Foto: ReutersHrvatska je od danas zajedno s brojnim zemljama istočne Europe pod ruskom energetskom redukcijom. Od ranih jutarnjih sati dotok plina u Hrvatsku u potpunosti je bio stopiran, da bi se od 8 ujutro plin počeo opet dostavljati i to 15 posto od ugovorene količine. U trenutku kad Hrvatska nema veliki alternativni plinski izvor, koji bi zamijenio ovisnost o ruskom dotoku, postavlja se pitanje u kojoj će mjeri ove redukcije, ako se nastave - u nadolazećim tjednima uvjetovati probleme za hrvatske građane, industriju, ali i cjelokupno gospodarstvo. Prema mišljenju stručnjaka, rusko zatvaranje 'plinske slavine' i dalje bi mogli biti realan scenarij, a to bi posljedično moglo prisiliti hrvatsku privredu na korištenje skupljih energenata, poput lož ulja, što je u aktualnim prilikama financijske krize znatan teret.

Postojeće zalihe plina realno su dostatne za nekoliko tjedana. Ako se stanje ne normalizira, problem je što nakon toga, mišljenje je brojnih stručnjaka za energetiku u Hrvatskoj. Ako se sagledaju izjave čelnika energetskih korporacija u državama koje su u neposrednoj blizinii, stanje je puno gore nego što se moglo očekivati. Naime, iako se očekivalo kako će ubrzo doći do pozitivne korekcije plinske distribucije iz Rusije, to se do sada nije dogodilo. Čak štoviše, u poslijepodnevnim satima, Srbija i BiH objavile su kako imaju raspoložive zalihe plina za samo još nekoliko sati. U prioćenju 'Srbijagasa', pozvali su sve koji koriste plin, na hitno tehnološko zaustavljanje potrošnje prirodnog plina, te da se preostale količine iskoriste na sigurno zaustavljanje postrojenja. Još zloslutnija predviđanja najavili su čelnici energetskih tvrtki u BiH, pa je Direktor BH-Gasa Almir Bećarević izjavio da će se situacija pretvoriti u humanitarnu katastrofu, ukoliko se stvari ne promijene na bolje.

Premijer Ivo Sanader najavio je sutrašnje održavanje sastanka sa čelnicima Ine, Plinacroa i HEP-a u Banski dvorima, na kojem će se raspravljati o aktualnoj situacijiPrema nekim procjenama, u posljednje vrijeme, 50 tisuća hrvatskih građana okrenulo se upotrebi plina, jer se radi o energentu koji je 3 puta jeftiniji od drugih. Hrvatska trenutačno zadovoljava 40 posto zaliha plina iz Rusije, što će značiti da se radi o dobrom dijelu od ukupnih 3,3 milijarde kubičnih metara, koliko se kod nas koristi. Hrvatske zalihe s obzirom na ukupnu potrošnju iznimno su male, odnosno nedostatne, jer se u skladištu u Okolima trenutačno nalazi 370 milijuna kubičnih metara. To je, prema procjenama, količina koja je dostatna za manje od mjesec dana. Dnevna potrošnja zimi u Hrvatskoj iznosi oko 12 milijardi kubika, u uobičajenim uvjetima. Trenutačno su reducirani veliki potrošači, pa sada ta brojka nije realnost.

Znatno ograničavanje ruskog plina na hrvatsko tržište, uzrokovalo je reakcije državne administracije, koja je pozvala na racionalizaciju korištenja ovog energenta. Ina je sukladno odredbi o sigurnosti plinom smanjila isporuku velikim industrijskim proizvođačima, na količinu koja je minimalno ophodna za održavanje postrojenja. Domaćinstva, bolnice, dječji vrtići, škole i slične ustanove imati će sukladno ovim odredbama primat u dotoku plina. Pitanje je da li će Rusija nastaviti s 15-postotnim dotokom plina, a ukoliko se i te količine smanje, kao što je slučaj u Srbiji i BiH, zalihe plina mogle bi potrajati tek tjedan i pol dana.

"Počnimo sa smanjivanjem isporuka od danas", kazao je Putin čelniku Gazproma; na slici, ruski premijer Vladimir Putin i izvršni direktor Gazproma Alexei Miller; Foto: ReutersKao dugoročno rješenje problema za zemlju kao što je Hrvatska, ovakva će situacija definitivno ponovno aktualizirati pitanje poduzimanja znatnijih koraka bliže energetskoj suverenosti, prvenstveno preko izgradnje većih plinskih skladišta, ali i preko izgradnje LNG terminala. Potonja je ideja stara gotovo 13 godina, a događaji koji trenutačno potresaju dobar dio Europe, mogli bi prema mišljenju stručnjaka za energetiku utjecati na ubrzanje ovog procesa. Pravi razmjeri ruske energetske politike, u Hrvatskoj će se pokazati u nadolazećim danima, počevši od sutra, jer zbog blagdana većina industrijskih postrojenja i obrazovnih ustanova, nisu u funkciji. U tom kontekstu, znatnu ranjivost pokazale su i brojne druge države.

Makedonija, Bugarska, Turska, Grčka i Rumunjska pokazale su kao prve žrtve ukrajinsko-ruskog energetskog konflikta. Tijekom protekla dva dana, znatno su smanjene količine dotoka plina u rečene zemlje istočne Europe, da bi se, zajedno s Hrvatskom, u kasnim jutarnjim satima, i njima u potpunosti zaustavio dotok plina preko Ukrajine, posredstvom koje Rusija distribuira 80 posto plina prema Europi. Europska unija tijekom proteklog tjedna u nekoliko se navrata susretala sa ukrajinskom i ruskom stranom; zemljama koje su početkom mjeseca zbog neriješenih energetskih odnosa povećale međusobne tenzije, što je finalno rezultiralo redukcijom plina prvenstveno na područje istočne Europe. Za sada, diplomati iz Bruxellesa nisu utjecali na razrješavanju ovog velikog problema, jer su deklarativno održavali neutralni status. No, zbog činjenice da je kriza sa dotokom plina počela utjecati i na zapadnoeuropsko tržište, prema mišljenju analitičara, upravo bi članice EU-a u nadolazećem razdoblju mogle imati ključan utjecaj na ovo pitanje. Prvi znakovi koji na to upućuju, uočeni su tijekom današnjeg dana, kad su iz Unije poručili kako je cjelokupna situacija u potpunosti neprihvatljiva. Sastanak predstavnika Europske unije i Rusije o problemima u isporuci plina održat će se u četvrtak 8. siječnja u Bruxellesu.