Branimir GlavašBivši zapovjednik prvog voda Samostale uskočke satnije (SUS) Vlado Frketić izjavio je danas u nastavku suđenja Branimiru Glavašu i ostalima optuženicima za ratne zločine da je u prosincu 1991. napustio postrojbu shvativši da "stradavaju civili zbog koristoljublja" te da je o tome izvijestio Sigurnosno-informativnu službu (SIS), nakon čega je na njega pokušan atentat.

Suđenje u slučaju "selotejp" i "garaža" nastavljeno je na zagrebačkom Županijskom sudu pošto je psihijatrijska vještakinja ustvrdila da je trećeoptužena Gordana Getoš-Magdić sposobna za nastavak suđenja. Ona je zbog zdravstvenih tegoba prije desetak dana bila na liječenju u bolnici.

Svjedok Frketić je rekao da osobno nije vidio da je tko od pripadnika SUS-a privodio i ubijao civile, no nakon jednog razgovora s pripadnikom svog voda shvatio je da stradavaju civili zbog koristoljublja. Naime, Zoran Sever Smrček izvijestio ga je da je ušao u jedan prazan stan, ali ga je pripadnik SUS-a po nadimku Nono istjerao uz riječi: "Pa nismo valjda sklonili tog čovjeka da bi ti ušao." Svjedok je, kaže, zaključio da je vlasnik stana, neki Šabanović, ubijen.

Shvativši da se, kako je rekao, nešto čudno događa u postrojbi, otišao je u SIS, gdje je razgovarao s Ivanom Grujićem, sadašnjim pomoćnikom ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti zaduženim za zatočene i nestale, koji je u srpnju također svjedočio u postupku protiv Glavaša i ostalih.

"Nedugo nakon razgovora u SIS-u pokušali su me likvidirati pri izlasku iz baze u Osijeku", kazao je svjedok, opisavši kako je propucano sjedište automobila u koji je trebao ući.

Nije znao reći tko bi mogao stajati iza toga, no, iako za to nema čvrstih dokaza, smatra da je atentat povezan s njegovim odlaskom u SIS. "Pokušali su me ubiti jer su mislili da znam više nego što sam stvarno znao", kazao je. Dodao je da je za njegov odlazak SIS-u vjerojatno znao Andrija Getoš, otac trećeoptužene Gordane Getoš-Magdić.

Branimir Glavaš u kaznionici"Ne kažem da je on nešto, ali ovaj krug ljudi koji su optuženi, vjerojatno su došli do određenih informacija i misleći da ja puno toga znam, a ne znam baš previše, pucano je na mene", kazao je svjedok koji je zbog svega u prosincu 1991. napustio postrojbu. No, kako je posvjedočio, odmah su uslijedili pritisci i prijetnje. Tako mu je, kaže, Nono došao kući i upitao ga hoće li im se pridružiti kako bi "osigurao svoju djecu i pokoljenja", na što je odgovorio negativno. Zatim mu je u kuću s dvojicom vojnika došao i zapovjednik SUS-a drugooptuženi Ivica Krnjak, rekavši mu da "ima lijepu kćer i kuću" te da se mora vratiti u postrojbu, s obrazloženjem kako osim njega nema nikoga tko bi mogao voditi diverzantsku akciju "Batinski most". Svjedok se nakon toga vratio u postrojbu.

Potvrdio je da je čuo za tzv. killer vod i to 1992. kad se sastao s tadašnjim zapovjednikom zbornog područja, danas načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga RH Josipom Lucićem. On ga je, kako je rekao, dočekao s pištoljem u ruci prekrivenom novinama te mu je tada rekao da su ga upozorili kako je on (svjedok) zapovjednik tog voda. "Rekao sam mu da sam ja strah i trepet za četnike, nakon čega se nasmijao i zakočio pištolj", prepričao je svjedok.

Rekao je i da su na njegovo svjedočenje pokušali utjecati Krnjak koji je u početku prosinca zvao njegovu suprugu i pokušao doći do njega, zatim brat Gordane Getoš-Magdić te "ne direktno, ali sugestijama" policija u Osijeku.

Frketić tvrdi da njegov vod nikad nije priveo niti jednog civila u Osijeku, no posvjedočio je da mu je Krnjak jednom zgodom rekao da ode po nekog doktora Nedeljkovića koji se navodno nije dobro skrbio za ranjenoga hrvatskog vojnika, no svjedok tvrdi da u vezi s tim nije ništa učinio.

Frketićevo svjedočenje branitelj trećeoptužene Antun Babić ocijenio je neuvjerljivim i netemeljenim.

Suđenje se nastavlja 7. siječnja. (P.H.)