Objavljeno u Nacionalu br. 681, 2008-12-02

Autor: Robert Bajruši

Political report

Bruxelles od Sanadera traži bolje ministre

Iako će hrvatska na Međuvladinoj konferenciji 19. prosinca otvoriti deset pregovaračkih poglavlja, sve je izglednije da će se pregovori protegnuti na 2010. godinu

TÜRKOVO TAKTIZIRANJE Slovenski predsjednik Danilo Türk za nedavna je posjeta Hrvatskoj iz taktičkih razloga ponovno zagovaro sporazum Račan-DrnovšekTÜRKOVO TAKTIZIRANJE Slovenski predsjednik Danilo Türk za nedavna je posjeta Hrvatskoj iz taktičkih razloga ponovno zagovaro sporazum Račan-Drnovšek"Vaš premijer Ivo Sanader nedvojbeno je politički lider današnje Hrvatske, ali način na koji vlada, u posljednje vrijeme postaje kontraproduktivan. Svaki puta kada naiđemo na neki problem, i zatražimo odgovor od nadležnih ministara, oni nas upute na predsjednika vlade. Ovdje nije loše samo to što je Hrvatska očigledno duboko centralizirana država, nego i to da jedan jedini čovjek odlučuje gotovo o svemu, i kada je iz nekog razloga nedostupan, dolazi do blokade državnih institucija. Koliko god Sanader ima podršku većine nas konzervativnih političara iz EU, ova praksa nas počinje smetati. Što je najgore, sve više eurodužnosnika drži da je to jedan od važnijih razloga zbog čega Hrvatska kasni u pregovorima s Europskom unijom”, ispričao je prije nekoliko dana za Nacional jedan od vodećih članova Europske pučke stranke, vodeće političke grupacije u Europskom parlamentu.

Identično mišljenje izrekao je - razumije se u potpunoj diskreciji - i utjecajni dužnosnik delegacije Europske komisije u Zagrebu.

Stavovi dvojice odlično informiranih eurodužnosnika, u velikoj mjeri ocrtavaju situaciju u odnosima Hrvatske i EU. Premda će na Međuvladinoj konferenciji koja će se održati 19. prosinca, otvoriti čak deset pregovaračkih poglavlja, odnedavano se i u ovdašnjem Ministarstvu vanjskih poslova može čuti razmišljanja prema kojima će se pregovori otegnuti i u 2010. godinu. Najgore je to što produženje pregovora podjednako ovisi o domaćoj nesposobnosti i nespremnosti na radikalne rezove, primjerice u brodogradnji i užasno nekompetentnoj državnoj administraciji, kao i nekoliko faktora za koje nitko ne zna kakve će posljedice izazvati: francuskoj inicijativi prema Hrvatskoj i Sloveniji, politici nove vlade u Ljubljani, pa čak i reperkusijama koje može izazvati eventualni pokušaj Islanda da se priključi Uniji.


Nedavni posjet slovenskog predsjednika Danila Türka, i ponovno zagovaranje, u Hrvatskoj odavno definitivno odbačenog sporazuma Račan-Drnovšek, nije dobro primljeno u Ministarstvu vanjskih poslova. Iako se radi o Türkovu taktiziranju, budući da u Sloveniji dobro znaju kako je nemoguće očekivati obnovu dogovora koji su postigli Ivica Račan i Janez Drnovšek, ustrajavanje na odavno propalim opcijama, Hrvatskoj oduzima vrijeme. A upravo je “timing” središnje pitanje odnosa Hrvatske i Europske unije, naravno, ako se želi realizirati Sanaderovo obećanje o 2009. kao godini u kojoj će pregovori biti završeni. Sudeći po skepsi koja vlada u domaćoj diplomaciji, reklo bi se kako je najavljeni datum poprilično upitan.

Ne treba zanemariti ni kadrovske i organizacijske probleme na koje su upozorili Nacionalovi sugovornici iz europskih institucija. Makar nisu nikoga eksplicitno okrivili, očito su vrlo suzdržani kada ocjenjuju dosadašnji angažman nekih ministara. U prvom redu to je Damir Polančec, potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, koji već godinama ne uspijeva razriješiti pitanje brodogradnje. Europska komisija je odavno zatražila ukidanje većine hrvatskih navoza, međutim, Polančec se ne usuđuje provesti zahtjeve iz Bruxellesa. Zbog njegova otezanja pregovori će se vjerojatno prenijeti u 2010., iako José Manuel Barroso i Olli Rehn žele da se čitav postupak okonča tijekom njihovih mandata u Europskoj komisiji.
Tek nešto povoljnije mišljenje u EU imaju i o ministru obrane Branku Vukeliću, ministru turizma Damiru Bajsu, a zbog afera u kojima se našlo njegovo ministarstvo, sumnjičavi su i prema Božidaru Kalmeti. Nitko ne zahtijeva njihov odstup, ali vidljivo je nezadovoljstvo načinom kako vode svoje resore.

Kritike treba ozbiljno shvatiti jer nisu rezultat političkih borbi, nego nezadovoljstva radom državne administracije. S druge strane, vidljivo je da u posljednje vrijeme iz Bruxellesa manje upozoravaju na probleme vezane za korupciju i pravosuđe, što je posljedica ulaska u vladu Tomislava Karamarka i Ivana Šimonovića.

Isto tako, u posljednje vrijeme, nekoliko je događaja koji idu u prilog hrvatskim ambicijama da relativno brzo zaključi najveći dio pregovaračkih poglavlja. U prvom redu, drže u hrvatskim diplomatskim krugovima, riječ je o inicijativi francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, kojom se Slovence želi prisiliti da prestanu blokirati pregovore EU i Hrvatske. Sarkozyjev prijedlog od Hrvatske traži pismene garancije po kojima se ni na koji način neće prejudicirati međudržavna granica, a zauzvrat će Ljubljana odustati od blokade pet poglavlja. Slovenski politički vrh nije dobro prihvatio francusku inicijativu, ali teško će joj se oduprijeti. Vidjelo se to i u izrazito koncilijantnom subotnjem intervjuu novog šefa diplomacije Samuela Žbogara u Novom listu. Žbogar je u više navrata naglasio da Slovenija ne namjerava blokirati Hrvatsku, no isto tako, diplomatskim je rječnikom iskazao podosta skepse u odnosu na inicijativu koja je nastala u Francuskoj.

Izgleda da bi mogla nestati još jedna formalna prepreka koja koči Hrvatsku. Prema pisanju Irish Timesa, većina zastupnika parlamenta u Dublinu sada je sklona raspisivanju novog referenduma na kojem bi se glasalo o Lisabonskom sporazumu. ANGELA MERKEL I NICOLAS SARKOZY protive se proširenju EU bez Lisabonskog sporazumaANGELA MERKEL I NICOLAS SARKOZY protive se proširenju EU bez Lisabonskog sporazumaPosljednja ispitivanja javnosti pokazuju da bi većina Iraca podržala Ugovor, koji su odbacili u lipnju ove godine. Ovakav razvoj događaja koristi Hrvatskoj, budući da Njemačka i Francuska zastupaju stav kako bez Lisabonskog sporazuma nije moguće proširenje Unije. Pozitivnom se može smatrati i prošlotjedna odluka Ustavnog suda u Češkoj, koji je presudio da Lisabonski sporazum nije u suprotnosti s tamošnjim ustavom. Iako je češki predsjednik Vaclav Klaus, vodeći euroskeptik u EU, apelirao na parlamentarne zastupnike da ne ratificiraju ovaj dokument, po svemu sudeći, i u Češkoj će ovo pitanje biti pozitivno riješeno. Uzme li se u obzir da su Irci i Česi bili glavni protivnici Lisabonskog sporazuma, promjena političke klime u ove dvije zemlje, definitivno pogoduje i Hrvatskoj.

Posljednjih dana iz Bruxellesa dolaze informacije prema kojima se očekuje kandidatura Islanda za članstvom u Europskoj uniji. Sve donedavno većina Islanđana nije bila sklona ovakvom rješenju, ali uslijed međunarodne financijske krize, situacija se stubokom promijenila. Donedavno uspješno gospodarstvo Islanda, sada je u teškoj situaciji, i kao izlaz se pojavljuje ulazak u EU. Dobro informirani dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova u Zagrebu, u ponedjeljak je iznio procjenu kako je izvjestan scenarij stvaranja “pregovaračkog paketa” Hrvatska-Island. On smatra da bi takav razvoj odgovarao Hrvatskoj jer bi na neki način jamčio zajednički ulazak, a Island de facto već sada ispunjava sve kriterije koje postavlja Unija, osim pitanja ribarstva. Drugim riječima, Hrvatska bi se na neki način šlepala uz Islanđane, i možda mogla dobiti bar malo ublažene pristupne kriterije.

Novost predstavljaju špekulacije kako nikoga ne bi iznenadilo da uskoro i u Norveškoj počnu razmišljati o kandidaturi. Norveška je jedna od najbogatijih država na svijetu, ali financijska kriza i pad cijena nafte na čemu počiva njezina gospodarska ekspanzija, mogli bi izazvati reakcije kakve se javljaju na Islandu. Zagrebački diplomati kažu da su ovakve najave dobili nedavno u Bruxellesu, kao i da takav scenarij odgovara Hrvatskoj.

Vezane vijesti

Sanader je bio svemoguć

Sanader je bio svemoguć

Bivši glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak završio je danas trodnevno svjedočenje u slučaju Fimi medija, ustvrdivši u odgovoru bivšem premijeru i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika