Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a i izvršni potpredsjednik Agrokora za izvozna tržišta, u intervjuu za Eukonomist je izjavio da HUP podržava zdravstvenu reformu jer je nužna, te da je njihov prijedlog da se sav kreditni potencijal koji postoji u Hrvatskoj rezervira za gospodarstvo. Govoreći o konkretnim mjerama za spas gospodarstva na koje je HUP fokusiran, istaknuo je takozvane neporezne namete. Registar je sastavljen i pobrojano je 245 nameta.

HGK, HTZ i Hrvatske šume tri su institucije kroz koje je Kuštrak želio prikazati kakvo je stanje. Rekao je da se u zadnjih dvadeset godina te institucije ni u čemu nisu promijenile. "Treba mijenjati zakon tim institucijama jer način na koji prikupljaju sredstva je čisti porez, bez obzira što se zovu neporezni namet. Nisu prikazani u proračunu, a čista su javna potrošnja", rekao je. Na primjeru jedne kompanije u Agrokoru, ocijenio je da bi se samo od doprinosa za te tri institucije mogao napraviti jedan supermarket.

Malom i srednjem poduzetništvu, rekao je, može se pomoći s puno malih mjera, a već sada postoji određeni iznos direktnih subvencija, subvencija kamata, a otvoren je i još jedan rizičan fond u HBOR-u. Spomenuo je i Interventni fond za spas poduzeća koji je u načelu podržan, no  Kuštrak ne zna hoće li biti napravljen. "Namjera tog fonda je da pomogne tvrtkama s problemom u financiranju. kriteriji bi morali biti jasni i transparentni, a ne da kad se stvarno dogodi neki problem Vlada to rješava po tko zna kakvim kriterijima", rekao je. Kazao je i da se sindikati teško mire s činjenicom da se onima koji se financiraju iz proračuna više nema od kud povećati plaća.

"Stvari stoje tako barem u ovom trenutku, kad nije napravljena neka značajnija reforma, kako državne uprave tako i javnog sektora u cjelini", rekao je. Hrvatsko gospodarstvo je oštećeno, rekao je, i važno je da svi u društvu shvate da se mnogo toga treba promijeniti kako bismo što prije izašli iz krize. Smatra kako su poslodavcima, za očuvanje njihovog biznisa, potrebni radnici, zbog čega nema govora o nekom nepotrebnom otpuštanju. "S druge strane, ako nema posla ne znam što bi ti radnici radili", rekao je.

Kuštrak je rekao da Hrvatska udruga poslodavaca trenutno nema analizu onoga što nas čeka u 2009. u vezi BDP-a i gubitka radnih mjesta jer kod nas BDP ima neravnomjeran rast ili pad. "Kod nas je vrlo bitan treći kvartal, koji ovisi o turizmu, a u ovoj je situaciji jako teško procijeniti kakva će biti sljedeća turistička sezona", rekao je. Smatra da bi budžet trebao biti prva u nizu mjera iz koje bi mogli shvatiti što treba dalje učiniti. Smatra kako bi skraćivanje radnog vremena bila loša mjera za Hrvatsku, kao i zabrana rada nedjeljom. Objasnio je da budžet može rasti iz poreza na dobit, doprinosa i PDV-a.

"PDV će sasvim sigurno pasti zato što će se smanjiti i uvoz. Doprinosi više neće rasti kao prijašnjih godina jer će se usporiti rast plaća. Realno je očekivati da će se dobit u sadašnjoj situaciji smanjiti", ocijenio je. Smatra kako je Vladina odluka u vezi rashoda da projekt proračuna bude nominalno jednak kao i ove godine, realna. "Pogotovo će to biti realno ako doista masa plaća za javne i državne službe ostane na razini ove godine", rekao je. Agrokor, tvrdi Kuštrak, ima nekoliko kriznih planova za razne scenarije. "Učinit ćemo sve da iskoristimo maksimalno svoje kapacitete i u poljoprivrednoj proizvodnji i u prehrambenoj industriji, a to će se onda, naravno, vidjeti i u dućanima", rekao je.