BORBA SE NASTAVLJA Iako je izišao iz HHO-a, don Ivan Grubišić borbu za ljudska prava nastavlja kroz Građansko-etički forum koji je sam osnovaoNakon objave odluke Hrvatskog helsinškog odbora o dodjeli ovogodišnje Nagrade za ljudska prava “Mika Tripalo” glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, poznati splitski svećenik, župnik župe Sv. Roka, osnivač Hrvatske akademske udruge i Građansko-etičkog foruma, ugledni sociolog dr. Ivan Grubišić, prvi je podnio ostavku na članstvo u HHO-u, u kojem je aktivno surađivao godinama. Takvu je odluku najavio i Vladimir Gredelj, bivši predsjednik udruge hrvatskih sudaca, a s vrlo oštrim i jasnim obrazloženjem ostavku na članstvo u HHO-u podnio je i Ante Klarić, bivši pučki pravobranitelj. Mladen Bajić je nagradu primio, a njeno dodjeljivanje sebi nazvao “hrabrim činom HHO-a, jer kritičari ne razumiju poziciju državnog odvjetnika”. Don Ivan Grubišić upozorava da je dodjela nagrade Bajiću tek povod, a pravi uzroci njegova odlaska leže u načinu na koji Ivo Banac i Ivan Zvonimir Čičak vode HHO, “u slizanosti HHO-a s vlasti i okretanju glave od potrebe zaštite ljudskih prava podrškom korjenitim društvenim promjenama, kako je to HHO-u predlagao Građansko-etički forum”.

NACIONAL: Zašto je dodjela nagrade Mladenu Bajiću kap koja je prelila čašu vašeg strpljenja?
- Nemam ništa protiv Mladena Bajića, poznajem ga, poštujem ga kao čovjeka. Moje istupanje iz članstva nije usmjereno protiv njega, nego protiv odluke ljudi u HHO-u koji nagradu dodjeljuju čovjeku koji je produžena ruka vlasti i koji radi što vlast kaže. Bajić radi svoj posao, za to ga država plaća i to nije doprinos zaštiti ili promicanju ljudskih prava. Ako se uzme u obzir da je prvi kandidat za nagradu bio premijer Sanader, te da su Banac i Čičak tu kandidaturu povukli nakon policijskog privođenja mladića iz Dubrovnika zbog zapisa na Facebooku, onda je jasno da su ljudi u HHO-u dezorijentirani, te da je HHO izgubio kritičku distancu spram vlasti. Budući da Banac i ljudi oko njega nisu prihvatili poziv Građansko-etičkog foruma da traže korjenite demokratske promjene i početak funkcioniranja pravne države, očito je da je na djelu stjecanje poena suradnjom s vlašću.

---

NACIONAL Što je vaša bitna zamjerka djelovanju HHO-a?
- Sadašnje vodstvo HHO-a - Banac i Čičak - nema jasnu viziju rada. Njihov rad i položaj počiva uglavnom na prošlim zaslugama, a ne na strategiji koja će odgovoriti na izazove u kojima se nalazi hrvatsko društvo. U Izvršnom odboru uglavnom sjede ljudi koji se ne žele zamjeriti Bancu i Čičku, premda se u svemu s njima i ne slažu. Treći razlog mojeg odstupanja su moje obveze kao župnika u Splitu i vođenje Građansko-etičkog foruma. Smatram da smo pojavom Građansko-etičkog foruma započeli važnu stvar. Nizom otvorenih pisama upozoravat ćemo državnu vlast, medije, sve odgovorne, na društvene probleme. Ako to ne rezultira odgovarajućim promjenama, pozvat ćemo ljude na građanski neposluh. Prvo pismo poslali smo premijeru Sanaderu, kojim ga upozoravamo da smo mi u krizi bili davno prije svjetske krize. Hrvatska je u krizi jer je prezadužena zemlja, jer smo živjeli iznad mogućnosti i u neskladu sa stvarnim stanjem, jer smo u dugu 37 milijardi eura bez kamata. Kriza ubrzava naše traženje korjenitih promjena u upravljanju državom. Po mišljenju Guste Santinija, ekonomskog analitičara, Hrvatska troši na državni servis, servis uprave i samouprave čak do 55 posto bruto nacionalnog dohotka. Sređene države troše 35-40 posto. Hrvatskoj je potrebna decentralizacija, nova regionalna podjela na pet regija, a ne 21 županiju i više od 550 općina. Racionalizacija uprave, smanjenje ogromnog, a ne i učinkovitog državnog aparata koji se popunjava po političkoj podobnosti a ne po kompetenciji, poštenju i znanju.

NACIONAL: Ali zašto je HHO odbio inicijativu GEF-a?
- Čelnici HHO-a u svemu žele biti prva violina, ne smatraju potrebnim surađivati ni sa kim, oni su sami sebi dostatni. U GEF-u su se, na moju inicijativu, okupili misleći ljudi, prepoznati u hrvatskoj javnosti, koji mogu pomoći u zaštiti ljudskih prava, poput Josipa Kregara, Danka Plevnika, Petra Kuzmića, Ševka Omerbašića, akademika Vlatka Silobrčića, Mirjane Nazor, Ankice Lepej, Zlatka Zeljka i drugih. Napisao sam nedavno otvoreno pismo premijeru Ivi Sanaderu, upozoravajući ga da u situaciji krize ne širi paniku, nego da krizu shvatimo kao prigodu za korjenite promjene na području izbornog zakonodavstva i organiziranja funkcioniranja države. Bitno je popraviti propušteno u zadnjih 18 godina partitokratskog vođenja Hrvatske. Držali smo se misli Vlade Gotovca, istinskog humanista i kozmopolita: “Svi smo za Hrvatsku, ali se još nismo dogovorili kakvu Hrvatsku hoćemo.” Nama u GEF-u nije svejedno kakvu Hrvatsku hoćemo i to je doprinos razvoju i GLAVNI DRŽAVNI ODVJETNIK Mladen Bajić primazaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj. Hrvatska je još pred vratima demokracije i pred vratima socijalne i pravne države. Neki valjda misle da će ovakvim nagradama, više trikovima dobiti neke poene u pregovorima s Europskom unijom.

NACIONAL: Na temelju čega izričete takvu tvrdnju?
- Prodaje nam se magla da živimo u demokratskoj, pravnoj i socijalnoj državi, a zapravo ne funkcionira ni demokratska, ni pravna, ni socijalna država. Socijala nije socijalna država, rast tzv. socijale je samo pokazatelj koliko je socijalna država uništena. Promjene u izbornom zakonu podrazumijevaju transparentan popis birača, kako ne bi bilo 133.000 birača više negoli je punoljetnih građana Hrvatske. Nužno je dokinuti listu za dijasporu i izbornu jedinicu za dijasporu, jasno je zašto. Tražimo novu regionalnu podjelu Hrvatske jer je postojeća napravljena samo zato da se “razbiju” gradovi, kao nositelji progresivnih ideja, i spoje s ruralnim zaleđem. GEF traži neposredne izbore za zastupnike Hrvatskog sabora i smanjenje broja zastupnika te ukidanje brojnih privilegija, a ne zaokruživanje stranačkih lista na kojima su podobni, a ne sposobni ljudi. Narod u Hrvatskoj sada ne bira svoje zastupnike, nego zastupnike političkih stranaka. Ja danas ne znam tko mene zastupa u Saboru. I to je po meni bit ljudskih prava kojima se moramo baviti. Nitko, pa ni HHO ne smije ostati gluh na takvo stanje i traženje promjena u smislu poboljšanja ljudskih prava. Građanske udruge, forumi i organizacije za zaštitu ljudskih prava jesu i moraju biti korektiv vlasti. Građansko-etički forum to jest. Nažalost, HHO to više, meni se čini, nije. U situaciji kada nam u Saboru, najvišoj zakonodavnoj vlasti, sjede predstavnici koji svojim izborom i sastavom krše temeljne ustavne odredbe o Hrvatskoj kao socijalnoj i demokratskoj državi, i kada se dogodilo da građani postoje radi vlasti, a ne vlast radi građana, krovna udruga za zaštitu ljudskih prava se do kraja pokušava sinkronizirati s interesima same vlasti. HHO se ne bi smio “slizati” ni s jednom vlasti, lijevog ili desnog centra, svejedno.

NACIONAL: Je li HHO sebe kompromitirao dodjelom nagrade Mladenu Bajiću ili je to hrabar čin HHO-a, kako misli glavni državni odvjetnik?
- Ne mogu se sjetiti ni jednog posebno značajnog čina Mladena Bajića u prošloj godini vezanog za zaštitu ljudskih prava. Ako je točno da mu je nagrada dodijeljena s obrazloženjem da je njegova najveća zasluga u otkrivanju i lociranju generala Ante Gotovine, onda je to dodatna kompromitacija i opterećenje za HHO. Nisam bio na dodjeli nagrade, ne znam kakvo je obrazloženje, ali znam da je to obrazloženje na svečanoj dodjeli trebao izreći Ante Klarić. Ali sam Klarić, bivši državni pučki pravobranitelj, otvoren i istinoljubiv čovjek, i sam je dao ostavku, nezadovoljan dodjeljivanjem nagrade državnom odvjetniku. Obrazloženje po kojem je Bajić zaslužio nagradu HHO-a za lociranje i uhićenje generala Gotovine moglo bi dodatno unijeti nemir u hrvatsko građanstvo, posebice među hrvatske branitelje. Ako je to, doista, jedina Bajićeva zasluga, i tu zaslugu promiče HHO, onda HHO stvarno “sam sebi skače u usta”, sebe dovodi u pitanje. Ante Klarić je dao ostavku uoči same svečanosti dodjele, dakle, ni on do zadnjeg trenutka nije znao kome će se nagrada dodijeliti. Karakteristično je njegovo ŽESTOKI KRITIČAR Don Ivan Grubišić, na slici sobrazloženje po kojem Bajić vodi instituciju koja je produžena ruka vlasti, a sam DORH ni jedan slučaj nije pokrenuo bez političkog miga. I to je percepcija koju o DORH-u i Bajiću doista ima hrvatska javnost i građani. Klarić posebno napominje da je za mandata HHO-ova laureata po hrvatskim ulicama tekla krv, te da se HHO, na sve moguće načine, pa i dodjelom nagrada, želi dodvoriti vlasti. Sve što je rekao Klarić je točno. Nedavna ubojstva Ivane Hodak, Ive Pukanića i Nike Franjića to nažalost potvrđuju. Dakle, nisam ostao usamljen u svojoj namjeri da na Dan ljudskih prava napuštanjem članstva progovorim o nedosljednosti i gubitku kredibiliteta HHO-a. Bez obzira na to koliko će nekima moje riječi značiti ili će na njih tek odmahnuti rukom.

NACIONAL: Zašto je Ivo Banac tako iznenađen vašom odlukom i obrazloženjem istupa?
- Ne znam. Žao mi je što institucija koja je imala određene zasluge u prošlosti danas stoji na “staklenim nogama”. HHO je bio ozbiljna moralna snaga, a nažalost, govori se i o mogućnosti da je nagrada Bajiću ustvari nagrada za šutnju i nepostupanje prema Ivi Bancu zbog načina trošenja proračunskog novca na temelju nalaza Državne revizije. HHO je još za vrijeme mandata Žarka Puhovskog prešao u personalno predstavljanje, da Upravni odbor nije dobro funkcionirao, da Uprava s članstvom nije održavala kontakte. Sada je stanje mnogo gore. Kažu da HHO ima veliku arhivu, da je u prošloj godini zaprimio više od 1000 zahtjeva za zaštitu ljudskih prava. Ali važno je koliko su tih slučajeva riješili. Sa sjednica Upravnog odbora čuo sam zabrinuta upozorenja da nema dokumentacije o tome na što se troši novac. Navodno je na računu HHO-a bilo 4,5 milijuna kuna, a priznanice za troškove pokrivaju tek nekoliko stotina tisuća kuna. Sponzori su napustili HHO. Ako su ti navodi približno točni, to pokazuje da je HHO mjesto u koje treba ući USKOK. Zaključci o tome zašto je Mladenu Bajiću dodijeljena nagrada, dakle, mogu biti različiti. Unaprijed nešto prejudicirati ne bi bio ozbiljan pristup.

NACIONAL: O kojim je odrednicama ljudskog života potrebno voditi računa u kontekstu krize koja drma Hrvatskom i stanja ljudskih prava?
- Prije nekoliko dana na predavanju u Šibeniku rekao sam da ljudima treba pomoći kako u teškim vremenima ne bi klonuli u vjeri u sebe i bolje sutra. One koji im ponude nadu i vjeru u sebe, ljudi prepoznaju i prihvaćaju. Tako je u krizi u Americi Barack Obama ljudima ponudio nadu. Kod nas će biti teško, ali sami trebamo sačuvati nadu da ćemo pobijediti i izići iz krize. Prisjetio sam se Vlade Gotovca, kada je ugušeno Hrvatsko proljeće i zabranjen Hrvatski tjednik. Napisao je cirkularno pismo koje sam i ja dobio, pod naslovom “Čuvajmo nadu”. Mislio sam tada da je to premalo rečeno. Poslije sam shvatio snagu i veličinu Vladine poruke. Čuvanje nade rezultiralo je svim pozitivnim nabojima i promjenama koje su nam se dogodile u Hrvatskoj. Ali nadu prati vjera, vjera u najširem smislu. Živimo u vjeri i nadi za ono što je pred nama. U vremenima krize ne smije se širiti panika. Sv. Augustin je rekao da nada ima dvije kćeri - Iru, sržbu, bijes, i nagon za promjenom postojećeg osobnim angažmanom. Ne mirimo se s time što jest, nego činimo sve da se promijeni ono što ne valja. Nada nije pasivno čekanje, nego činjenje. Danas je u Hrvatskoj potrebno naglašavati kako trebamo živjeti u vjeri i nadi, ali ne širiti iluzije, nego dati doprinos u promjenama. Na tu ljudsku vjeru, naslanja se i vjernička vjera koja kazuje da pred nama nikada neće biti konačna tama. Zadnji dan neće završiti u noći, nego u svjetlu pred nama. Vjernička vjera je mnogima potrebna kao silna potpora u vjeri i nadi da konačno nije došao kraj. Život ne može ostati samo u sferi reguliranja putem pravnih normi, nego se mora njegovati život u vjeri, nadi, sumnji, ljubavi, sućuti i solidarnosti. Ne može se kazati - imat ću vjeru i nadu, a neću poštovati zakone i zakonitost.

NACIONAL: Treba li Hrvatskoj neki novi HHO?
- To se neće dogoditi, barem ne za mandata sadašnjih vodećih ljudi u HHO-u, jer oni poručuju da nikada nisu bili jači. Ne HELENA PULJIZ iz revolta je vratila HHO-u povelju koju joj je dodijelioočekujem senzacionalne rezultate rada HHO-a ili drastične promjene. Građansko-etički forum ima hrabrosti upozoriti na prave probleme. Ne nastupamo rušiteljski, nego nastojimo pomoći da Hrvatska krene naprijed. Ne želimo biti konkurencija nikome, samo želimo ozbiljno raditi svoj posao. On će se, nadam se, prepoznati. Vodim se riječima Sv. Augustina o vjeri i nadi da se ne mirimo s postojećim i da želimo promijeniti ono što nije dobro. Mi koji se borimo za ljudska prava i demokraciju moramo poštovati demokratsku proceduru. Ne želimo promjene postići na ulici. Ali sudjelovao sam u nekim javnim prosvjedima jer sam građanima htio pokazati da se ne treba bojati i javnih prosvjeda. Oni su Ustavom zajamčeni. Javni prosvjedi moraju imati svoj smisao, treba se znati što se njima želi postići na demokratski, nikako rušiteljski način. U ovim kriznim vremenima očekuje se aktivan i pozitivan doprinos svakog građanina. Nadam se da mi neće ponestati snage da i dalje guram Mosor.

'HHO i vlast pušu u isti rog""Suradnja čelnika HHO-a s vlasti i izbjegavanje pravih tema kojima se povećavaju ljudska prava svojevrsna je izdaja građanskog sektora" , kaže don Ivan Grubišić o dodjeli nagrade HHO-a državnom tužitelju Mladenu Bajiću, ali ima i drugih primjera. "Svjesno otupljivanje potrebne kritičnosti i distance spram bilo koje vlasti jest zajednička organizacija okruglog stola o ljudskim pravima. Okrugli stol su zajednički organizirali ministrica Jadranka Kosor i HHO. To ne treba vrednovati kao prednost, nego reteriranje i puhanje u isti rog", kaže don Ivan Grubišić.