Objavljeno u Nacionalu br. 687, 2009-01-13

Autor: Marko Ćustić

Hrvatska na ljestvici ekonomskih sloboda iza Srbije, Mozambika i Gambije

Tjednik Nacional: Hrvatska je pala sa 113. na 116. mjesto zemalja u svijetu prema Indeksu ekonomskih sloboda američkog think tanka Heritage Institute i dnevnika Wall Street Journal

IVO SANADER I IVAN ŠUKER Za HDZ-ova mandata Hrvatska bilježi pad na ljestvici Indeksa ekonomskih sloboda: stručnjaci Adriatic Institutea maksimalno su kritični prema ministru financija i premijeruIVO SANADER I IVAN ŠUKER Za HDZ-ova mandata Hrvatska bilježi pad na ljestvici Indeksa ekonomskih sloboda: stručnjaci Adriatic Institutea maksimalno su kritični prema ministru financija i premijeruHrvatska treću godinu zaredom pada na svjetskoj ljestvici Indeksa ekonomskih sloboda, koji objavljuje američki konzervativni institut Heritage Foundation u suradnji s poslovnim dnevnikom Wall Street Journal. Prema Indeksu, koji u Hrvatskoj objavljuje riječki Adriatic Institute, Hrvatska je pala sa 113. na 116. mjesto na ljestvici svjetskih ekonomija.

Ostala je u drugoj najgoroj kategoriji, onoj "uglavnom neslobodnih" ekonomija, a na četiri mjesta ispred Hrvatske, od 112. do 115., nalaze se takve gospodarske sile kao što su Gambija, Mozambik, Mali i Benin. Heritage Foundation je, doduše, dodijelio Hrvatskoj jedan bod više nego prošle godine, za, kako se navodi u izvještaju, marginalne napretke na području slobode od korupcije i veličine vladina aparata, ali su i druge zemlje napredovale te preskočile Hrvatsku.

U europskim okvirima Hrvatska veoma loše stoji: ocijenjena je kao 38. od 43 zemlje obuhvaćene istraživanjem. Na lošijim pozicijama od Hrvatske jedino su Moldavija, Bosna i Hercegovina, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija.

Bolje je plasirana čak i Srbija, koja je ove godine obuhvaćena Indeksom prvi put nakon 2001., i nalazi se na 109. mjestu u svijetu. Drugi hrvatski susjedi koji su 1990. krenuli s iste startne pozicije plasirali su se još bolje: Crna Gora je 94., iako još uvijek spada u "uglavnom neslobodne" ekonomije, a Makedonija je 78. na ljestvici i nalazi se u kategoriji "umjereno slobodnih ekonomija". Slovenija je od prošle godine ekonomiji dala još više slobode, porasla za 2,7 bodova i sada se nalazi na 68. mjestu u svijetu, čak i ispred nekih zapadnoeuropskih zemalja poput Italije i Grčke.

To su ukratko rezultati 15. godišnjeg istraživanja iza kojeg stoji američki Heritage Foundation, konzervativni think tank sa sjedištem u Washingtonu. Heritage Foundation je osnovan 1978., a prva donacija od 250 tisuća dolara došla je od pivskog tajkuna Josepha Coorsa. U političkom smislu je Heritage veoma utjecajan kod konzervativnih američkih krugova. Institut je osmislio takozvanu Reaganovu doktrinu, centralnu strategiju američkog sučeljavanja sa Sovjetskim Savezom tijekom 80-ih, koja je, prema njenim pobornicima, i dovela do pada komunizma. I kasnije je Heritage Foundation snažno utjecao na američku vanjsku politiku, pogotovo u razdobljima u kojima je vladala Republikanska stranka.

Preduvjet političke slobode

Na području ekonomije Heritage Foundation zagovara slobodu poduzetništva uz što manje upletanja države. Institut zagovara načela bliska radu američkog ekonomista i nobelovca Miltona Friedmana, koji je napisao: "Ekonomska sloboda je preduvjet političke slobode." Protivnici takvog pristupa ekonomiji često kritiziraju Heritage Foundation i njegov Indeks ekonomskih sloboda, no jedna činjenica je neoboriva: u vrhu indeksa su najprosperitetnije zemlje svijeta. Također, Indeks je u visokoj korelaciji s drugim pokazateljima: bruto društvenim proizvodom po glavi stanovnika, Indeksom demokracije koji prati Economist Intelligence Unit, UN-ovim Indeksom ljudskog razvitka te Indeksom učinkovite zaštite okoliša sveučilišta Yale.

I ove godine na prvom mjestu je Hong Kong, a slijede Singapur, Australija i Irska, koji su zamijenili mjesta u odnosu na 2008. Na petom mjestu je Novi Zeland, koji je 2008. preskočio SAD. Slijede Kanada, Danska, Švicarska i Velika Britanija. U najbolje ocijenjenu kategoriju, "slobodna ekonomija", upalo je trideset zemalja svijeta, zaključno s Austrijom na 30. mjestu.

Na samom dnu ljestvice su, očekivano, razne okrutne diktature, kao i nekoliko zemalja u kojima vlada potpuna anarhija i rasap svih društvenih normi. Najgorih deset su, od posljednjeg, 179. mjesta: Sjeverna Koreja, Zimbabve, Kuba, Burma, Eritreja, Venezuela, DR Kongo, Komori, Libija te São Tomé i Príncipe.
Pozicija zemalja na ljestvici određuje se ocjenjivanjem u deset osnovnih kategorija. Valoriziraju se dostignuća na području poslovanja, robne razmjene, porezne politike, veličine državnog aparata, monetarne politike, slobode investiranja, financijskih sloboda, prava na vlasništvo, korupcije i radnog zakonodavstva.

Hrvatska je najslabije ocijenjena na području prava na vlasništvo, gdje je s ocjenom 30 od 100 mogućih daleko ispod svjetskog prosjeka. Predsjednica Adriatic Institutea Nataša Srdoč obrazložila je tako slabu ocjenu: "Da bismo povećali ekonomske slobode u Hrvatskoj, prije svega je potrebno osigurati nezavisno sudstvo, vladavinu prava i zaštitu vlasničkih prava. Kako bi pokrenuo pojedinu inicijativu, poslovni projekt ili jednostavno nastavio normalan život, građanin treba imati povjerenje u nezavisno sudstvo koje će u vrlo kratkom roku riješiti spor ako do njega dođe, zaštititi osobnu imovinu od državne konfiskacije ili uzurpacije od drugih osoba."
Heritage Foundation smatra pravosuđe najkorumpiranijim sektorom u Hrvatskoj, a sudstvu zamjera neefikasnost i dugotrajne parnice koje otežavaju rješavanje poslovnih sporova. Digitalno piratstvo i prodaja krivotvorenih proizvoda također su pridonijeli lošoj ocjeni u kategoriji vlasničkih prava.

Glomazni državni aparat

Jako lošu ocjenu Hrvatska ima i zbog glomaznog državnog aparata. Osim poznatih problema s državnom potrošnjom u iznosu 47,7 posto BDP-a i visokom zaduženosti države, za koju Heritage krivi povišenje plaća državnim službenicima i državne subvencije, državi se zamjera i zadržavanje raznih tvrtki u državnom vlasništvu. Kao pozitivan razvoj spominje se djelomičnu privatizaciju Ine i HT-a. Nataša Srdoč kaže: "Potrebno je hitno privatizirati sve tvrtke u državnom vlasništvu. Tim potezom ćemo ukinuti državnu potrošnju u području subvencija i riješiti se korupcije koja se odvija kroz netransparentne javne ponude u državnim tvrtkama, čime će se povećati iznos novca na raspolaganju građanima/poreznim obveznicima. Nužno je ukinuti javno-privatna partnerstva u komercijalnim projektima - s obzirom na to da su ona izvor političke korupcije. HDZ-ova vlada treba transparentno prikazati sve transakcije, uključujući javne natječaje. Medijske grupe u državnom vlasništvu trebaju biti u potpunosti privatizirane."

Po korupciji je prema Indeksu Hrvatska u svjetskom prosjeku. Heritage je smatra značajnim problemom, iako je Hrvatska na tom području 2008. napredovala. Kao središta korupcije izričito se navode pravosuđe, zdravstvo, lokalna samouprava, financiranje političkih stranaka, javna administracija i ekonomske agencije. Nataša Srdoč kao rješenje savjetuje oduzimanje imovine neobjašnjivo bogatim javnim dužnosnicima. Tim bi postupkom trebala upravljati komisija sastavljena od iskusnih sudaca iz stranih zemalja u kojima je razina korupcije niska.
INDEKS ZA 2009. u Hrvatskoj objavljuje riječki Adriatic Institute, a Nacional ima medijsku ekskluzivuINDEKS ZA 2009. u Hrvatskoj objavljuje riječki Adriatic Institute, a Nacional ima medijsku ekskluzivuZaposlenost i rast produktivnosti u Hrvatskoj su slabi, smatra Heritage, jer je radno zakonodavstvo opterećujuće. Izdaci na plaću zaposlenika su visoki, a otpuštanje viška je skupo. Posebno je skupo obavezno prekvalificiranje radnika prije otkaza, a Heritage smatra da visoka cijena otkaza sprečava i zapošljavanje potrebne radne snage.

"Zakon koji zabranjuje rad nedjeljom koči ekonomsku slobodu. Građani i poduzetnici trebaju biti u mogućnosti odlučiti kada i kako žele raditi. Oni koji ne žele raditi nedjeljom su isto slobodni odlučiti o tome samostalno. Zakonska prisila u tom dijelu je nedopustiva u današnje vrijeme. Što je više ograničenja vezano za radni odnos to je veća nezaposlenost. Ako se poduzetnik unaprijed mora obavezati na visoke fiksne troškove radne snage, nastojat će smanjiti neizvjesnost budućeg poslovanja kroz smanjenje zapošljavanja, rad na ugovor, prekovremeni rad - to ne ide na ruku ni radnicima koji žele raditi niti poduzetnicima.

Trebalo bi se ugledati na Dansku i ukinuti sva ograničenja zapošljavanja i otpuštanja radnika", smatra Nataša Srdoč. Ključnim smatra smanjenje visokih izdataka na plaće koji odlaze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prema Nataši Srdoč, svakom bi zaposleniku trebalo ostaviti na volju da se sam brine za svoju mirovinu i zdravstvenu skrb tako da uplaćuje željeni iznos privatnim osiguravateljima, uz minimalnu naknadu koja bi se i dalje izdvajala u državne fondove za one građane koji si ne mogu sami priuštiti osiguranje.

"Bit ove reforme je da se sredstva namijenjena zdravstvenom osiguranju ne izgube u državnom proračunu i preusmjere na gradnju sportskih igrališta ili Pelješkog mosta, primjerice, nego da građani vode računa o svom zdravlju i dio svojih primanja, koji država neće moći uzeti, sami uplate privatnom zdravstvenom osiguranju ili bolnici, po svom nahođenju."

Sve te stavke po prosjeku ocjena Hrvatsku svrstavaju u kategoriju "represivne ekonomije". Ocjenu između 50 i 60, na razini "uglavnom neslobodne ekonomije", u Hrvatskoj su zaslužili sloboda investiranja i sloboda poslovanja. Po slobodi investiranja Hrvatska je, prema Heritageu, u svjetskom prosjeku. Kao pozitivno se navodi izjednačenost domaćih i stranih investitora te napori da se usvoje norme Europske unije. Problemi su birokracija i nejednakost stranaca pri stjecanju vlasništva u Hrvatskoj u slučajevima kad nije riječ o nasljedstvu, reciprocitetu ili poslovanju kroz tvrtku osnovanu u Hrvatskoj.

Financisjki sustav

Sloboda poslovanja u Hrvatskoj je ograničena regulatornim okružjem, smatra Heritage. U toj je kategoriji Hrvatska ispod svjetskog prosjeka: osnivanje tvrtke traje u prosjeku 40 dana, a u svijetu to 38 dana. Na dobivanje poslovne licence čeka se mnogo dulje od svjetskog prosjeka od 225 dana. U rasponu ocjena "umjereno slobodna ekonomija", Hrvatska je prisutna s dvije kategorije, financijskom i fiskalnom. Kod slobode financijskog poslovanja hvali se kompetitivnost sustava i lakoća financiranja poduzetništva. Upitno je koliko će takvo stanje potrajati u novonastalim okolnostima u hrvatskom financijskom sustavu.

Kod poreznog sustava se Heritageu sviđa niska stopa poreza na dobit, dok je protiv visoke stope poreza na dohodak. Nataša Srdoč smatra da bi najpravednije i najučinkovitije rješenje bila porezna reforma kojom bi se uvela jedinstvena stopa poreza: "Flat tax je jedna, niska, pravedna, jedinstvena porezna stopa kojom se dohodak oporezuje samo jednom i što bliže izvoru.

Naš prijedlog je usvajanje flat taxa od 15 posto na dohodak, dobit poduzeća i PDV. Albanija, Bugarska, Rumunjska, Srbija, Makedonija i Crna Gora usvojile su niske stope flat taxa, a Hrvatska postaje nekonkurentna sa svojim kompliciranim i netransparentnim poreznim sustavom koji se zasniva na relativno visokim stopama oporezivanja. Ako Hrvatska uskoro ne provede poreznu reformu, izgubit će ulagače koji će radije uložiti u neku od navedenih zemalja u regiji. Posebno sada, u situaciji ekonomske krize, smanjenje poreza dovelo bi do ekonomskog poticaja za građane i poduzetnike."

Ocjenu u visini kategorije "uglavnom slobodna ekonomija" Hrvatska je od Heritagea dobila za svoje monetarne slobode. Dobro je ocijenjena umjerena inflacija, s prosjekom od 3 posto za razdoblje od 2005. do 2007. Jedini veliki problem je miješanje države u cijene dijela proizvoda. Iako su mnoge državne potpore i subvencije ukinute, 30-ak proizvoda ima zaštićene cijene čije promjene mora odobriti Ministarstvo gospodarstva, a država posredno utječe na cijene i kroz brojna poduzeća u svom vlasništvu.

Nameti i ograničenja

Jedina kategorija u kojoj je Hrvatska osvojila ocjenu veću od 80, kojom se svrstava u "slobodnu ekonomiju", jest sloboda robne razmjene. S prosječnom carinskom stopom od 1,2 posto, Hrvatska bi bila u svjetskom vrhu. Međutim, izgubila je 10 bodova zbog raznih dodatnih nameta, ograničenja, licenciranja uvoza određenih roba, netransparentnih regulativa i standarda te neefikasne carinske administracije sklone neučinkovitosti i korupciji, te drugih necarinskih barijera slobodnom protoku roba. Za Hrvatsku je zabrinjavajuća činjenica da prema Indeksu veoma malo napreduje, odnosno čak i nazaduje ako se gleda napredak drugih zemalja. Posebno je značajno to što zemlje u regiji imaju bolje rezultate i po mnogim pokazateljima veći potencijal za privlačenje stranih ulagača, pogotovo u uvjetima međunarodne
VODEĆI LJUDI Adriatic Institutea Nataša Srdoč i Joel Anand SamyVODEĆI LJUDI Adriatic Institutea Nataša Srdoč i Joel Anand Samyfinancijske krize. Primjerice, Srbija ima tek 12 posto poreza na dohodak i stopu od 20 posto za ostala osobna primanja.

Stopa poreza na dohodak uskoro će biti snižena na 10 posto i izjednačiti se s porezom na profit, koji je isto veoma nizak. Također, u Srbiji su davanja na plaće umjerena, u odnosu na visoka u Hrvatskoj, a otpuštanje radnika je relativno lako. Najveća prednost Crne Gore je porezni sustav. Dohodak se oporezuje jedinstvenom stopom od 15 posto, koja bi ove godine trebala biti snižena na 12 posto, dok je porez na profit tek 9 posto. Kao i Srbiju, Crnu Goru muči katastrofalna korupcija.

U izvješću Heritagea se kao veliki problem ističu organizirani kriminal, šverc cigaretama i gorivom. Visokopozicionirana Slovenija uživa mnoge prednosti u odnosu na Hrvatsku, najviše na području trgovinskih, poslovnih i monetarnih sloboda. Skoku Slovenije na ljestvici pogodovalo je i nedavno smanjenje poreza. Međutim, i Slovenija ima svojih problema o kojima se u Hrvatskoj malo zna.

Financijski sektor je mnogo slabiji i manje slobodan od hrvatskog, sa samo tri velike banke. Korupcija u sudstvu još je uvijek prisutna, a mnogi poslovni sporovi sporo se rješavaju. Zapošljavanje i otpuštanje radnika nije ništa lakše nego u Hrvatskoj. Ipak, u cjelini Slovenija ima mnogo viši prosjek od Hrvatske. Nataša Srdoč smatra da ima nade da Hrvatska popravi svoje ekonomske slobode u budućem razdoblju: "Mi prvo hitno trebamo kompetentnu, poštenu i transparentnu vladu, koja će biti isključivo sudac slobodnog tržišnog natjecanja, te reformu pravosuđa. Tada možemo osloboditi snage slobodnog tržišta. Unapređenje ekonomske slobode bi trebao biti cilj hrvatskih izabranih dužnosnika, dok hrvatski porezni obveznici i građani zahtijevaju veću odgovornost i učinkovitost."

Anand Samy komentira

■ Tijekom ovih godina sa Sanaderom i Šukerom za kormilom Hrvatska je klizila na ljestvici. Zemlje iz cijelog svijeta, pogotovo iz naše regije, provode reforme da steknu prednost u potrazi za stranim investicijama te potiču razvoj okružja u kojem građani mogu raditi da zarade, uštede i investiraju s manje upletanja države.
■ Hrvatska baca u nepovrat vrijeme. Novi Zeland je peti na ljestvici, ispred SAD-a, Čile je 11., Estonija 13. a Slovačka 36. Njihove je modele Adriatic Institute isticao i dovodio reformatore iz tih zemalja u Sabor i pred Vladu. Makedonija, Crna Gora i Srbija su, kroz rad Adriatic Institutea, preuzeli identične modele, a reformatore koje smo doveli u Hrvatsku brzo su pokupili naši susjedi.

Kako stoji Hrvatska

■ Vlasnička prava Ocjena: 30 / Represivna ekonomija
Promatrači smatraju da je pravosuđe najkorumpiranije. Sudski sustav je glomazan i neefikasan a zbog zaostataka se poslovni sporovi razvlače godinama. Neki investitori zahtijevaju da se u slučaju spora arbitraža vrši izvan Hrvatske. Vlada je posvećena reformi pravosuđa, ali mnogo toga se još mora poduzeti. Unatoč zakonodavstvu o zaštiti intelektualnog vlasništva, digitalno piratstvo i krivotvorenje se nastavljaju.

■ Financijske slobode Ocjena: 60 / Umjereno slobodna ekonomija
Hrvatski financijski sustav je kompetitivan, i nije teško doći do sredstava za financiranje poduzetničkih aktivnosti. Nakon značajne tržišne konsolidacije preostalo je manje od 35 banaka. Dvije nacionalne komercijalne banke u većinskom su stranom vlasništvu i drže gotovo pola tržišta; strane banke imaju tržišni udio veći od 90 posto. Nadzor i regulativa za financijski sektor sada su učinkovitiji, a krediti se dodjeljuju po tržišnim načelima. Privatizacija i poboljšanje regulative uvelike su povratili povjerenje u bankarski sustav nakon serije katastrofa krajem devedesetih. Mali osiguravateljski sektor je žestoko kompetitivan, ali Croatia osiguranje, u djelomičnom državnom vlasništvu, drži 47 posto tržišta. Burza raste - izlistano je više od 200 kompanija, a tržište je otvoreno stranim ulagačima.

■ Trgovina Ocjena: 87,6 / Slobodna ekonomija
Prosječna carina u Hrvatskoj iznosila je 1,2 posto 2006. Neke dodatne trošarine, licenciranje uvoza pojedinih roba, netransparentna i opterećujuća pravila i standardi, te carinska administracija koja zna biti neučinkovita i sklona korupciji dodatno opterećuju trgovinu. Odbijeno je 10 bodova zbog hrvatskih necarinskih uvoznih barijera.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika