Premijer Ivo SanaderNjemačka novinska agencija DPA, u svom je godišnjem izvješću iznimno negativno ocijenila društveno i političko stanje u Hrvatskoj tijekom 2008. godine, a odluke administracije premijera Ive Sanadera promjenivim i nedosljednim. U izvještaju agencije stoji kako se s jedne strane hrvatski političari svojski trude u nastavku provođenja euroatlantskih intergracija, prvenstveno ulaska u Europsku uniju, ali da ih u toj percepciji uvelike sprečavaju brojne mafijaške likvidacije koje su se dogodile u Hrvatskoj metropoli. "Od trenutka kad se odvojila od Jugoslavije, Hrvatska se trudila dokazati sebi, ali i drugima, kako društveno i kulturološki ne pripada Balkanu.

No, serija brutalnih likvidacija pokazala je kako su u ovom trenutku, Hrvati puno bliže načinu na koji se percipira Beograd i Sofija, nego što je to slučaj s Bečom", stoji u godišnjem izvješću agencije DPA. U ovom osvrtu, većina je prostora posvećena upravo recentnim naručenim ubojstvima, a posebno se naglašava atentat na Ivanu Hodak, 'prekrasnu kćer poznatog odvjetnika koji je, braneći moćne klijente, imao mnogo neprijatelja'. U tom se kontekstu opisuje i način na koji je Hodak ubijena, u centru Zagreba, i to tijekom dana.

Nedosljedna retorika premijera Sanadera

Na sličan se način spominje i ubojstvo Ive Pukanića, koje je, kako stoji u izvješću, pokrenulo cjelokupnu akciju političke vrhuške, ali i stavilo premijera Sanadera u posebno neugodnu situaciju, ako je poznata činjenica da je to ukazalo na priličnu nekonzistentnost u njegovim stavovima o sigurnosti u Hrvatskoj. "Uoči ovih ubojstava, premijer Ivo Sanader u pravilu bi reagirao prilično glasno, na pitanje postoji li u Hrvatskoj organizirani kriminal, ističući pritom kako je Hrvatska sigurna po tom pitanju. No, poslije ubojstva Ivane Hodak, Sanader se po prvi puta referirao na mafiju u Hrvatskoj, ali pritom prilično nespretno. Kazao je kako Hrvatska više neće trpiti organizirani kriminal, ali i mafiju", stoji u izvješću, te se navodi činjenica da je Sanader poslije toga odmah smijenio dva ministra, i šefa policije. Spominje se i kako je Sanader nakon ubojstva Ive Pukanića pooštrio retoriku, ističući kako neće dopustiti da Zagreb postane Bejrut.

"To nije previše pomoglo, jer je istog dana u Zagrebu mafijaški likvidiran manje poznati zagrebački jet seter i poduzetnik", piše DPA, izražavajući pritom čuđenje reakcijama hrvatskih političara, ako se u obzir uzme činjenica da je u posljednjih 10 godina počinjeno oko 80 ubojstava u Zagrebu, koji do sada ostaju neriješeni. Nakon navoda kako se radi o dobro uvježbanom lancu kriminalnih skupina koje dosta uspješno operiraju na području Balkana, u izvješću stoji zaključak kako Hrvatska mora prihvatiti da je organizirani kriminal ozbiljno nagrizao njihovo društvo, a da se podrijetlo aktualnog stanja treba tražiti i u posljedicama rata koji je 90-ih godina zahvatio ovo područje.

Kriminalci kao ugledni poslovni ljudi

Naime, DPA to objašnjava činjenicom da je tijekom rata stvorena plodna podloga za rast i razvoj organiziranog kriminala, počevši od šverca oružjem, cigaretama, ljudima, ili pak drogama, što je za same kriminalne protagoniste, značio multimilijunske poslove, i stvaranje novog sloja bogataša u Hrvatskoj. "Desetljeće i pol poslije, kriminalci su postali ugledni poslovni ljudi, s milijunima, opranim preko građevinarskog posla, sporta, pa čak i visoke umjetnosti. Njihovo procesuiranje, stoga je gotovo nemoguća misija", piše DPA.