Hrvatska udruga poslodavaca od Vlade je zatražila stvaranje interventnog fonda kojim bi se pomoglo onim hrvatskim tvrtkama koje tijekom trajanja ekonomske recije zapadnu u probleme. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak za medije je potvrdio kako je taj zahtjev prenio premijeru Ivi Sanaderu i kako se trenutno čeka odluka o načinu na koji će taj fond funkcionirati.

U HUP-u smatraju kako bi država kroz fond trebala pomoći u refinanciranju kredita određenih tvrtki koje to same ne budu sposobne: "Ne tražimo od vlade novce niti je nužno da država nešto plaća, ali tražimo da se poduzmu mjere za slučaj da se javi problem da tvrtke ne mogu refinancirati svoje obveze. Tražimo da putem garancijskog fonda Vlada izda jamstva tvrtkama koje neće moći refinancirati svoje obveze. Takvo rješenje imali smo prije 8 –10 godina.".

Kuštrak smatra kako će u narednom periodu brojne tvrtke biti pogođene vrlo restriktivnim uvjetima kreditiranja, ako i činjenicom da je cijena novca u proteklih godinu dana poskupila za duplo. S druge strane, velik broj hrvatskih tvrtki je tijekom posljednjih nekoliko godina svoj razvoj financirao kroz zaduživanje, a refinanciranje tih dugova u ovim će uvjetima postati nemoguće.

Pretpostavlja se kako 43 posto hrvatskog inozemnog duga, što je oko 15 milijardi eura, otpada na dugove poduzeća. Poslodavci procjenjuju kako bi im se putem interventnog fonda trebalo omogućiti pokriće barem 10 posto tog iznosa, otprilike 15 milijardi kuna. U suprotnom bi se mnoge hrvatske tvrtke mogle suočiti s propasti, a bez posla bi moglo ostati više od 40 tisuća ljudi.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca su svjesni kako je 15 milijardi kuna ogromna svota za Vladu u ovom trenutku, pogotovo zato što je premijer Sanader najavio kako će Vlada predložiti proračun bez deficita. Zbog toga Kuštrak predlaže da fond izdaje državna jamstva: "Velik broj kompanija zadužen je u inozemstvu. To nisu gubitaši i tvrtke koje traže i trebaju državnu pomoć, ali može se dogoditi da im banke neće htjeti produžiti kredit. Savjet treba pripremiti mehanizam kome, zašto i zbog čega priteći u pomoć i dati jamstva. Ona ne bi ulazila u državni deficit niti bi kvarila Sanderove planove o uravnoteženom proračunu, već bi samo eventualno povećala javni dug države".

Ipak, pitanje je da li bi takav model bio u skladu s pravilima Europske unije koja ima vrlo restriktivne kriterije o tome kad država može izdavati financijska jamstva za tvrtke iz privatnog sektora.