PREDSJEDNIK UPRAVE JANAFA Ante Markov, nekadašnji saborski zastupnik HSS-a, već je godinu dana na toj poziciji, a u tom je periodu uspio povećati ukupne prihode tvrtke za 10 posto, dok je bruto dobit narasla za čak 35 posto u odnosu na godinu prijeHrvatska kompanija za distribuciju i skladištenje nafte Janaf u iduće četiri godine planira u razvoj svog poslovanja uložiti više od 1,9 milijardi kuna. Nakon završetka tih investicija Janafovi skladišni kapaciteti bili bi udvostručeni, a distributivna mreža uvećana i modernizirana. Na taj način Janaf bi trebao postati tržišni lider u svom sektoru u ovom dijelu Europe i višestruko uvećati svoje prihode, dok bi se Hrvatska mogla transformirati u vodeće regionalno naftno tržište. Povećanje Janafovih kapaciteta Hrvatskoj bi trebalo osigurati opskrbu naftom tijekom idućeg desetljeća. Ovako ambiciozan investicijski plan Janafa iznenadio je mnoge jer je objavljen u trenutku kad većina hrvatskih tvrtki zbog recesije najavljuje obustavu planiranih projekata. Ipak, kako kaže predsjednik uprave Janafa Ante Markov, poslovna pozicija Janafa u ovom je trenutku toliko dobra da tvrtka neće imati nikakvih problema pri pronalaženju zainteresiranih investitora. Prvi korak u investicijskom ciklusu trebala bi biti dokapitalizacija od 800 milijuna kuna, koja bi u idućih nekoliko mjeseci trebala biti provedena na Zagrebačkoj burzi. Najava dokapitalizacije također je poprilično neočekivan potez, jer su rijetke tvrtke koje bi se na nju odlučile u trenutku kad cijene dionica iz dana u dan padaju, a povjerenje investitora na vrlo je niskoj razini. Ipak, takvi ambiciozni planovi Janafa dokaz su kako i kompanije u većinskom državnom vlasništvu mogu uspješno poslovati, što nije često u Hrvatskoj. Janaf ruši stereotipe, a znatne zasluge za to snosi i njen čelnik Ante Markov. Nakon prošlogodišnjih izbora taj nekadašnji HSS-ov saborski zastupnik bio je ozbiljni kandidat za ulazak u Vladu. To se nije dogodilo, ali Markov je imenovan predsjednikom uprave Janafa. U stručnoj javnosti često postoji animozitet prema imenovanju političkih kadrova na čelo strateški važnih energetskih kompanija u državnom vlasništvu, ali Markov se zasad pokazao kvalitetnim izborom. Naime, 2008. godina u poslovnom je smislu bila najbolja u povijesti tvrtke. U godinu dana na čelu Janafa Markov je uspio povećati ukupne prihode tvrtke za 10 posto, dok je bruto dobit narasla za čak 35 posto u odnosu na godinu prije. Tako uspješni poslovni rezultati temelj su budućih velikih planova Janafa.

NACIONAL: Najavili ste kako ćete, unatoč recesiji, dokapitalizacijom prikupiti 800 milijuna kuna. Na čemu temeljite takav optimizam?
- Znam da zbog aktualne financijske krize na tržištu nedostaje kapitala, ali Janaf se nikad ne bi upuštao u ovako značajnu dokapitalizaciju kad ne bismo bili sigurni da će nam to uspjeti. Imamo zainteresiranih ulagača i uvjereni smo da ćemo potpuno ispuniti svoje ciljeve i dokapitalizacijom prikupiti do 800 milijuna kuna u prvoj fazi. Uspjeh dokapitalizacije u ovakvim okolnostima bit će još jedan dokaz kvalitetnog poslovanja Janafa.
NACIONAL: U 2008. godini postigli ste najbolje rezultate u povijesti tvrtke, iako je veći dio godine vrijednost dolara bila iznimno mala.
- Istina je da smo bili suočeni s poteškoćama uzrokovanim negativnim valutnim tečajem dolara prema kuni. Veći dio naših prihoda je u dolarima pa smo morali raditi niz poslovnih manevara da anuliramo posljedice negativnih kretanja tečaja dolara. Vrijednost dolara početkom godine bila je na vrlo niskoj razini, a sredinom godine počela je rasti. Mi smo na vrijeme predvidjeli takva kretanja te smo razdoblje jeftinog dolara iskoristili za otplatu dugova Pariškom i Londonskom klubu, koji su također bili denominirani u dolarima. Posljedica ispravnih procjena u vezi s kretanjem tečaja dolara jest i to što smo u dolarskom poslovanju 2008. ostvarili rast od 9 posto. Taj je rast veći od onoga koji službeno objavljujemo, a koji je denominiran u kunama.

NACIONAL: Prošla godina bila je specifična i po velikim promjenma cijene nafte. Kako je taj efekt utjecao na poslovanje Janafa?
- Takva su kretanja izravno utjecala na naše poslovanje u skladištenju. Sredinom godine, kad je cijena nafte naglo počela padati, ispravno smo procijenili da će biti vrlo nesigurna. U takvim situacijama, kad cijena nafte nekontrolirano naglo raste i pada, raste potražnja za skladišnim prostorom, jer trgovci traže način da se osiguraju od negativnih efekata, koje im može izazvati nagli pad cijene. Ta naša pretpostavka pokazala se točnom, u drugom dijelu 2008. naši skladišni kapaciteti bili su ispunjeni, a tako je do danas. Mogu vam potvrditi kako Janaf nema ni jedan prostorni metar praznog skladišnog prostora. Sama činjenica da smo puni, a da potražnja nije ni upola zadovoljena, nagnala nas je na proširenje skladišnih kapaciteta. U sljedeće četiri godine znatno ćemo povećati kapacitete naših triju glavnih terminala, u Omišlju, Sisku i Virju.

NACIONAL: Najveći Janafov terminal je onaj u Omišlju. Kakve investicije ondje planirate?
- U Omišlju trenutačno imamo 760 tisuća prostornih metara spremničkih kapaciteta za naftu i 60 tisuća za skladištenje naftnih derivata. Namjeravamo te kapacitete udvostručiti. Već smo napravili i studiju utjecaja na okoliš, kao i studiju isplativosti, pa prema njima procjenjujemo da će ta investicija koštati oko milijardu kuna. Nakon što taj projekt bude realiziran, Hrvatska će, osim značajnih kapaciteta, dobiti i mogućnost da razvije spot tržište naftom. Spot tržište je trgovanje određenom standardiziranom robom u realnom vremenu, koje se kontinuirano prati i objavljuje. Već zaprimamo zahtjeve susjednih država koje kod nas žele držati svoje naftne rezerve. Gradnjom novih kapaciteta moći ćemo prihvatiti te poslove, a Hrvatska će postati ključni faktor na energetskom planu u ovom dijelu Europe.

NACIONAL: Kakva je budućnost terminala u Sisku i Virju?
- Sisak je iznimno važna točka našeg investicijskog programa. Dugoročno želimo otvarati nove dobavne NAFTNI TERMINAL u Sisku; Janaf planira na trasi Omišalj-Sisak izgraditi drugu paralelnu cijev naftovodapravce, a tu prvenstveno mislim na sjeverni pravac. Priključenje na njega omogućilo bi nam da primamo naftu iz Rusije i tom naftom opskrbljujemo sve rafinerije na trasi Janafa - Rijeka, Sisak, Bosanski Brod, Pančevo i Novi Sad. No prvo moramo ispuniti određene tehničke preduvjete, od kojih je najvažniji reverzibilnost naftovoda. Vjerujem da ćemo to ispuniti do kraja ove godine. Upravo je tu važna uloga terminala u Sisku, koji je ključno raskršće transportnih pravaca za opskrbu naftom jugoistočne Europe, te su skladišni kapaciteti u Sisku od strateške važnosti i za reverzibilnost sustava. Janaf transportira naftu raznih kvaliteta, od ruske teške nafte do raznih vrsta lake nafte. Mi krajnjem korisniku moramo isporučiti ono što je naručio i zato se često pojavljuje potreba za privremenim skladištenjem nafte, zbog organizacije transporta. Upravo za to bit će zadužen terminal u Sisku. Ondje trenutačno gradimo dva spremnika od 80 tisuća kubičnih metara, a planiramo ove godine započeti još tri takva spremnika, a u kasnijim fazama još dva. Ukupno to iznosi 560 tisuća metara kubičnih u Sisku. Što se tiče našeg trećeg terminala, onoga u Virju, on je služio za prihvat nafte koja je dolazila sa sjevera i za opskrbu slovenske rafinerije u Lendavi. Taj dio trase do Lendave trenutno nije u upotrebi, jer rafinerija ne radi već osam godina, ali nedavno smo informirani kako će se ona modernizirati, što bi trebala završiti do 2014. Ponudit ćemo im da s nama potpišu ugovor, da do otvaranja rafinerije plaćaju stand-by fee kako bi mi mogli održavati uporabno stanje te trase i početi im isporučivati naftu kad rafinerija počne s radom.

NACIONAL: Hoćete li ulagati u modernizaciju samih naftovoda?
- Osim u skladišni sustav, svakako ćemo nastaviti ulagati i u transportni sustav. Naš cjevovod uistinu je danas u ozbiljnim godinama, prošlo je više od trideset godina od njegove izgradnje. Zbog toga su u tijeku modernizacije sustava nadzora i upravljanja, elektroenergetskog sustava, komunikacijsko-informacijskog sustava itd., čime se znatno povećava sigurnost transporta i skladištenja, a time i same opskrbe potrošača naftom. Uz to, došlo je vrijeme da razmišljamo i o eventualnim zamjenama dijelova cjevovodnog sustava. Radi jačanja sigurnosti sustava i povećanja protoka sirove nafte u oba smjera u ovom smo trenutku vrlo blizu odluci da na trasi Omišalj - Sisak izgradimo drugu paralelnu cijev u postojećem koridoru naftovoda. Taj će projekt koštati, ali vjerujemo da za njega ima opravdanja, kako iz ekoloških, tako i iz komercijalnih razloga.

NACIONAL: Kad bi ovi projekti koje ste nabrojili trebali biti dovršeni?
- Postoje dva razloga zbog kojih teško možemo precizno predvidjeti koliko će nam vremena biti potrebno za planirane projekte. Prvi je taj što je u Hrvatskoj sporost birokracije još uvijek vrlo velik problem, te je nemoguće točno odrediti koliko će nam vremena trebati za dobivanje dozvola. Drugi je razlog to što želimo u svoje projekte uključiti što više domaćih tvrtki, ali u Hrvatskoj ne postoji velika tradicija gradnje objekata kakvi nama trebaju. U okolnostima kakve su danas na hrvatskom tržištu, vjerujemo kako bi Janaf kroz svoje projekte mogao znatno pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva. Mi trenutačno imamo ugovor o gradnji dvaju spremnika s Đurom Đakovićem. Rok za dovršenje je dvije godine, ali uvjeren sam da će u budućnosti ti rokovi morati biti dvostruko kraći.

NACIONAL: Nedavna plinska kriza u punoj je mjeri razotkrila nedovoljne hrvatske kapacitete za skladištenje tog energenta. Bude li sličnih problema s naftom, može li Janaf svojim kapacitetima osigurati opskrbu domaćeg tržišta?
- Mi danas u skladištima imamo 260 tisuća tona sirove nafte za potrebe državnih obveznih zaliha. U idućih mjesec dana te će se zalihe povećati za daljnjih 80 tisuća tona. Tako se ispunjavaju sve zakonske obveze. Nedvojbeno je Janaf svojevrsni osigurač sigurne opskrbe hrvatskog tržišta naftom, bilo obveznim zalihama, bilo dobavom iz inozemstva. Janaf je uistinu tvrtka od strateške važnosti za Hrvatsku.

NACIONAL: Koliko je na Janfove dobre rezultate 2008. utjecao početak rada rafinerije u Bosanskom Brodu?
- Rafinerija u Bosanskom Brodu nije osobito utjecala na naše rezultate 2008. jer je praktički počela s radom tek u prosincu. Ipak, ona je vrlo važna za Janaf i dugo smo se pripremali za početak njenog rada. Oni su značajni potrošači, već ove godine će dosegnuti potražnju od 85 tisuća tona mjesečno, a to je ozbiljna količina. Drugi razlog je taj što mi tamo imamo neriješene odnose. U Bosanskom Brodu se nalazi terminal koji je, prema našim knjigama, u vlasništvu Janafa. U prošlosti se nikad nije radila procjena tog stanja, jer politički to nije bilo moguće, a taj terminal je dio naše imovine. Mi trenutačno vodimo vrlo korektne razgovore s ruskim vlasnicima rafinerije i mislim da ćemo u bliskoj budućnosti uspjeti realizirati sva prava koja nam pripadaju.

NACIONAL: Ruski Gazprom postao je novi vlasnik Naftne industrije Srbije. Što dolazak Gazproma u regiju znači za Janaf?
- To što se privatizacija NIS-a bliži kraju za Janaf je pozitivna stvar. Može se očekivati da će dolaskom Gazproma potrošnja nafte u Srbiji rasti, te da ćemo napokon s NIS-om moći potpisati dugoročni ugovor, što dosad nije bio slučaj. Mi imamo cijev koja ide prema Srbiji isključivo radi tamošnjih rafinerija. Zbog toga smatramo da NIS mora sudjelovati u troškovima održavanja te cijevi, te dugoročno zakupiti određene kapacitete. Cijena po obračunskoj jedinici će u slučaju dugoročnog ugovora biti povoljnija, ali ćemo zato znati na što možemo računati.
NACIONAL: Janaf je u prošlosti više puta bio povezivan sa sudjelovanjem u velikim međunarodnim projektima poput DružbAdrije i Paneuropskog naftovoda (PEOP). Postoji li mogućnost da se neki od tih projekata počne realizirati u bliskoj budućnosti?
- Kad govorimo o PEOP-u, Janaf je aktivno uključen u njegovu pripremu te je jedan od dioničara Razvojne kompanije. Međutim, taj projekt nemoguće je realizirati bez uključivanja Italije, koja je jedna od tranzitnih zemalja za naftu prema europskim državama, a ujedno i velik potrošač te nafte. Italija je potpisnica ministarske deklaracije, ali se nikad nije, kao ni Slovenija, očitovala o pristupanju razvojnoj kompaniji. Bez Italije taj se projekt ne može dalje razvijati i mi očekujemo rješavanje pitanja uključivanja Italije od Međunarodnog povjerenstva PEOP-a. Što se tiče DružbAdrije, poznati su razlozi zašto taj projekt nije realiziran, ali kao što sam rekao, mi smo trenutačno koncentrirani na to da ruskom naftom koja dolazi sa sjevera opskrbimo sve rafinerije u regiji. A nakon izgradnje novih spremnika za sirovu naftu i otvaranja mogućnosti za spot tržište otvara se mogućnost širenja tog biznisa u svim smjerovima.

NACIONAL: Ekološke udruge u prošlosti su često izražavale zabrinutost u vezi s poslovanjem Janafa.
- Otkad sam došao na ovaj položaj, većinu nekadašnjih problema zaštite okoliša smo riješili. Održao sam JANAF će udvostručiti kapacitete terminala u Omišlju, koji sad ima površinu od 760 tisuća prostornih metara spremničkih kapaciteta za naftu i 60 tisuća za skladištenje naftnih derivataniz sastanaka s predstavnicima ekoloških udruga kako bih im objesnio da Janaf ulaže puno sredstava kako bi u svoje poslovanje implementirao najviše svjetske ekološke standarde. Uvijek smo spremni poslušati prijedloge i sugestije ekoloških udruga. Naravno, nećemo im dopustiti da utječu na našu poslovnu politiku, ali smo uvijek spremni na konstruktivnu suradnju.

NACIONAL: Hrvatska je trenutačno u vrlo teškoj ekonomskoj situaciji, a mnogi smatraju da će u takvim okolnostima država morati prodavati svoju imovinu. Postoji li mogućnost privatizacije državnog vlasničkog udjela u Janafu?
- Nikada nije bilo dobro vrijeme za raspravu o privatizaciji Janafa, a najmanje je to danas. Država mora zadržati većinsko vlasništvo u Janafu i nastaviti jačati tržišnu poziciju tvrtke. Protivim se privatizaciji Janafa, a koliko znam, o tome nikad nije ni bilo govora. Ipak, državno vlasništvo ne smije značiti da se menadžment tvrtke ponaša drukčije nego što bi se ponašao da je tvrtka u privatnom vlasništvu. Pitanja vlasništva i menadžmenta potpuno su odvojena. Prema tome, u budućnosti mora biti jasno da razlog za eventualno loše poslovanje neke državne tvrtke nije njezin vlasnik, nego ljudi koji je vode. U slučaju Janafa odgovoran sam ja.

NACIONAL: Na čelo Janafa došli ste prije godinu dana. Jesate li zadovoljni svojim dosadašnjim radom u kompaniji?
- Na ovaj sam položaj došao nakon osmogodišnjeg mandata u Hrvatskom saboru. Prije toga bavio sam se biznisom, po struci sam ekonomist, a budući da se Janaf u osnovi bavi pružanjem usluga, ta tematika mi je dosta bliska. Moram reći da se ovdje snalazim bolje nego u politici, jer su rezultati vidljiviji, a problemi rješiviji nego u politici. Ovaj položaj iziskuje golem angažman i naporan rad, ali su na kraju rezultati vidljivi i to je razlog za zadovoljstvo.