Objavljeno u Nacionalu br. 688, 2009-01-20

Autor: Maroje Mihovilović

Brige kompjutorskog diva

Jobs i Apple u borbi za život

Steve Jobs, čelnik Applea, informatički vizionar koji ne samo da je 1976. zamislio jedan od prvih stolnih kompjutora, nego je i zadnjih godina lansirao iPod i iPhone, teško je bolestan, što je zaljuljalo i njegovu kompaniju

STEVE JOBS, vidno mršav, predstavlja iPod Nano 9. rujna u San Franciscu, što je bilo njegovo zadnje javno pojavljivanjeSTEVE JOBS, vidno mršav, predstavlja iPod Nano 9. rujna u San Franciscu, što je bilo njegovo zadnje javno pojavljivanjeTrenutačno sigurno nigdje na svijetu ne postoji slučaj da sudbina jedne svjetski poznate tvrtke ovisi toliko o sudbini njenog osnivača kao što se to sada događa s američkom tvrtkom Apple i njenim osnivačem i dosadašnjim šefom Steveom Jobsom. Kad je prije nekoliko dana Jobs obznanio da zbog ozbiljnih zdravstvenih problema napušta svoj položaj radi liječenja do kraja lipnja, vrijednosti dionica Applea pale su odmah za 6 posto, a kompanija je time izgubila 10 milijardi dolara vrijednosti na burzi. Njegova objava bila je potvrda brojnih spekulacija da je njegovo zdravstveno stanje lošije nego što se to u prvi tren iz Applea bilo spremno potvrditi, a činjenica da je Apple, čini se, prikrivao punu istinu o njegovu zdravlju pokrenula je vrlo ozbiljnu raspravu. Otvoreno je pitanje imaju li velike kompanije obavezu prema svojim dioničarima da ih obavještavaju o zdravstvenom stanju svojih šefova, posebno u slučajevima kakav je Appleov, gdje osobnost šefa ima presudnu ulogu u formiranju sudbine neke kompanije, pa tako i u vrijednosti novca koji su dioničari u kompaniju uložili. Neki od ulagača u Apple tvrde da su prevareni.

Jobs je doista - u to nema nikakve sumnje - duša kompanije Apple, najjača pokretačka sila kompanije, čovjek koji ju je osnovao, formirao, stvorio njen imidž, te je vodio u razdobljima njenog najvećeg uspjeha, a jedno takvo razdoblje Apple upravo prolazi. Jobs je, nesumnjivo, poslovni genij, čovjek koji je bitno utjecao na stvaranje cjelokupne jedne industrije u sferi konzumne elektronike, industrije osobnih kompjutora. Njegova uloga u tome može se mjeriti s ulogom osnivača Microsofta, jednog od najbogatijih Amerikanaca Billa Gatesa, pri čemu je Gates bio sposobniji u poslovnoj sferi, dok je Jobs nesumnjivo bio inovativniji kad je riječ bila o lansiranju novih proizvoda. I nekoliko proizvoda koji trenutačno donose Appleu najviše prihoda, a to su kompjutori iz serije iMac, zatim digitalni uređaji za slušanje glazbe iPod i mobilni telefoni iPhone, njegovo su djelo, on ih je osmislio, kreirao i marketinški lansirao, stvorivši tako čak i neku vrstu Appleova monopola u tim kategorijama konzumne elektronike.
Jobs je nove proizvode najčešće lansirao na posebnim sajmovima koje je kompanija Apple redovito organizirala početkom siječnja svake godine, pa je tako ovogodišnji sajam Macworld bio organiziran od 5. do 9. siječnja u San Franciscu. Na tim sajmovima, na koje dolaze poslovni Appleovi partneri, ali na koje hodočaste i tisuće korisnika Appleovih uređaja, zaljubljenika u Appleovu inovativnost, dizajn i posvećenost kupcima i korisnicima, Jobs je najčešće glavna ličnost. Konferencije na kojima on osobno predstavlja nove proizvode, te na vrlo zabavan, moderan i efikasan način promovira Appleove inovacije središnji su događaji tih sajmova, koji izazivaju golemu medijsku pozornost, pa tako bitno utječu i na reklamiranje budućih proizvoda.


Jobsu je 2004. otkriven rak na gušterači. Rak gušterače u većini slučajeva je smrtonosna bolest, vrlo se brzo razvija, pa pacijentu nakon što je bolest dijagnosticirana najčešće ostane tek nekoliko mjeseci života. No Jobs je dobio vrlo rijetku vrstu raka gušterače, koja nije tako agresivna i opasna, te koja se može medicinski tretirati. On je operiran, operacija je bila vrlo komplicirana, uklonjen mu je dio gušterače i tankog crijeva, a on je sve podnio relativno dobro, pa se nakon višemjesečnog liječenja vratio na posao. No zabrinutost za njegovo zdravlje naglo je povećana 5. siječnja, kad je Apple prije samog početka Macworlda preko svojeg direktora za marketing Phila Schillera, koji je zamijenio Jobsa na sajmu, otkrio da Jobs pati od problema s hormonima, te da je to uzrok što je gubio na težini. Jobs je 14. siječnja uputio novo pismo zaposlenicima Applea u kojem je naveo da je saznao nove činjenice vezane uz svoje zdravstveno stanje, koje je mnogo kompleksnije nego što je vjerovao te da odlazi na bolovanje do kraja lipnja.
To je pismo izazvalo senzaciju, ali u nekim krugovima i konsternaciju. U jesen su burzovni analitičari nagovještavali usporavanje Appleova korporativnog rasta i rasta vrijednosti dionica, no pravi udar osjetio se nakon tog pisma, kada je vrijednost dionica u jednom danu pala za 6 posto.

Steve Jobs je gimnaziju pohađao u gradiću Los Altos, a u slobodno je vrijeme išao na tečajeve iz elektronike u Palo Alto, gdje je bilo sjedište tada elektroničke kompanije Hewlett-Packard. Tamo je upoznao zaljubljenika u elektroniku Stevea Wozniaka, bivšeg studenta iz Berkeleyja. Jobs se 1972. upisao na koledž Reed u Portlandu u američkoj saveznoj državi Oregon, ali ga fizika, književnost i poezija, koje je odabrao, nisu zanimali. Po povratku u Kaliforniju pridružio se Wozniaku, koji je radio na novim elektroničkim projektima, te počeo raditi na sklapanju prvog malog kompjutera za osobne potrebe. Jobs je imao smisao za posao, pa je nagovorio Wozniaka da zajedno pokrenu proizvodnju tih osobnih kompjutora i stave ih na tržište. Prvi kompjutor, Apple I, projektirali su u Jobsovoj sobi, a prototip su izgradili u garaži. Lokalni trgovac elektronike naručio je 25 komada, i tako su Jobs i Wozniak ubrzo osnovali kompaniju Apple. Rasprodali su sve vrijedno što su imali, Wozniak je napustio posao u Hewlett-Packardu i postao potpredsjednik nove kompanije zadužen za razvoj, a Jobs je postao njen predsjednik. Apple I se 1976. prodavao kompjutorskim entuzijastima za 666 dolara, a dvojica 21-godišnjaka zaradili su u prvoj godini više od 700 tisuća dolara, što im je bilo dovoljno za razvoj Applea II. Novi kompjutor započeo je revoluciju u SAD-u, jer nije bio više namijenjen samo elektroničkim entuzijastima i hobistima, nego je mogao biti koristan i mnogim drugim ljudima najrazličitijih profesija, osobito za vođe knjigovodstva i računovodstva.

U sljedeće tri godine Apple II je prodan u ukupnoj vrijednosti od 139 milijuna dolara. Jobsova i Wozniakova kompanija postala je velikom korporacijom, pa su zaposlili stručnjake za financije, korporativnu strategiju i racionaliziranje proizvodnje koji su igrali sve veću ulogu u upravljanju kompanijom. Na burzi se Apple pojavio 1980., a vrijednost dionica je tako brzo rasla, da su svi investitori začas postali milijunaši.
Američki kompjutorski div IBM, potaknut uspjehom Applea, najavio je da će i on izići na tržište sa svojim personalnim kompjuterom, koji će biti tehnički efikasniji i jeftiniji od Applea II, te koristiti operativni sustav što ga je razvio tada mladi kompjutorski entuzijast Bill Gates, koji je karijeru počeo slično kao i Jobs. Iako se Apple II dobro prodavao, Jobs je, zaključivši da će mu IBM i Gates biti opasni protivnici, shvatio da mora povećati broj potencijalnih kupaca, stvoriti novi kompjutor kojim će se moći lako služiti i tehnološki neobrazovani ljudi, neskloni učenju kompjutorskih jezika i upisivanju u kompjutor njima nerazumljivih kompjutorskih komandi. Stoga je odlučio nastaviti razvijati neke ideje koje su prvi put nastale 70-ih godina u razvojnom laboratoriju kompanije za proizvodnju fotokopirnih aparata Xerox. Tamošnji stručnjaci su otkrili da bi se kompjutorom moglo mnogo efikasnije upravljati ako bi se koristio miš koji pokreće strelicu po grafičkom sučelju na ekranu kompjutora, te na tom sučelju bira funkcije koje će kompjutor obavljati. No Xerox nije shvatio potencijal tog otkrića nego Jobs koji je na tržište 1984. izbacio svoj drugi revolucionarni izum - upravljanje kompjutorom uz pomoć miša.

Taj je kompjutor, zvan Macintosh, spasio kompaniju Apple, ali ne i Jobsa. Autoritativni Jobs petljao se u sve aspekte projekta, sa svima se posvađao, pa je vodstvo Applea odlučilo da osnivača tvrtke Jobsa jednostavno izbaci iz kompanije. Isplatilo mu je više od 100 milijuna dolara, pa je Jobs u svibnju 1985. otišao, a Wozniak se sam povukao još prije. Potom je Jobs osnovao vlastitu kompaniju Next, koja je proizvodila skupe kompjutore za zahtjevne korisnike i propala, te je uložio novac u kompaniju za proizvodnju animiranih filmova Pixar, s kojom je imao dosta uspjeha. Apple je pak zapao u krizu jer nije bilo inovacija pa se koncentrirao na specijalizirano tržište strojeva za grafičku obradu STEVE JOBS u Parizu predstavlja operativni sustav Mac OS XSTEVE JOBS u Parizu predstavlja operativni sustav Mac OS Xslike i teksta, te spao na manje od 3 posto američkog tržišta kompjutora. To su tržište preuzeli proizvođači PC-ja, koji su koristili Gatesov operativni sustav Windows, napravljen po idejama koje je prvo razvio Jobs.
Zato su iz Applea 1997. pozvali Jobsa da se vrati. Dionice su im vrijedile 4 dolara. Kada je 2001. Jobs obznanio početak prodaje iPoda, dionice su skočile na 8,41 dolar, a potkraj 2008. cijena dionica bila je čak 85 dolara, što znači da je on povećao vrijednost kompanije za 900 posto. Neki su burzovni analitičari procjenjivali da bi zahvaljujući uspjehu iPhonea, te najavama nekih drugih proizvoda dionice mogle doseći vrijednost od 110 dolara. Sve se to dogodilo zahvaljujući činjenici da je on revolucionirao kompaniju. Investitori su se borili za dionice Applea jer je bilo očito da je riječ o kompaniji koja ima veliku budućnost, no samo dok je Jobs tu.

Sada je obznanjeno da Jobsa vjerojatno neće biti dulje vrijeme. Prilično je različitih glasina oko njegova zdravstvenog stanja, od toga da mu se vratio rak do toga da su mu nastradali neki drugi organi, pa je najnovija glasina da mora na transplantaciju jetre. Čuju se procjene da se Jobs možda uopće više neće vratiti u kompaniju, a da je najava njegova povratka početkom ljeta izrečena samo kako bi se smirili investitori, da je to smišljeno i zato da se do lipnja vidi može li ga njegov privremeni nasljednik Timothy Cook efikasno zamijeniti. Cook je osoba sasvim drukčija od Jobsa, on je klasični menadžer, a ne vizionar poput Jobsa.

U američkim medijima sada se razvila rasprava o tome može li Apple preživjeti bez Jobsa, te kakva je budućnost kompanije i njenih 25.000 zaposlenika. Prave se usporedbe s nekim prijašnjim slučajevima, kad su karizmatični direktori kompanija naglo napuštali posao zbog bolesti, pa je ustanovljeno da su sudbine kompanija u takvim prilikama bile različite. No razvila se zanimljiva diskusija i o tome kolike su u takvim prilikama obaveze direktora prema dioničarima i ulagačima da otkrije svoje zdravstveno stanje.Neki dioničari Applea jako su ljuti, tvrde čak i da su prevareni zato što Jobs nije već prošlog ljeta detaljnije objasnio kakvo mu je zdravstveno stanje - da su znali da je ozbiljno bolestan, ne bi uložili novac. Drugi tvrde da i karizmatični vođe kompanija imaju pravo na privatnost kad je o zdravlju riječ, kao i svi drugi ljudi. Američka agencija Associated Press tvrdi da neki dioničari namjeravaju tužiti Apple jer im je zatajio kakvo je Jobsovo zdravlje, a neki stručnjaci za korporativno pravo tvrde da bi takvi sudski postupci mogli biti neugodni za Apple ako se ustanovi da je kompanija tajila više nego što je to uobičajeno u dosadašnjoj korporativnoj praksi.

Pionir kompjutorske revolucije

■ Apple I, prvi osobni kompjutor s tipkovnicom. Sastavio ga je Steve Wozniak, a Steve Jobs je prepoznao komercijalni potencijal
■ Apple II, prvo masovno prodavano osobno računalo, u uporabi do 90-ih
■ Macintosh, prvo računalo s
mišom i grafičkim sučeljem
■ Quadra i Power Mac, moderni,
snažni i lijepo oblikovani kompjutori

Najnoviji tehnološki hitovi

■ Steve Jobs izmislio je originalne proizvode poput iMaca, iPoda i iPhonea koji su Appleu donijeli golemu dobit i popularnost
■ Mac Book Air podbacio je u prodaji zbog svoje iznimno visoke cijene

Vezane vijesti

Direktor Applea Tim Cook odbio isplatu 75 milijuna dolara

Direktor Applea Tim Cook odbio isplatu 75 milijuna dolara

Direktor informatičkog diva Apple, Tim Cook, odustao je od 75 milijuna dolara dividende od dionica kojima je tvrtka nagradila svoje zaposlenike,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika