasvim iznenađen njihovim ponašanjem. “I jedan i drugi su se ponašali kao da nemaju nikakve veze sa Sanaderom, a kamoli s HDZ-om. Iz svake riječi i geste zračila je nezavisnost koju, pretpostavljam, Sanader od vlastitih ljudi nije doživio od trenutka kada je postao premijer. Iz toga se vidi da je voda došla do grla, jer da posjeduje i minimum manevarskog prostora, sigurno nikada ne bi pristao na takvu ili sličnu varijantu. Ali činjenica je da dovođenje Karamarka i Fabera podjednako predstavlja pokušaj razbijanja mafijaške scene, koliko i pokušaj spašavanja HDZ-a iz problema u kojima se nalazi”, smatra jedan od vodećih oporbenih političara. Izvor iz hrvatske vlade, očekivano, odbacuje takve formulacije i uvjerava da kadrovske promjene u pravosuđu i policiji nisu iznuđene, nego pomno planirane. Atentati u kojima su u Zagrebu ubijene tri osobe samo su ubrzali cijeli proces, no Sanader je već neko vrijeme razmišljao o takvim potezima. “Naravno da smo bili duboko svjesni da je organizirani kriminal prisutan u Hrvatskoj, kao i da odlično surađuje s mafijom u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Ali nitko i nigdje nije apsolutno djelotvoran u borbi s kriminalcima, tako da nismo ni mi. Nažalost, pale su i žrtve, ali one nas obvezuju da u ovom ratu idemo do kraja”, smatra Vladin dužnosnik.

IVAN DAMJANOVIĆ Smjena šefa zatvorskog sustava rezultat je pozadinskih sukoba na višim razinama vlastiPrema njegovim riječima, i Mesić i Sanader su svjesni kako u bliskoj budućnosti treba voditi pažljivu politiku u odnosima sa Srbijom. Na to je ovih dana upozorio Stipe Mesić koji je rekao da “odnosi između Hrvatske i Srbije stagniraju jer nema sadržajne rasprave”, a slično rezonira i premijer Sanader. Iako je predsjednik Vlade demantirao da će Hrvatska ponovo uvesti vize za državljane Srbije, njegov suradnik kaže da u Vladu stižu sugestije o što skorijem uvođenju schengenskog režima prema BiH i Srbiji. Ideja o vizama je odbačena, jer bi neizbježno dodatno narušila kakve-takve odnose s Beogradom, a takav razvoj događaja ne bi imao dobar odjek ni u Bruxellesu. Problem sa Schengenom je u tome što je njegova implementacija nemoguća prije ulaska Hrvatske u EU, objasnila je Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. Smatra da je imenovanje nestranačkih ministara hvalevrijedan potez koji je polučio pozitivne rezultate. “Borba protiv kriminala počinje davati plodove, međutim treba napraviti i drugi korak, a to je popravljanje stanja u sudstvu. Smatram da suce treba navesti da bolje ispunjavaju svoje dužnosti, a ako je potrebno, može se razmišljati o skidanju odredbi po kojima su doživotno nezamjenjivi. Možda će reforma pravosuđa uskoro krenuti u tom smjeru”, najavila je Vesna Pusić za Nacional.