Njemačka kancelarka Angela Merkel javno je napala papu Benedikta XVI zbog rehabilitacije biskupa antisemita; Foto: ReutersDogodilo se nešto neočekivano, senzacionalno, ali - kada se uzmu u obzir sve okolnosti događaja - nešto politički sasvim logično: njemačka kancelarka Angela Merkel javno je napala papu Benedikta XVI, i to na pitanju oko kojeg u Njemačkoj ne može biti nikakve rasprave, na pitanju holokausta.

Kada je prije četiri godine kardinal Joseph Ratzinger izabran za papu, njemačka javnost je bila oduševljena, a mediji su to slavili kao izuzetnu čast za cijelu naciju, pa je jedan njemački list na svojoj naslovnoj stranici čak napisao parolu "Svi smo mi papa". Danas, četiri godine kasnije, odnos njemačke javnosti prema papi Benediktu XVI duboko se promijenio, a to se najbolje vidi po naslovnoj stranici jednog od posljednjih brojeva najutjecajnijeg njemačkog news magazina "Der Spiegela" na kojem piše "Njemački papa je sramota za katoličku crkvu". Nijemci su posebno razočarani s papom posljednjih dana, i to zbog nekih njegovih poteza koji su u Njemačkoj, ali i diljem svijeta protumačeni kao izricanje sasvim pogrešnog stava prema stradavanju Židova u Drugom svjetskom ratu.

Kao što je poznato, Benedikt XVI uvelike je počeo u nekim aspektima mijenjati politiku koju je prije njega provodio papa Ivan Pavao II jer je Benedikt XVI bitno konzervativniji kada je riječ o raznim unutrašnjim pitanjima, posebno kada je riječ o ustrojstvu crkve. On je počeo u crkvu vraćati neke ranije tradicije i običaje, ali i u crkvu vraćati neke ljude koji su se s crkvenom maticom zbog svojih konzervativnih stavova razišli u fazi njene modernizacije proteklih desetljeća.

Jedna od najznačajnijih shizmi posljednjih desetljeća bilo je isključivanje iz crkve pokreta "Društvo Svetog Pija X", što ga je vodio konzervativni francuski nadbiskup Marcel Lefebvre. On je u sklopu svojeg pokreta zagovarao tradicionalizam, te se protivio reformskim mjerama Drugog vatikanskog koncila. On je - suprotno odredbama pape - 1988. godine zaredio nekoliko biskupa tradicionalista, zbog čega su i on i ti biskupi po odluci pape Ivana Pavla II isključeni iz crkve. Papa Benedikt XVI mnogo je naklonjenije gledao na ono što je Lefebvre svojedobno radio pa je sada odlučio da rehabilitira njegov pokret. Lefebvre je 1991. godine umro, ali je papa odlučio biskupe, koje je on svojedobno zaredio, vratiti u katoličku crkvu.

To je izazvalo prilično burne reakcije, ne samo zbog toga što je Lefebvre svojedobno govorio i radio, nego zbog još jednog razloga. Među tim rehabilitiranim biskupima nalazi se i 69-godišnji engleski konzervativni svećenik Richard Williamson, koji već godinama iznosi antisemitske stavove, niječe holokaust, smatra da su Židovi stvorili svjetski zavjeru protiv čovječanstva, vjeruje u autentičnost "Protokola cionskih mudraca", a i u raznim drugim pitanjima sklon je teorijama zavjere. Po njegovim tvrdnjama za Drugog svjetskog rata nisu postojale plinske komore u nacističkim koncentracionim logorima, a tijekom Drugog svjetskog rata nacisti nisu ubili šest milijuna Židova, nego "samo 200 do 300 tisuća". On je prije samo dva tjedna u intervjuu švedskoj televiziji ponovio kako "nijedan Židov nije izgubio život u plinskim komorama", rekavši da su tvrdnje o holokaustu "laži, laži, laži".

Činjenica da je papa Benedikt XVI rehabilitirao tog čovjeka izazvala je u svjetskoj židovskoj zajednici ogromno ogorčenje, pa su židovski vjerski prvaci odlučili prekinuti odnose s Vatikanom. No, ta je odluka posebno teško odjeknula u Njemačkoj, gdje se svako relativiziranje holokausta smatra nedopustivim, čak i kažnjivim, i gdje je najšira javnost krajnje senzibilizirana kada je riječ o holokaustu jer Nijemci najbolje znaju kakvi su se užasi tada događali.

Svi oni koji niječu holokaust u Njemačkoj se proganjaju i protiv Williamsa već su podignute kaznene prijave zbog nijekanja holokausta, što je u Njemačkoj kazneno djelo. Njemački mediji žestoko su sada napali papu jer je ovako rehabilitirao jednog negatora holokausta, javile su se i brojne javne ličnosti, a vrhunac ovih negativnih reakcija na račun pape bio je javni napad same kancelarke Angele Merkel na papu. Ona je u utorak rekla kako je papina odluka da rehabilitira Williamsona stvorila dojam kako je nijekanje holokausta dopustivo. Ona je napomenula da nije njen običaj da se miješa u crkvene stvari, ali je dodala:

"Stvar je ovdje sasvim drukčija kada je riječ o pitanju principa, a ja smatram da je ovdje riječ o načelnom pitanju kada se stvara dojam da je dopustivo nijekanje holokausta."

Zatražila je da papa pokaže "sasvim jasno" da ne može biti nijekanja holokausta, te izjavila da generalni odnos prema Židovima mora biti pozitivan. Ona je - referirajući se na to kako se papa ponašao prema reakcijama na njegovu odluku - ovako kritizirala papu: "Po mojem mišljenju, ova pitanja nisu bila razjašnjena na zadovoljavajući način."

Nije poznat niti jedan slučaj da bi neki zapadno orijentirani političar, a posebno neki političar iz zemlje sa tako snažnom katoličkom zajednicom, kakva je ona u Njemačkoj, ovako kritizirao papu. Riječ je o događaju bez presedana u posljednje doba, koji itekako mnogo govori o širem odnosu njemačke javnosti prema papi, ali i o rušenju autoriteta pape u njegovoj domovini. To dodatno dokazuje i činjenica da su na njegov račun stigle kritike i od visokih njemačkih katoličkih dostojanstvenika, pa je kardinal Karl Lehmann iz Mainza za papinu odluku da rehabilitira Williamsa izjavio da je to bila "katastrofa". Hamburški nadbiskup Werner Thissen u povodu ove papine odluke je rekao: "Rehabilitirati nekoga tko negira holokaust uvijek je loše. A činjenica da je to papa učinio nakon što je Williams nedavno ponovio svoje stavove upravo je strašna. To podriva povjerenje u crkvu."

Vatikan je na prve kritike papine odluke manje-više šutio, jedino je papa dao izjavu u kojoj je izrazio "punu i bezrezervnu solidarnost sa Židovima" i osudio nijekanje holokausta. No, vidljivo je da ta njegova izjava nije bila dostatna, a posebno se to vidi po najnovijoj reakciji kancelarke Angele Merkel, na koju se Vatikan nije mogao oglušiti. Stoga je samo nekoliko sati nakon njene izjave izjavu dao vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi rekavši da "stav pape prema holokaustu i onima koji niječu holokaust ne može biti jasniji". No, ta Lombardijeva intervencija sigurno neće zaustaviti buru koja je izbila.