Milorad Ulemek LegijaVrhovni sud je potvrdio raniju odluku kojom je Miloradu Ulemeku Legiji dosuđena kazna od 40 godina zatvora zbog ubojstva premijera Zoran Đinđića. Također, potvrdio je i da su preostalih deset okrivljenika krivi za atentat prvog demokratskog premijera Srbije.

Srpski mediji su taj sudski proces nazvali procesom stoljeća, a odlukom vijeća sutkinje Nate Mesarović, maksimalne kazne od po 40 godina zatvora dobili su Milorad Ulemek Legija, zapovjednik jedinica za specijalne operacije (JSO) i Zvezdan Jovanović, zamjenik zapovjednika JSO. Sutkinja je napomenula da je Legijina obrana bila "nelogična i kompromitirana dokazima".

Pripadnici zemunskog klana Aleksandar Simović, Ninoslav Konstantinović, Vladimir Milisavljević i Srećko kalinić osuđeni su na po 35 godina zatvora. Najmanja je kazna od osam godina dosuđena Saši Pejakoviću iz JSO za pomoć počiniteljima zločina nakon ubojstva Đinđića.

Pejaković je jedini pušten iz pritvora dok presuda ne postane pravomoćna. Kazna od 30 godina zatvora dosuđena je Željku Tojagi iz JSO, Branislavu Bezareviću iz sigurnosne obavijesne agencije BIA i pripadnicima zemunskog klana Milošu Simoviću, Milanu Jurišiću i Dušanu Krmanoviću.

Sud je presudio na temelju materijalnih dokaza, iskaza 150 svjedoka, četvorice svjedoka suradnika i priznanja optuženih danih srbijanskoj policiji i pred istražnim sudom. Vrhovni sud još vrši korekcije i provjerava je li presuda petočlanog Vijeća u skladu sa sudskom praksom i zakonima, a njegovo se konačno zaključenje očekuje do kraja ove godine. Legija i Jovanović, kao i ostali optuženi koji su osuđenu na maksimalnu kaznu, imati će pravo na još jednu žalbu, dok će protiv ostalih presuda postati pravomoćna.

Zoran Đinđić"Najteže je saznanje da živimo u zemlji gdje premijera može ubiti kriminalna organizacija, i to u dvorištu zgrade Vlade, da bi ostvarila svoje kriminalne političke ciljeve", rekla je sutkinja Nata Mesarović tijekom obrazlaganja presude.
Rekla je i da je sud utvrdio da su odluku o likvidaciji premijera donijeli Dušan Spasojević i Milorad Ulemek Legija kako bi izbjegli krivičan progon zbog ubojstva Ivana Stambolića, četvorice djelatnika Srpskog pokreta obrane (SPO) na Ibarskoj magistrali i druge zločine. "Postupci u Haškom sudu bili su motiv samo Zvezdanu Jovanoviću", rekla je.
Sutkinja je posebno istaknula iskaz svjedoka Kuje Kriještorca koji je pred istražnim sucem kazao da je u Gepardovoj ulici vidio optuženog Vladimira Milisavljevića Budalu. Svjedok Kriještorac ubijen je 1. ožujka 2004., a počinitelj još nije pronađen.

Odluka drugostupanjskog Vijeća uslijedila je nakon što je početkom rujna 2008. održana javna sjednica po žalbama na prvostupanjsku presudu. Žalba na presudu uložena je za svih 12 optuženih. Prvostupanjska presuda za ubojstvo Đinđića i i ranjavanje njegovog šefa sigurnosti izrečena je 23. svibnja 2007.

Suđenje za ubojstvo srbijanskog premijera Đinđića počelo je 23. prosinca 2003., a osim ubojstva svjedoka suradnika Zorana Vukojevića Vuka i svjedoka Kriještorca suđenje je oilježilo nekoliko događaja. Primjerice, uhapšen je zamjenik specijalnog tužitelja Milana Radovanovića koji je bio nadležan za taj predmet, nakon čega je njegov kolega nebojša Maraš dao otkaz. Predsjednik vijeća Marko Kljajević napustio je sud i postao odvjetnik.

Od kraja akcije Sablja do danas uhićena su dvojica okrivljenika bjegunca Aleksandar Simović i Dejan Milenković Bagzi, dok se za petoricom pripadnika zemunskog člana još uvijek traga.