Objavljeno u Nacionalu br. 688, 2009-01-20

Autor: Željko Rogošić

Pionirski potez u Splitu

Vizionar novog Hajduka

Mate Peroš, odvjetnik i novi predsjednik Hajduka, u svom prvom nastupu u javnosti govori o preoblikovanju kluba u dioničko društvo

USTRAJAN U BORBI ZA KLUB Peroš je godinama vodio odvjetnički ured i radio kao odvjetnik Hajduka te nije htio da klub ode u stečaj, nego je ustrajao u stvaranju dioničkog društva, što mu je nakon devet mjeseci i uspjeloUSTRAJAN U BORBI ZA KLUB Peroš je godinama vodio odvjetnički ured i radio kao odvjetnik Hajduka te nije htio da klub ode u stečaj, nego je ustrajao u stvaranju dioničkog društva, što mu je nakon devet mjeseci i uspjeloHajduk je nedavno zaprimio Rješenje o upisu u registar Trgovačkog suda u Splitu. "Rješenje je izdano pod rednim brojem 1., što znači da je nogometni klub Hajduk iz Splita prvi klub u Hrvatskoj koji je završio postupak preustroja iz udruge građana i u sudski registar upisan kao prvo hrvatsko sportsko dioničko društvo. Hajduk je uvijek u mnogočemu prednjačio i rušio ustaljene barijere. Tako je još jednom srušio zid ispred sebe i izišao iz dugogodišnje poslovno-financijske krize", s ponosom ističe Mate Peroš, 39-godišnji odvjetnik i nedavno, nakon Skupštine š.d.d. Hajduk, predsjednik Uprave splitskog kluba. Mladi predsjednik ustrajao je na ovom modelu ozdravljenja Hajduka, vođen odredbama Zakona o športu. Nakon okončanja devetomjesečnog postupka i duge medijske šutnje, u svojem prvom intervjuu, upravo za Nacional Mate Peroš naglašava da je stvaranje prvog sportskog dioničkog društva putokaz za promjene i napredak u cjelokupnom hrvatskom nogometu i sportu.

Peroš je pet godina, od 2003., bio Hajdukov odvjetnik, bio je i član nadzornog odbora Hajduka, ali je u pravi plan izbio nakon sukoba u vodstvu Hajduka i ostavke Željka Jerkova. Kao odvjetnik, koji je karijeru započeo u odvjetničkom uredu svoga oca Ljubomira, Peroš nije htio podržati otvaranje stečajnog postupka kao način ozdravljenja Hajduka, nego je izlaz vidio u stvaranju dioničkog društva.
Peroš potječe iz pravničke, financijski dobrostojeće obitelji, sa suprugom Hanom i dvoje djece živi u obiteljskoj kući u Mravincima nadomak Solina. Ističe kako sa svojim suradnicima u Hajduku razvija potpuno drukčiji model upravljanja i poslovanja od Dinama i Zdravka Mamića.

NACIONAL: Što praktički znači registracija Hajduka kao sportskog dioničkog društva?
- Od 1. siječnja 2009. dioničari koji su uplatili novac u vidu kupnje dionica i formalno su osobe koje su stekle pravo upravljati klubom. Istovremeno, time se deblokira depozit od 81 milijun i 135 tisuća kuna, koliko je sakupljeno prodajom dionica i klub s prvim danom 2009. počinje normalno funkcionirati. Sada slijedi još nekoliko faza, prije svega dokapitalizacija Hajduka.


NACIONAL: Što će Hajduku donijeti dokapitalizacija?
- Na temelju Zakona o športu dužni smo dva mjeseca od upisa športskog dioničkog društva u registar Trgovačkog suda provesti dokapitalizaciju kluba. Dokapitalizacija se provodi tako da se u suvlasničke djelove kluba uvode sve pravne i fizičke osobe koje su iskazale interes da svoje novčane tražbine pretvore u dionice. To je prije svih Split, budući da je dobio pravo potraživanja u ime Hrvatske. Grad je prije nekoliko mjeseci donio odluku da ta svoja potraživanja, u iznosu od 139 milijuna i 800 tisuća kuna, prihvaća pretvoriti u dionice. Tako će Split imati oko 55 posto suvlasništva u klubu i biti većinski dioničar koji će moći upravljati klubom. Postupak se provodi i nad svim drugim subjektima koji svoja potraživanja žele pretvoriti u dionice. To se odnosi i na četvoricu nogometaša koji su svojedobno u Hajduk unijeli svoj kapital - Alen Bokšić, Slaven Bilić, Igor Štimac i Aljoša Asanović. Svaki od njih uložio je tada po 750.000 DEM. Danas njihovo potraživanje iznosi oko 10,5 milijuna kuna. Oni će ga pretvoriti u dionice i njih četvorica imat će između 3 i 4 posto udjela u Hajduku. Osim njih, dioničar će postati i Državna agencija za sanaciju banaka, kojoj je Komercijalna banka prepustila svoja potraživanja s određenim postotkom, te svi dioničari koji su u postupku prodaje kupili Hajdukove dionice. Split će biti većinski vlasnik, što i jest bila naša namjera od samog početka.

NACIONAL: Što je prijelomna točka u cijelom procesu preoblikovanja Hajduka iz udruge u športsko dioničko društvo?
- Prijelomna točka zbila se u veljači 2008., kad su se stvari jako zakomplicirale. Tadašnja uprava na čelu sa Željkom Jerkovom zagovarala je sasvim drukčiji koncept preoblikovanja Hajduka od ovoga koji su zagovarali članovi Skupštine, i ja kao tadašnji odvjetnik kluba. Jerkov je bio uvjeren da se ozdravljenje kluba mora provesti kroz stečajni postupak. Tomu sam se usprotivio kao višegodišnji odvjetnik Hajduka.

NACIONAL: Da se krenulo drugim putem, koje bi bile posljedice?
- Hajduk bi, otvarajući stečajni postupak, doživio krah jer u stečajnom postupku ne bi imao novca da isplati vjerovnike. Ako bi se vjerovnici dogovorili da ostave klub na životu i ne odvedu ga potpuno u stečaj, Hajduk bi godinama životario. I sve to s upitnim ishodom. Hajduk nije imao vlastite nekretnine. U tom slučaju, prema Zakonu o športu, ako se otvori stečajni postupak, a ne ide u proces preoblikovanja, na kraju te nogometne sezone klub bi bio dužan otići u prvu amatersku ligu. Dakle, Hajduk bi morao igrati u Trećoj hrvatskoj nogometnoj ligi. U odredbama Hrvatskog nogometnog saveza piše da, ako klub ode u amaterski razred natjecanja, automatski dolazi do raskida svih profesionalnih ugovora s igračima, i svi su igrači slobodni. Klub ne bi mogao naplatiti ništa ni od transfera igrača. Razmatrajući te zakonske odredbe, opcije i mogućnosti zaključio sam da je otvaranje stečajnog postupka velika opasnost. Zato smo čelni ljudi Skupštine Nosić, Bajrović i Klarić i ja, uz pomoć članova Skupštine, posebno ministra Dragana Primorca, zacrtali drukčiji put.

NACIONAL: Koliko je u postupku preoblikovanja kluba sudjelovala ili bila presudna politika ili političari koji su navijači Hajduka?
- Politike je u tome bilo isključivo u mjeri u kojoj je hrvatski Sabor izglasao Zakon o športu. Mi smo iskoristili postojeći pravni okvir. Kad gledate osobe koje su uplatile temeljni kapital od 81 milijun kuna i postale dioničari, vidite da ni jedna državna tvrtka u Hajduk nije uplatila ni jednu kunu. Sve su to privatnici i grad Split kojemu su ustupljene tražbine.

NACIONAL: U prva tri upisna kruga rezultati su bili tanki, kritičari glasni, iz Zagreba su stizale šale na račun vodstva i navijača koji nisu upisali dionice voljenog kluba.
- U prvom krugu Split je na temelju Zakona mora uplatiti milijun kuna. U drugom i trećem krugu pokušali smo ponuditi navijačima da postanu suvlasnici kluba. To je ono što je Torcida tražila, a sukladno je i Zakonu o športu. Dionice u drugom krugu mogle su kupovati isključivo osobe koje su upisane kao članovi Hajduka, njih oko 16.000. Navijačima je VELIKI DIONIČARI HAJDUKA Jako Andabak, Luka Miličić i Ivan Rimac kupili su dionice splitskog nogometnog kluba u vrijednosti od 35 milijuna kunaVELIKI DIONIČARI HAJDUKA Jako Andabak, Luka Miličić i Ivan Rimac kupili su dionice splitskog nogometnog kluba u vrijednosti od 35 milijuna kunadana prilika da kupe 80 milijuna kuna vrijednosti kluba, nakon dokapitalizacije budu vlasnici 27 posto udjela i imaju kontrolu. Puno navijača i dobar dio javnosti bili su skeptični prema ovom postupku preoblikovanja. Iz te skepse mnogi nisu sudjelovali. U trećem krugu mogli su kupovati samo oni koji su kupovali u drugom krugu. U četvrtom krugu se dogodilo ono najvažnije. Kad navijači nisu mogli zatvoriti ovaj iznos od oko 81 milijun kuna, pojavili su se veliki ulagači. Prvi je dionice kupio Jako Andabaka, pa Ivan Rimac, potom Dalekovod i svi ostali ulagači. Sve je od ponuđenih dionica u četvrtom krugu prodano. I na koncu je interes bio veći i neki pravni subjekti nisu mogli do dionica, iako su htjeli uplatiti milijunske iznose.

NACIONAL: Što se dogodilo? Jesu li veliki ulagači pametno uskočili ili su im neki politički moćni ljudi savjetovali da kupe Hajdukove dionice, kako se u javnosti priča, nakon telefonskog poziva Ive Sanadera?
- Hajduk je veliki klub. Kad su Andabak i Rimac uplatili za dionice jasno su rekli da kupuju iz ljubavi prema Hajduku, ali i zato što očekuju da će to jednom biti dobar posao. Dakle, ulagači su to činili i iz ljubavi i iz interesa. Nitko neće bacati svoj novac, recimo 14 milijuna kuna koliko je uplatio Jako Andabak, 11 milijuna koliko je uplatio Ivan Rimac, ili 10 milijuna kuna koliko je uplatio Luka Miličić, niti će itko dopustiti da ga bilo tko uvjerava da svoj novac mora utrošiti na dionice Hajduka. Treba samo dobro upravljati klubom koji mora imati jasnu poslovnu viziju. Već imamo ponude za igrače vrijedne 7-8 milijuna eura. Kroz jednog ili dva igrača može se vratiti ulaganje cijelog tog temeljnog kapitala od 81 milijuna kuna. Hajduk je tvornica koja može dobro prodavati svoje proizvode. Nikada nisam čuo za bilo kakvu političku intervenciju oko upisa dionica. Ne vidim mogućnosti da se političkom intervencijom natjera nekoga na uplatu vlastitog novca. To su sve bogati ljudi, nisu dali svoju zadnju kunu, i stoga mi se čini razumnim vjerovati da su to učinili kao navijači iz ljubavi prema Hajduku i osjećaja za zaradu do koje će doći. I zato već najavljuju da bi kupili paket dionica od Splita ako se Grad odluči za prodaju. Tako bi navijači-ulagači držali 54 posto udjela i bili većinski vlasnici.

NACIONAL: Je li dobro što je i premijer Ivo Sanader kupio dionice?
- Mislim da je. Sanader je deklarirani hajdukovac. Kupio je deset dionica, kao i ja i mnogi drugi. Nitko ne može imati više od 1 posto dionica u dva kluba u Prvoj hrvatskoj ligi. Imati deset dionica Hajduka znači imati 0,062 posto udjela. Dobro je da i na taj način političari pokazuju da su zainteresirani i kao navijači Hajduka, ali i za uspjeh hrvatskog sporta.

NACIONAL: Zna se da je vaš prijatelj, solinski župnik Vinko Sanader, vrstan nogometaš i veliki Hajdukov navijač. Koliko je u ovom postupku preustroja Hajduka udjela imao on kao brat Ive Sanadera?
- Vinko Sanader ima dionice Hajduka, kao i svaki drugi navijač. Što se tiče njegova utjecaja u Hajduku, mislim da više novinari napuhuju tu priču, nego što Vinko stvarno ima utjecaja. Nas dvojica smo u prijateljskim odnosima, ali sve Hajdukove odluke se donose na Skupštini. On nema utjecaja na djelovanje Hajduka, ali je veliki navijač i podrška i odlično igra i razumije nogomet. I Vinko i Ivo Sanader su doista veliki hajdukovci.

NACIONAL: Možete li usporediti položaje predsjednika Hajduka i Dinama?
- Razlike su velike. Predsjednik Dinama je Mirko Barišić. Koliko vidim, sve poslove vodi izvršni potpredsjednik Zdravko Mamić. On u svemu samostalno povlači poteze. U poslovanju kluba i kupovini igrača Mirko Barišić ne sudjeluje. U Hajduku se tako ne radi. Otkako sam ja predsjednik, ni jedna odluka nije donesena naprečac.

NACIONAL: Znači li to da tročlana uprava neće izravno ili samostalno utjecati na odabir, kupnju i tranfer igrača?
- Naš princip rada je otvorenost. Nedavno smo na nadzornom odboru prikazali sve ugovore koje smo u ovoj fazi prijelaznog roka potpisali s igračima. Nadzorni odbor mora na svaki ugovor dati suglasnost. Ako ga ne da, taj ugovor ne vrijedi. Svih 9 članova Nadzornog odobra, na čelu s Ivanom Kuretom, i tri člana uprava, Luka Miličić, Fredi Fiorentini i ja, dužni smo donijeti zajedničku odluku.

Vezane vijesti

Vijećnici SDP-a i HNS-a neće dopustiti da Hajduk nestane

Vijećnici SDP-a i HNS-a neće dopustiti da Hajduk nestane

Vijećnici SDP-a i HNS-a u splitskome Gradskom vijeću na današnjoj su zajedničkoj konferenciji za novinare optužili gradsku vlast i sadašnju upravu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika