“Slovenija i dalje snažno usporava, u neku ruku čak i ucjenjuje Hrvatsku, i vrlo je izvjesno da na Međuvladinoj konferenciji koja će se održati 19. prosinca neće, kao što je planirano, biti otvoreno 10, a zatvoreno 5 poglavlja”, izjavio je visoki diplomatski izvor u ponedjeljak poslijepodne za Nacional.

U ponedjeljak 8. prosinca, ministri vanjskih poslova zemalja članica Unije manje-više su ponovili svoju potporu sadržaju “Road mapa” koji je u studenome donijela Europska komisija, a u zaključku piše: “Vijeće smatra da je raspored koji je izradila Europska komisija koristan za pomoć Republici Hrvatskoj u naporima kako bi se došlo do završnice pregovora.” Prema sugovorniku Nacionala, na sjednici Vijeća ministara EU događaji su se odvijali prema očekivanjima, a to znači da glavni problem ostaje ponašanje slovenske strane. Međutim očite su rezerve još nekih država kao što su Danska, Nizozemska, Njemačka, Francuska i Luksemburg, koje smatraju kako bez Lisabonskog sporazuma nije moguće primanje novih članica u EU, a hrvatskoj vladi zamjeraju još neke propuste, poput slabije komunikacije s Haagom, te borbe s korupcijom i kriminalom.

Ali krucijalno pitanje ostaje Slovenija, i hoće li Borut Pahor ipak popustiti pred pritiscima većeg broja država Unije. Već je nedavna inicijativa francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja trebala Slovence prisiliti da prestanu blokirati pregovore EU i Hrvatske. Sarkozyjev prijedlog od Hrvatske je tražio pismene garancije po kojima se ni na koji način neće prejudicirati međudržavna granica, a zauzvrat Ljubljana bi morala odustati od blokade pet poglavlja. U hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova prošloga su tjedna ostali zatečeni konstrukcijom koju je iznio Borut Pahor nakon sastanka s Joséom Manuelom Barrosoom. Pahor je ispričao kako Slovenija ne namjerava blokirati Hrvatsku, ali da Zagreb još nije odgovorio na prijedloge iz Ljubljane.

Problem je u tome što su Slovenci svoju verziju prijedloga odnosa s Hrvatskom dostavili jedino Francuzima, i to uz izričit zahtjev da ga ne prosljeđuju drugima, pa ni Hrvatima. A onda je slovenski premijer napravio spin, i konstatirao da Hrvatska još ne odgovara na inicijativu njegove zemlje - iako dobro zna kako nitko u Zagrebu nije u posjedu spornog dokumenta. Dodatne komplikacije izazvao je zahtjev Slovenije da se njihov prijedlog tretira kao samostalni dokument, iako je Francuska jasno dala na znanje da će njezina diplomacija izraditi prijedlog, a stavovi ostalih država mogu se tretirati isključivo kao amandmani. Ono što se može doznati u Bruxellesu, a radi se o prilično šturim informacijama, jest kako slovenski protuprijedlog sadrži teško prihvatljive zahtjeve. Slovenija, navodno, inzistira na tome da se oko spornih pitanja vode isključivo bilateralni pregovori. Kako bi pojačala pritisak, traži da međudržavni pregovori moraju biti završeni prije ulaska Hrvatske u EU.

Ako su ove informacije točne, tada je riječ o diplomatskoj ucjeni na koju Hrvatska teško može pristati. Indirektno, i iz redova francuske diplomacije upućeno je slično stajalište. Francuski su predstavnici još jednom upozorili Sloveniju kako pregovore Zagreba i Bruxellesa ne smije koristiti za rješavanje međudržavnih sporova. U petak, 5. prosinca, na sjednici diplomata koji su pripremali dokumente za Vijeće ministara, u kritici Slovenije Francuzima su se pridružili Španjolci i Britanci. Osim toga, diplomatski izvori u Bruxellesu izjavili su za Nacional da i nova vlada u Austriji na internim sastancima unutar EU najavljuje pritisak na Ljubljanu. Ionako je “Road map” vezan za pregovore Hrvatske i EU, samo djelomično u skladu s željama hrvatske vlade. Pozitivno je to da se na nekoliko mjesta navodi da je pregovore moguće dovršiti u 2009., kao i da će u slučaju napretka, sredinom iduće godine, Europska komisija predstaviti financijski paket ulaska Hrvatske u EU. Ali nema konkretnog datuma dovršetka pregovora, već se samo uvjetno spominje 2009., kao godina mogućeg završetka pregovora.

Europska komisija očekuje zatvaranje pregovora za 15-ak poglavlja do sredine 2009., a ostatak bi trebao biti dovršen tijekom jeseni. U dokumentu se navodi poboljšana situacija u pravosuđu, administraciji i borbi protiv korupcije. Ali pritom se navode i problemi, kao što je sporo sudsko procesuiranje osoba koje su osumnjičene za korupciju, uz dodatak da policija mora biti efikasnija u borbi s organiziranim kriminalom. Problem su i stanarska prava pripadnika nacionalnih manjina, posebice u urbanim zonama, a vlada nije dostavila ni svu dokumentaciju koju je tražio Haaški tribunal.