Guverner hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski najavio je opadanje kamatne stope, koja je prošlog tjedna išla i iznad 18 posto. Rohatinski je objasnio da je prošli tjedan središnja banka odbila izaći u susret poslovnim bankama i dati im pozajmicu od 6 milijardi kuna, zbog čega su kamatne stope ostale na visokim razinama na međubankarskom tržištu, a aktivne kamatne stope porasle. Kako je najavio, u srijedu će HNB vratiti repo aukciju na kojoj će moći prihvatiti ponude banaka  sa kamatnim stopama nižim od sadašnjih, prenio je Večernji.

Razlozi otkazivanja repo poslova, tvrdi Rohatinski, nisu prošlotjedna zbivanja na deviznom tržištu i sam tečaj, već pokušaj banaka da izbjegnu financiranje države i prebace ga na HNB. Iako je HNB smanjo stopu obvezne pričuve, što bankama 10. prosinca donosi 8,4 milijarde kuna, one ta sredstva nisu pustile u promet na način da su kreditirale državu.

"Ničim nismo uvjetovali na koji će način ta sredstva banke pustiti u promet, ali bilo je logično da to učine kreditirajući državu jer bi na taj način država bila kanal transmisije preko kojeg bi se 8,4 milijarde kuna pojavile u ekonomiji", istaknuo je guverner HNB-a.

Banke su izbjegle financirati državu i putem upisa trezorskih zapisa, a transakcija teška 2,6 milijardi kuna odrađena je s mirovinskim fondovima. Pretpostavlja se da je guverner povukao prošlotjednu repo akciju kako bi banke natjerao da financiraju državu, jer središnja banka smatra da su poslovne banke likvidne i da mogu financirati proračunske obveze.

Ministarstvo financija trebalo bi ovaj mjesec izdati novu emisiju državnih obveznica od približno pet milijardi kuna, za što će većinu novca vjerojatno dati banke, čime je Rohatinski zatvorio financijske obveze države za 2008.

Guverner tvrdi i kako ima rješenje za prvi kvartal 2009. Zbog refinanciranja domaćih obveznica koje stižu na naplatu, te  povrata duga umirovljenicima, Ministarstvo financija će se zadužiti u studenom i prosincu. U prvom kvartalu 2009. na naplatu stiže 750 milijuna eura inozemnih obveznica, zbog ćega će HNB vjerojatno smanjiti stopu minimalnih deviznih potraživanja 28,5 posto. Dio devizne likvidnosti koji će se na taj način osloboditi omogućuje državi da podmiri svoje obveze.

Rohatinski tvrdi kako je do porasta kamata došlo zbog izostanka suradnje poslovnih banaka, te da je sve počelo preuzimanjem Ine. HNB je tada ponudio pomoć i deviznu intervenciju, što su banke odbile tvrdeći da transakciju mogu provesti same. Pritisak koji je zbog toga nastao doveo je do rasta kamata prema 18 posto.

Novac od Ine je stigao u fondove, no fondovi su ga investirali u inozemne vrijednosne papire umjesto kod nas. Na taj su  način računali na dodatnu zaradu na tečaju. Povećanje potražnje zbog kupnje deviza od strane fondova, dovela je do deprecijacije tečaja, zbog čega je HNB u listopadu morao intervenirati.