Kamere budućeg sustava nadzora u Zagrebu bit će povezane u jedinstvenu digitalnu nadzornu mrežu kojom bi upravljao Grad ZagrebNedavni stravični zločini u centru Zagreba i istrage koje su uslijedile ubrzali su rad na više godina pripremanom projektu videonadzora otvorenih prostora glavnog hrvatskog grada. Po uzoru na druge europske metropole, od kojih se najviše ističu London, Prag i Beč, i na zagrebačke bi ulice i trgove uskoro mogle biti postavljene sofisticirane videokamere koje bi služile za prevenciju zločina, ali i za razrješavanje već počinjenih kaznenih djela u kojima je videosnimka možda jedini trag koji vodi do počinitelja. Dok je London u sustavu gradskog videonadzora apsolutni rekorder s više od milijun postavljenih kamera, prema procjenama policije u Zagrebu bi u prvoj fazi projekta na 172 lokacije trebalo biti postavljeno oko dvije stotine kamera. One bi bile povezane u jedinstvenu digitalnu nadzornu mrežu kojom bi upravljao Grad Zagreb, koji bi trebao biti glavni izvođač i financijer projekta kojim bi se značajno podigla razina sigurnosti građana.

Iako je u posljednjih desetak godina razvoj tehnologije i pad cijena tehničkih uređaja doveo do povećanja prodaje različitih nadzornih sustava, veliki je paradoks da oni nisu značajnije pridonijeli javnoj sigurnosti građana. Prema nekim stručnim procjenama, trenutačno je samo u Zagrebu instalirano više od 10.000 različitih videokamera, ali one pokrivaju vrlo mali dio javnih prostora: uglavnom je riječ o privatnim tvrtkama, bankama, poslovnim zgradama i državnim institucijama kojima je cilj zaštititi svoju unutrašnjost i usku okolinu. Najveći nedostatak takvih sustava je da su neumreženi i nekompatibilni, a počesto su i nekvalitetni što se, na žalost, pokaže upravo u situacijama kad se od njih očekuje dobra iskoristivost. Sva ta ograničenja negativno utječu i na rad policije koja gotovo da i nema nikakav pregled nad sustavima videonadzora u Zagrebu.

Tako, primjerice, nakon ubojstva Ivane Hodak policijski istražitelji nisu imali popis svih nadzornih videosustava u blizini mjesta ubojstva, već su morali proći cijelim gradskim središtem, uočavati nadzorne kamere i potom moliti vlasnike kamera da im ustupe svoje snimke. Sve to usporilo je rad istražitelja, a morali su se i suočiti s činjenicom da su mnoge snimke vrlo loše kvalitete kao i da mnogi sustavi zbog različitih ograničenja imaju snimljeno samo zadnjih nekoliko sati ili, u boljim situacijama, do 24 sata. Ipak, kao što je pokazala istraga ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića, u kojoj su snimke članova zločinačke skupine dovele do uhićenja, videonadzor može imati itekako veliku vrijednost u razriješavanju počinjenih zločina.

Vladimir Vidović, direkor tvrtke Bond, i Igor Podravac, direktor tvrtke Sigma sigurnost, u nadzornom centruU osmišljavanju zagrebačkog projekta vodeći ljudi zagrebačke policije i gradskog poglavarstva koristit će desetljetna iskustva brojnih svjetskih gradova. Prva gradska uprava koja je instalirala videokamere u središte grada bio je američki gradić Olean u državi New York, još 1968. godine. Ipak, danas je u svijetu po korištenju tzv. CCTV sustava (closed-circuit television) najpoznatiji London. U posljednjih petnaestak godina na javnim gradskim površinama britanske prijestolnice instalirano je više od milijun kamera, pa se često navodi da prosječni šetač u Londonu bude snimljen svakih 30 sekundi barem jednom kamerom. Velika prednost londonskog sustava je u tome što su sve kamere umrežene, a u njihovoj pozadini radi golemi informatički sustav sa sofisticiranim softverom: osim same snimke koju u realnom vremenu mogu gledati osobe u kontrolnom centru, sustav može prepoznavati i registarske pločice vozila, a na temelju biometrijskih parametara i osobe koje se nađu u kadru. Najbolji primjer kakvoće britanskog sustava bio je 2006., kad je upravo korištenjem videonadzora uočena, a potom i uhićena skupina opasnih terorista.

Za sustav videonadzora koji bi se mogao primijeniti u Zagrebu još se prije nekoliko godina zainteresiralo vodstvo zagrebačke policije. Tako je inspektor Zdravko Valenta, šef MUP-ova Centra za prevenciju u nekoliko navrata odlazio u Veliku Britaniju i ondje proučavao njihove postojeće sustave: “Osim Londona, koji je najpoznatiji, videonadzor postoji u mnogim drugim gradovima. Obišao sam i gradove Grantham i Lincoln, gdje sam konkretno učio kako funkcioniraju njihovi nadzori. U oba grada sustav kontrolira lokalna zajednica, koja je odlučila investirati u sigurnost svojih građana. Iako mnogi misle da kamere nadziru policajci, u tim gradovima iznenadila me činjenica da su gradske vlasti za taj posao angažirale civile i to invalidne osobe. Upravo zbog mogućih zlouporaba i aluzija na “big brother”, na koje su svi osjetljivi, postoje vrlo stroga pravila korištenja videonadzora. Tako u Velikoj Britaniji najveći dio nadzora obavljaju upravo civili, a policija se upliće tek u trenutku kad se uoči neka kriminalna radnja. Ako na snimkama nema nikakva spornog događanja, one se komisijski uništavaju, tako da je mogućnost bilo kakve zloporabe svedena na minimum”, objasnio je Zdravko Valenta.

Nakon britanskih iskustava, stručnjaci zagrebačke policije neko su vrijeme proučavali iskustva zemalja koje su po broju stanovnika i drugim parametrima sličnije Hrvatskoj i Zagrebu. O tome Valenta kaže: “Zanimljivo nam je bilo iskustvo Praga. Ondje je od 1998. do danas gradska uprava postavila 403 kamere koje pokrivaju javne površine u gradu, 80 kamera koje prvenstveno nadziru promet, te 50 kamera u prostorima podzemne željeznice. Iako je vlasnik sustava lokalna vlast grada Praga, češka policija može ih koristiti bez ikakvih ograničenja. Kriterij za postavljanje kamera bila je stopa kriminala na određenim lokacijama u gradu. Zanimljivo je da su Česi napravili statistiku po kojoj se vidi da se na svim nadziranim područjima uvelike smanjila stopa kriminala, pogotovo džepnih krađa, otuđenja vozila, razbojstava, narušavanja javnog reda. U nekim dijelovima grada praktički se posve iskorijenio kriminal”, objašnjava Valenta.

Zdravko Valenta, šef MUPova Centra za prevenciju u Londonu je proučavao sustav nadzornih kameraSličan projekt videonadzora već se nekoliko godina primjenjuje i u Beču. Ondje su posebnim kamerama pokriveni svi gradski trgovi i područja velike protočnosti ljudi. Sustav je postavila bečka gradska uprava, no njime se bez ograničenja koristi i policija: slika se uživo može vidjeti na području nadležne policijske postaje. Nadzorni sustav svoju je primjenu pokazao u travnju ove godine, kad je u bečkoj četvrti Währing fizički napadnut gradski vijećnik Gottfried Natschlaege, koji je desetak dana kasnije preminuo od posljedica tog brutalnog napada. Samo dan nakon napada bečka je policija javno objavila snimku dvojice 20-godišnjih napadača na kojoj su bili posve prepoznatljivi, a oni su se potom sami predali policiji.

Potaknuti brojnim europskim primjerima, stručnjaci zagrebačke policije već godinu dana rade na projektu koji namjeravaju predložiti zagrebačkom gradskom poglavarstvu. Podloga za izradu detaljnog elaborata bila je statistička analiza gradskih lokacija na kojima je zabilježeno najviše kaznenih djela: tako je po podacima za 2006. rekorder Autobusni kolodvor sa 120 kaznenih djela, potom slijedi Trg bana Jelačića sa 114 kaznenih djela, pa područje oko “Mamutice” u Novom Zagrebu sa 76 kaznenih djela, a potom i niz drugih prostora. Ukupna materijalna šteta na samo 20 obuhvaćenih lokacija u jednoj je godini dosegnula 3 milijuna i 700 tisuća kuna, pa je jasno da bi se svako ulaganje u skupi sustav kvalitetnog videonadzora dugoročno višestruko isplatilo. U osnovnom elaboratu policijski eksperti predvidjeli su 172 lokacije u Zagrebu na kojima bi se postavilo oko dvije stotine kamera. Razvoj tehnologija povećao je iskoristivost i kvalitetu samih kamera, pa bi se, primjerice, za pokrivanje glavnog zagrebačkog trga postavile samo dvije kružne kamere, koje bi mogle pratiti sumnjive aktivnosti na cijelom tom prostoru.

Osim kamera, koje predstavljaju vidljivi dio nadzora, najveću ulogu imat će kontrolni centar i softver koji će biti u primjeni. Igor Podravac na čelu je tvrtke Sigma sigurnost, koja je u Zagrebu za privatne klijente postavila više od tri tisuće kamera. Za Nacional je objasnio koje su sve mogućnosti suvremenih nadzornih sustava: “Najjednostavniji sustav je onaj u kojem osoba na monitoru gleda ono što kamere bilježe u realnom vremenu. No osim toga, novi sustavi mogu imati softver za prepoznavanje i identifikaciju registarskih pločica na automobilima, što omogućava točnu rekonstrukciju kretanja ukradenog vozila ili sumnjive osobe. Isto tako, u svijetu je sve više prisutna i uporaba modernih sustava za biometrijsko prepoznavanje lica, kamera osjetljivih na promjenu temperature ili čak onih koje mogu prepoznati eksploziv. U nekim shopping centrima već se koriste tzv. inteligentni videosustavi koji mogu brojiti ulaske i izlaske ljudi iz objekta, detektirati gužve pa čak i detektirati pomicanje ili ostavljanje predmeta”, objasnio je Podravac.

Milan Bandić kao gradonačelnik Zagreba bit će glavni izvođač i financijer projekta nadzornih kameraVeliku korist u postavljanju novog sustava vidi i Joško Morić, stručnjak za sigurnost i pomoćnik predsjednika uprave Zagrebačkog holdinga: “Ovaj projekt je korak prema povećanju sigurnosti u Zagrebu, ali treba naglasiti da je to samo jedan od koraka, sam za sebe ne može dramatično povećati sigurnost. Ipak, na sam spomen videonadzora u mnogim se zemljama povela ozbiljna rasprava o ugrožavanju privatnosti, pa je i u nas potrebno da se već u startu objasne neke stvari: treba jasno istaknuti da se time ne zadire u ičiju privatnost, već se 1 posto zlonamjernih šalje poruka da se u ime 99 posto svih ostalih bilježi što rade. Sustavom svakako trebaju upravljati civilne gradske vlasti, a zbog sprječavanja zlouporaba i zaštite privatnosti treba unaprijed strogo i jasno definirati način korištenja snimljenog materijala. U nekim gradovima već su pokrenuti zasebni projekti videonadzora javnih prostora, od čega iznimno važnim smatram nadzor oko osnovnih i srednjih škola koji bi trebalo što prije uvesti i u sve zagrebačke škole. Na taj način stavili bismo pod kontrolu fizičke obračune djece, preprodaju droge, pijenje alkohola i slične opasnosti za mladež. Građani se na javnim gradskim prostorima moraju osjećati sigurno, a kriminalce se upozorava da im se može stati na kraj”, zaključio je Joško Morić.

Projekt zaštite građana

Da bi pokazali kako investicija u sustav nadzora otvorenih prostora predstavlja dugoročnu uštedu, analitičari zagrebačke policije načinili su detaljnu analizu svih kaznenih djela, prekršaja i materijalne štete koja se u godini dana dogodi na najfrekventnijim zagrebačkim lokacijama. Ta je analiza pokazala i koja su mjesta u Zagrebu najnesigurnija po postotku kriminala i drugih štetnih radnji. Sustav koji bi trebala financirati gradska uprava trebao bi značajno smanjiti kriminal na navedenim mjestima, dijelom na preventivan način, a dijelom i kroz brže i lakše utvrđivanje počinitelja.