Ministar pravosuđa Ivan ŠimonovićMinistar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je danas da će, ne podnesu li ostavke, zbog propusta u upravljanju sudovima danas opozvati predsjednike Visokog trgovačkog suda i zagrebačkog Trgovačkog suda Srđana Šimca i Nevenku Marković.

Šimonović je na konferenciji za novinare rekao kako ne zna koliko će predsjednika sudova opozvati, ali i najavio da će to, nakon što je zaprimio inspekcijski nalaz, danas učiniti za Šimca, Marković te predsjednika Općinskog suda u Belom Manastiru Zlatka Kajtara.

Objasnio je kako je inspekcijski nadzor kod Šimca utvrdio nepostojanje evidencija sudskih predmeta, što podrazumijeva i nepostojanje kvalitetne kontrole vođenja postupaka i spisa, a za Nevenke Marković utvrđeno je da je za sud primila donacije trgovačkih društava koje nisu u skladu sa zakonom, primjerice Zagrebačkog holdinga, Fine, Ine i drugih tvrtki. Kao Kajtarovi propusti navode se neuredno financijsko poslovanje suda, propusti u upravljanju sudom te veći broj zastara.

Ime čelnika Visokog trgovačkog suda Srđana Šimca proteklih dana se vezuje uz aferu oko presude kojom je tvrtka Đuro Đaković dobila više od šest milijuna kuna od MORH-a, a koja je na zahtjev Državnog odvjetništva u reviziji Vrhovni sud poništio. Presuda Visokog trgovačkog suda pobudila je sumnju u korupciju jer ju je Visoki trgovački sud 2006. pravomoćno riješio u rekordno kratkom roku za nekoliko dana i jer je tadašnji direktor tvrtke Đuro Đaković s jednim odvjetničkim društvom potpisao ugovor da će isplatiti 30 posto od dobivenog iznosa ako presuda postane pravomoćna u roku od šest mjeseci.

Šimac je u medijima odbacio sumnje da je postupao nezakonito. Tvrdi da na spornoj presudi nije radio on nego savjetnica Andreja Šuletić kojoj je on bio mentor te da sama odluka nije nezakonita.

Šimonović je izvijestio i da je u petak Ante Perkušić imenovan predsjednikom splitskog Županijskog suda, te da je u tijeku postupak izbora novog predsjednika zagrebačkog Općinskog građanskog suda, nakon što je Ivica Pezelj smijenjen zbog sumnji u zloporabu položaja.

Ministar je na konferenciji za novinare, koju je održao zajedno s predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom, najavio da će status predsjednika sudova ubuduće ovisiti o ispunjenju akcijskih planova za smanjenje broja neriješenih predmeta, čija će se provedba periodično nadzirati svakih šest mjeseci.

"Svakih šest mjeseci bit će provjera, pa ili će biti aplauz ili će se tražiti novi predsjednik suda", rekao je.

Kandidati za predsjednike sudova morat će predložiti programe upravljanja sudom, koji će također "trpjeti" šestomjesečne kontrole.

Hrvatin je najavio kako će akcijske planove izraditi sami predsjednici sudova prema tempu rješavanja zaostalih predmeta koje odrede on i ministar, a sadržavat će stanje neriješenih predmeta, njihovu vrstu, dužinu trajanja postupaka, te priliv predmeta koji se očekuje u narednom razdoblju. Najavio je i izradu standarda trajanja predmeta za svaki od sudova, ovisno o njihovoj opterećenosti.

Šimonović i Hrvatin najavili su i nove, transparentne i strože kriterije od prijema na sudačku dužnost do napredovanja.

Tako se, primjerice, polaganje pravosudnog ispita više neće vrednovati samo "prošao-pao", već će se kandidati rangirati prema broju osvojenih bodova, potom će pohađati dvogodišnju državnu školu za pravosudne dužnosnike, a nakon školovanja ponovno ispit i rangiranje.

Šimonović je najavio kako će se na temelju tih rezultata formirati jedinstvena državna lista kandidata za pravosudne dužnosti, pa će se slobodna mjesta i popunjavati temeljem redoslijeda na toj listi.

Istaknuo je i kako će spomenute mjere zahtijevati izmjene više zakona - o sudovima, državnom odvjetništvu, DSV-u, javnom bilježništvu i drugih, ali i Ustava.