Šefovi najvećih hrvatskih banaka Božo Prka i Franjo LukovićSlabljenje kune hrvatskim bankarima zadaje poteškoće pa su jučer od guvernera HNB-a Željka Rohatinskog zatražili ukidanje limita na kredite.

Pet vodećih hrvatskih bankara Rohatinskom se jučer požalilo na probleme deprecijacije kune koja im ograničavaju odobravanje kredita, piše Jutarnji list.

Naime, prema HNB-ovim pravilima godišnji rast kredita limitiran je na 12 posto ili na jedan posto mjesečno. Međutim, slabljenje kune znači zapravo rast nominalne vrijednosti iznosa kredita odobrenih uz valutnu klauzulu. Banke tako zbog promjene tečaja mogu ispuniti ili premašiti kvotu i bez odobravanja novih kredita.

Stoga bankari predvođeni Franjom Lukovićem i Božom Prkom traže od HNB-a da ukine postojeće ograničenje od 12 posto jer, kako kažu, predstavlja zapreku kreditiranju, piše Jutarnji.

Međutim, u HNB-u smatraju da je problem u tečaju, a ne u limitima jer smatraju da će za rast kredita ostati dovoljno prostora kada se tečaj stabilizira. HNB na taj način neizravno prisiljava banke da same obuzdaju deprecijaciju tečaja. To znači da ne koriste povećanu potražnju za devizama za slabljenje kune i da svojim ponašanjem ne podržavaju deprecijacijska očekivanja.

Domaća valuta u proteklih je mjesec dana oslabjela tri posto - sa 7,18 na 7,40 kuna za euro. U proteklim godinama kuna je znala biti i mnogo slabija, ali ono na što je centralna banka osobito osjetljiva je nagla promjena tečaja, osobito u kriznim vremenima kada se mnogo lakše događaju devalvacije i stvara financijski kaos.

HNB stoga želi stabilizirati stečaj pa je u srijedu otkazao redovnu repo aukciju i iz bankarskog sustava povukao 3,25 milijardi kuna kako bi suzio manevarski prostor za pretvaranje kuna u eure. Ipak, kuna je i jučer nastavila blago klizati. Razlog bi mogao biti u pojačanom odljevu deviza, a analitičari osobito ističu da potražnju za devizama potiču poduzeća koja ova godine moraju otplatiti veći iznos inozemnog duga.

Među ostalim, domaćim bankarima problem je i kreditiranje države, a o konačnom modelu trebalo bi se razgovarati danas na sastanku s ministrom financija Ivanom Šukerom. Planirano je bilo da se otplata vanjskog duga države koja u prvom tromjesečju ove godine iznosi oko 700 milijuna eura, riješi na relaciji banke - Ministarstvo financija - HNB.