Republika Hrvatska mogla bi izgubiti rekordnih 80 milijuna eura presudi li Arbitražni sud u Den Haagu u korist austrijske Adrije. Podsjetimo, riječ je o 14 godina starom sporu između Hrvatske lutrije (HL) i Adrije. Spor je nastao kada je HL s Adrijom raskinuo ugovor o zajedničkom ulaganju. Automate za igre na sreću ipak su nastavili koristiti, ali austrijskim partnerima nisu nadoknadili financijske gubitke. Ugovori su potpisani još u bivšoj državi 1989. i u ožujku 1990. godine, a odluku o raskidanju ugovora donio je Nadzorni odbor HL-a u ožujku 1994.

Gert Schmidt, vlasnik tvrtke Adria, 2007. godine pokrenuo je arbitražni postupak kojim od Republike Hrvatske potražuje 80 milijuna eura jer hrvatski sudovi nisu pokrili iznos izgubljene zarade.

Austrijanci su dobili prvu bitku u Den Haagu. Naime, u kolovozu ove godine odbijen je prigovor hrvatske strane. Hrvatska je pokušala dokazati da sud nije nadležan za taj spor, da su Adrijina potraživanja u zastari, te da Adria nije iscrpila sve pravne mogućnosti koje joj pruža austrijsko-hrvatski Sporazum o zaštiti ulaganja. Uz to, Hrvatska osporava tvrtki Adria potraživanja jer tvrdi da ona nije pravna slijednica austrijskog poduzeća s kojim je HL sklopio ugovor. Hrvatska strana smatra da su vlasnički odnosi u toj tvrtki od 1990. do danas previše puta izmijenjeni te da to više nije ista tvrtka, stoga ne mogu ni argumentirati potraživanje izgubljene dobiti.

Međutim, sud se proglasio nadležnim i odbio sve prigovore hrvatske strane s obrazloženjem da će se o tomu raspravljati u samom arbitražnom postupku. Sud je tada predložio raspored rasprava kako bi do ljeta 2009. mogao donijeti presudu.

Gert Schmidt se nada pozitivnom ishodu arbitraže u Den Haagu, a argument su mu odluke hrvatskih sudova u korist Adrije. Austrijanci su dobili sve sudske sporove vođene u Hrvatskoj. Prvu presudu u korist Adrije, nakon višegodišnjeg parničenja, donio je 2002. godine Trgovački sud u Zagrebu, a dvije godine kasnije odluku je potvrdio i Visoki trgovački sud koji Adriji dodjeljuje odštetu u visini 4,46 milijuna eura. Te odluke potvrdio je i Vrhovni sud, naredivši u veljači 2006. isplatu odštete ovrhom.

No, unatoč tomu, Schmidt poručuje da je još uvijek spreman na izvansudsku nagodbu. ''Dok nam RH ne isplati punu odštetu kontinuirano ćemo upozoravati austrijske i europske investitore neka ne ulažu svoj novac u tu zemlju, gdje za strane investitore nema vladavine prava", rekao je Schmidt i istaknuo kako o svemu izvještava europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna.

Danas je jasno da su potpisani ugovori bili štetni za Hrvatsku, no ako tročlano vijeće suda u Den Haagu odluči u korist Austrijanaca, osim 35 milijuna eura izgubljenih u sporu s Hypo Alpe-Adria bankom i 15 milijuna eura izgubljenih od Astaldija, iz ionako mršavog državnog proračuna nestat će više od pola milijarde kuna.