Objavljeno u Nacionalu br. 684, 2008-12-23

Autor: Orhidea Gaura

Zagreb centar folk zabave

Turbobiznis narodnjačkih klubova

Zagrebački narodnjački klubovi postali su luksuzna i sigurna mjesta za izlazak vrhunske usluge, na čiji je dizajn utrošeno i po nekoliko stotina tisuća eura i u kojima nema jeftine golotinje i pucnjave, a publika je 'zlatna mladež' koja luduje za trubofolkom

Mile KitićMile KitićNarodnjaci nisu moda koja se tražila samo jedno ljeto već fenomen od kojeg su oni malo sposobniji napravili pravi biznis. Sviđalo se to nekome ili ne, velik dio mladih ljudi uživa u ritmu turbofolka koji se pogrdno naziva cajke, pa su klubovi u kojima se pušta takva vrsta glazbe sve moderniji i luksuzniji. Za razliku od 90-ih, kad je u modi bio disco, a glazba koja asocira na istok puštala se samo u krčmama na rubu grada jer je slušati bilo što srpsko bila sramota, danas klinci usred Zagreba imaju bogatu ponudu mjesta za izlazak s tom tematikom. Omladina zaražena turbofolkom gotovo da je posve zauzela mjesto gangstera koji su u narodnjačkim klubovima samo tražili prilike za oružane okršaje i dokazivanje snage. Pametniji vlasnici takvih klubova shvatili su da im pravi novac ne donosi klijentela iz ”podzemlja” već upravo ”zlatna mladež” koja sve više luduje za turbofolkom. Stoga svaki klub koji drži do sebe ima barem desetak zaštitara koji neće dopustiti bilo kakve izgrede čak ni ”facama” poput nogometaša Dine Drpića koji je nedavno zbog tučnjave u toaletu izbačen iz novootvorenog zagrebačkog kluba Diamond. Riječ je o trenutačno najmodernijem narodnjačkom klubu u Hrvatskoj u čije je uređenje, s potpisom najtraženijeg dizajnera u Hrvatskoj Ante Vrbana, utrošeno nekoliko stotina tisuća eura. U prostoru nekadašnjeg diskokluba Gap nasuprot košarkaške dvorane Cibona prije nekoliko godina otvoren je najprije narodnjački klub Pasha pa potom Jungle, ali posao nije išao najbolje. No, Diamond je pružio gostima jednu sasvim drugu priču - luksuzni, šminkerski lokal u kojem nema jeftine golotinje i pucnjave, već samo dobra narodnjačka glazba i vrhunska usluga. Pritom su, uz besplatan ulaz osim na dan koncerta, cijene pića u rangu ostalih narodnjačkih klubova - od 25 kuna za coca-colu do 900 kuna za litru Jack Danielsa ili 2200 kuna za šampanjac Veuve Clicquot La Grande Dame.

”Stvar je samo u ozbiljnom pristupu“, kaže vlasnik kluba, 27-godišnji Ivan Kršić. Iako upućeni izvori tvrde da je pravi vlasnik njegov bratić Josip Šelendić, sin jednog od najbogatijih zagrebačkih obrtnika Željka Šelendića, kojeg se povezuje i sa zagrebačkim klubom Ritz. No, obojica su to demantirali, a kao vlasnik tvrtke Carmen ugostiteljstvo koja stoji iza Diamonda upisan je Ivan Kršić. On kaže da je dio početnog kapitala zaradio putem svoje tvrtke za trgovinu sportske obuće, a za ostalo pomogli su mu prijatelji i rodbina. U preuređenje i najam kluba na pet godina ne bi se mogao upustiti da se i sam nije kretao u krugu ljudi koji izlaze u narodnjačke klubove jer, kaže, u tom poslu svi se znaju. No, u odnosu na dva najpopularnija narodnjačka kluba za mlade u Zagrebu, Ludnicu i Fontanu, želio je staviti posao na još viši nivo. U nepuna četiri mjeseca otkako je otvoren, klub tako dobro posluje da mu nije potrebna nikakva reklama. Glas da dolazi, primjerice, Indira Radić, Goga Sekulić, Stoja, Željko Samardžić ili Mile Kitić, širi se gradom poput metka, a za oglašavanje je dovoljan plakat na ulazu u klub i internetska grupa na Facebooku koja broji oko 2000 ljudi. No, angažirati nekog poznatog folk pjevača za doček Nove godine, bilo bi, kaže Ivan Kršić, neisplativo.
”Nitko od njih ne bi nastupio ispod 10 tisuća eura, a oni bolji ni ispod 20 tisuća. Mi imamo svoj bend s kojim su gosti jako zadovoljni, a povremeno ih srijedom počastimo nastupom nekih od najboljih folk pjevača.“

Mile Kitić, jedan od najpopularnijih turbo-folk pjevača, koji je prošle srijede nastupao u Diamondu, kaže da se u posljednje tri, četiri godine znatno povečao broj njegovih nastupa u Hrvatskoj. Ima osjećaj da se vraćaju vremena poput onih prije rata kad je sa svojim sastavom Južni vetar u Hrvatskoj bez problema punio sportske dvorane. No, kaže, tada je njegova publika bila nešto starija, dok ga danas slušaju mahom mlađi od 20 godina. U idealnim uvjetima u klub Diamond stane 500 ljudi, a gužvati ih se može i 700. Desetak stolova rezervirano je za VIP goste među kojima se mogu pročitati i imena poput Todorić, Čermak, Pašalić, Zubak, Ćorluka... Koliki se točno promet odvrti u jednoj noći teško je procijeniti, ali nije manji od 50 tisuća kuna za noć, dok je u noći kad nastupa neka folk zvijezda i višestruko veći. No, Ivan Kršić kaže da će proći najmanje dvije godine prije no što mu se počne vraćati uložena investicija iako je odmah pored kluba otvorio je i restoran Maredo grill.


Seka AleksićSeka AleksićI dok je zabava u Diamondu odlična, ali klijentela ipak nešto suzdržanija, čini se da u zagrebačkom narodnjačkom klubu Ludnica svi doista polude odnosno stisnu ”gas do daske”. Već osmu godinu zaredom klub u Ilici 433 takoreći nasuprot psihijatrijske bolnice Vrapče, ne prestaje oduševljavati svoju publiku. Klijentela je subotom nešto mlađa nego u Diamondu, a atmosfera u skučenijem prostoru u kojem ima i kaveza i bazena i konobara odjevenih u medicinske uniforme, zahuktanija. Tamo se mlade cure vrte oko štangi, ne mareći vide li im se tange ili ne, a stariji tinejdžeri zbog ljubavnih problema glasno raspravljaju, plaču, vrište i ljube se ispred kluba, svi usred zime odjeveni kao da je vani plus 40. Petak je, međutim, rezerviran za nešto ozbiljnije i stalne goste koji ne vole gužvu. Na najluđu zabavu u gradu dolaze i mnoge poznate manekenke i sportaši, često se ondje mogu vidjeti i cijele nogometne, rukometne i košarkaške reprezentacije i brojne osobe iz javnog života, ali rijetki će to i priznati ili pristati na fotografiranje. Kad su vidjele kameru, neke su nas djevojke zamolile da ih ne snimamo jer ”ako ih dečki vide u Ludnici, odmah će ih ostaviti”. Fotografirati se nije želio ni vlasnik kluba Goran Obradović Pišta koji je prošle godine preuzeo i vođenje trendseterskog kluba Galery na Jarunu. On kaže da je prije osam godina kad je otvorio Ludnicu situacija bila potpuno drukčija nego danas: “Voditi danas narodnjački klub i prije sedam godina velika je razlika. Ono je bila borba s vjetrenjačama, bilo je jako teško, da ne velim krvavo. Dok danas voditi narodnjački klub može svatko.”

Mjesto poznato po posjetima mnogih hrvatskih nogometaša je i narodnjački klub Fontana u zagrebačkom naselju Trnsko. I ondje dolazi ”zlatna mladež”, šminkerice i šminkeri, a klub je uređen kao prostraniji dnevni boravak. Vlasnik je Ante Radoš koji klub već godinama vodi sa suprugom, ali nije se želio fotografirati jer je, kaže, imao neugodnih iskustava s novinarima. To je vjerojatno bilo u vrijeme kada se ispred kluba pucalo, no otad su i Fontanu ”preuzeli zlatni omladinci i izgurali” razbijače. Na kojem je nivou Fontana svjedoči i to što smo se ondje, nakon što smo prethodno “incognito” posjetili Pashu na Zavrtnici, osjećali kao da smo došli u Hollywood. Naspram Fontane, a pogotovo Diamonda, Pasha je prava rupa. Ne toliko zbog ambijenta koji je imitacija američkih saloona, već zbog klijentele koja ondje dolazi. Bili smo ondje u četvrtak kad je pjevala Amila Zubović, a u klubu je bilo tek pedesetak ljudi, prosječno četrdesetgodišnjaka.

StojaStojaDugogodišnju tradiciju ima i narodnjački klub Lampaši u Donjem Desincu 15-ak kilometara od Zagreba prema Jastrebarskom. Klub radi petkom, subotom i nedjeljom, a najbolji dan za zabavu ondje je nedjelja. Iako je u vožnji starom Karlovačkom od Zagreba do Lampaša u nedjelju oko ponoći na cesti teško susresti živu dušu ili automobil, ispred kluba doživljaj se iz temelja mijenja. Na velikom parkingu stotinjak automobila koji dolaze iz svih pravaca, Zagreba, Velike Gorice, Jastrebarskog, Karlovca, čak i iz Rijeke, Nove Gradiške, Zadra. Za jednu noć dobrog provoda većem društvu nije problem naći vozača koji će ih za dva, tri sata vožnje autocestom dovesti do Lampaša, gdje stane više od tisuću ljudi i gdje su nedjeljom uz besplatan ulaz gotovo sva pića osam kuna i gdje sviraju čak dva benda, a sve uživo prenosi Radio Banovina u emisiji ”Od naroda za narod”.

Klub koji postoji 15 godina, prije pet godina u najam je uzeo mladi pjevač Ivan Volarić Zak koji ondje nastupa sa svojim bendom Versage. Prije godinu dana Ivan Zak pokrenuo je ondje i folk reviju na kojoj je nastupalo 14 zvijezda narodne muzike, a u posljednje četiri godine ondje je pjevalo više od 40 turbo-folk zvijezda, među kojima i one najveće poput Seke Aleksić, Dragane Mirković, Mile Kitića, Mitra Mirića, Olje Karleuše, Seje Kalača i drugih. Iako je u biznis ušao vrlo mlad, s 22 godine, Ivan Zak kaže da je sve postigao sam. Glazbom se ozbiljno bavi od 16. godine, sa šest je krenuo u glazbenu školu. Svirao je u mnogim zagrebačkim klubovima, a paralelno s bavljenjem glazbom s 19 godina je otvorio vlastitu firmu za projektiranje i uređenje parkova, za što se i školovao, a u čemu su mu pomogli i roditelji koji se bave cvijećem. Ali ubrzo je shvatio da u Hrvatskoj još nema dovoljno potencijala za takvo što pa je došao na ideju da otvori vlastiti klub. ”Mislio sam, zašto da mi zapovijeda netko tko o tom poslu zna manje od glazbenika. Najlakše je prodati piće“, kaže Ivan Zak koji je karijeru započeo kao pop-rock izvođač. Nastupao je na Dori 2002., a iste je godine izdao i album u Croatia Recordsu.

Indira RadićIndira Radić”No, shvatio sam da ljudi kad sviram pop-rock umiru od dosade i spontano počeo svirati narodnu glazbu te pisati pjesme za sebe i za druge. Kako živim u neposrednoj blizini Lampaša, prije pet godina saznao sam da se klub iznajmljuje i odlučio ući u biznis. Dobio sam podršku banke i prijatelja koji su vjerovali u mene, ali i podršku samog vlasnika Mate Marića koji mi je puno pomogao“, kaže Ivan Zak. Početni kapital i kredit od banke uložio je u preuređenje kluba jer smatra da bez ulaganja nema ni rezultata. Nakon pet godina može reći da je isplatio investiciju, a nedavno je iznajmio još jedan klub i pretvorio ga u dvoranu za svadbe. No, preko Lampaša, u čijem mu vođenju od početka pomaže mlađa sestra Ana, vidio je i odskočnu dasku za svoju glazbenu karijeru. Počeo je i sam gostovati u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori gdje je prošle godine proglašen glazbenim otkrićem godine. Između ostalog napisao je pjesmu ”Avantura” koja je u izvedbi Rade Lackovića i Slađe postala veliki hit. Pjesme za njega, pak, piše i Branimir Mihaljević, a nedavno je započeo suradnju s Miroslavom Rusom, autorom brojnih hitova i suvlasnikom Hit Recordsa gdje namjerava izdati svoj prvi pop-folk album. Najvećim prijateljem na estradi i mentorom smatra Matu Bulića. U promociji mu je pomogla i Dragana Mirković, vlasnica TV kanala DM Sat na kojem se često vrte i njegovi spotovi, a potpisao je ugovor i s menadžerom Vladimirom Mihaljekom Mihom. Sve što zaradi, planira dalje uložiti u svoju glazbenu karijeru. ”Sa 40 godina ne vidim se u zadimljenom disku već u glazbenom studiju.“ Do tada će njegova poslovna filozofija i dalje biti ulaganje u klub. Iako se narodnjaci još uvijek spominju u negativnoj konotaciji, Ivan Zak kaže da on svoj posao radi pošteno jer da nije tako ne bi u Lampaše dolazilo tisuće ljudi. Imao je međutim, i pokušaja podvaljivanja od konkurencije.

”Pokušali su mi dva puta podvaliti pucnjavu na parkingu, no srećom, imamo odlične zaštitare i jako dobru suradnju s jaskanskom policijom. Moji gosti znaju da ovdje vlada red i disciplina i ako netko samo pokuša nešto odmah ide van i ravno na policiju. Kako je ovo mala sredina, u početku su mi neki i prijetili, kad sam recimo prvi put doveo Draganu Mirković i Milu Kitića. Ali, ne znam zašto netko ima potrebu pljuvati po toj vrsti glazbe ako mu sin ili kći dolaze ovdje se zabavljati. No, ti su ljudi shvatili glazba nije ništa kriva.“

Vezane vijesti

Kultni „Turbo folk“ ponovno na programu HNK Ivana pl. Zajca

Kultni „Turbo folk“ ponovno na programu HNK Ivana pl. Zajca

Višestruko nagrađivana predstava riječkog HNK Ivana pl. Zajca Turbo folk, autorski projekt Olivera Frljića i ove je sezone na programu Kazališta.… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika