09.01.2009. / 18:47

Autor: Hrvoje Šimičević

Otkriće povjesničara: Tito sa sovjetskom podrškom došao na čelo KPJ preko 800 leševa

Ove se tvrdnje temelje na otkrićima Silvina Eiletza, čija je knjiga "Titove tajanstvene godine u Moskvi 1935. - 1940", nedavno u nakladi Metropress objavljena i u Hrvatskoj.

Josip Broz TitoJosip Broz TitoUspon jednog čovjeka preko izdaja dojučerašnjih suradnika te njegova posljedična odgovornost za smrt najmanje 800 ljudi. Kratki je to zbir okolnosti preko kojih je Josip Broz Tito finalno postao čelnik jugoslavenske Partije. Ove se tvrdnje temelje na otkrićima Silvina Eiletza, čija je knjiga "Titove tajanstvene godine u Moskvi 1935. - 1940", nedavno u nakladi Metropress objavljena i u Hrvatskoj. Eiletz je austrijski povjesničar slovenskog podrijetla, a teze da je Tito do mjesta sekretara KPJ-a došao sustavnom suradnjom sa sovjetskom tajnom službom NKVD-om, koja je potom likvidirala cijeli vrh KPJ-a, ali i manje utjecajne pojedince, došao je nakon proučavanja službenih dokumenata iz Ruske državne arhive za društvenu i političku povijest.

Titova veza sa sovjetima započinje 1934. godine, nakon što je poslije robije pobjegao u Beč. Ubrzo potom je na dopuštenje tadašnjeg generalnog sekretara otišao u Moskvu, pod službenom najavom da tamo ide studirati na Lenjinskom sveučilištu. Međutim, povjesničar Eiletz tvrdi kako su iza njegovog nauma stajale potpuno drugačije namjere; tamo je otišao da bi dobio podršku sovjetske vrhuške u svom usponu na čelno mjesto KPJ-a.

Tito je za svog boravka uspostavio bliske i čvrste kontakte s tamošnjom tajnom službom, kojoj je servisirao osobne podatke svih svojih dotadašnjih drugova, jer je smatrao da će mu sovjetska podrška omogućiti uspon na partijskoj hijerarhiji. To mu, međutim, u prvotnim pokušajima nije previše išlo za rukom. On je, naime, 1937. godine otišao u Pariz, gdje su se u tom trenutku nalazili svi iz čelništva KPJ-a. Iako je Tito tada naglašavao njegovo tobožnje vodstvo nad partijom, nitko ga, kako stoji u knjizi, nije uzeo za ozbiljno.

Tadašnji šef Partije Gorkić, koji mu je odobrio 'odlazak na školovanje', ubrzo je pozvan u Moskvu, da bi ga do 1937. godine i likvidirali.Tito i dalje nije previše dobro kotirao za funkciju, jer je glavni pretendent bio Petko Miletić. No, imao je veliki adut na svojoj strani. Što je slao više podataka o svojim protivnicima, tim su ga još više podržavali agenti NKVD-a.

To se posebno pokazalo u trenutku kad su ga iz KPJ-a prokazali kao trockista. Tito je dobio zaštitu NKVD-a, te je 1939. godine konačno došao do mjesta privremenog generalnog sekretara KPJ. Autor knjige 'Titove tajanstvene godine u Moskvi 1935. - 1940', naglašava i činjenice da se Josip Broz u nekoliko navrata, odnosno po potrebi - susretao sa sovjetskim agentima Ivanovom Karaivanovim-Špinerom i Jakubovičem - ljudima od velikog Staljinova povjerenja. Žrtve ovih susreta brojale su se u stotinama.

Titov uspon: Izdaje 'najvećeg denuncijanta u Istočnoj Europi'

Knjiga "Titove tajanstvene godine u Moskvi 1935. - 1940"Knjiga "Titove tajanstvene godine u Moskvi 1935. - 1940"Arhiv u kojem su pronađeni kompromitirajući dokumenti tek je odnedavno otvoren za stručnjake istraživače. Izvorni dokumenti pohranjeni u arhivu, donedavno strogo tajni, koje je autor dr. Silvin Eiletz osobno pronašao i odabrao, popunjavaju najveću „crnu rupu" u novijoj jugoslavenskoj i hrvatskoj povijesti. Ovi dokumenti također razotkrivaju događaje i činjenice koje je Josip Broz tajio ili je o njima lagao, a povjesničarima su sve do nedavno bile nedostupne i nepoznate.

Dokumenti koje je autor izvukao na svjetlost dana originalne su „karakteristike" koje je Josip Broz osobno, pod kodnim imenom Valter, u Moskvi pisao za sovjetsku tajnu policiju GPU/NKVD o svojim predratnim partijskim drugovima. Oni otkrivaju da se Broz sam, dobrovoljno, ponudio da piše karakteristike svojih dotadašnjih suradnika, kao i vlastitu biografiju. Autor zaključuje da je Tito bio „najveći denuncijant u Istočnoj Europi". "Izdao je i poslao u smrt ili u gulag i obje svoje tadašnje žene, brojne osobne prijatelje i dobročinitelje."

Vezane vijesti

Tisuće slavile u Kumrovcu

Tisuće slavile u Kumrovcu

Tisuće ljudi okupile su se u Kumrovcu kako bi proslavile 120. godišnjicu rođenja Josipa Broza Tita i Dan mladosti.Dobrodošlicu je gostima iz… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika