Smanjenje proračuna i preusmjeravanje novca gospodarstvu, manje plaće za državne službenike, vraćanje rada trgovina nedjeljom te upola manji predujam poreza na dobit i dohodak za poduzetnike, neke su od antirecesijskih mjera koje će sutra biti predstavljene u Banskim dvorima. Dokument koji je pripremio Ekonomski institut postavlja pred Vladu umjerene zadaće i donosi zapravo očekivane mjere te se uglavnom temelji na preporukama i sugestijama, piše Jutarnji list. Antirecesijiski paket mjera usmjeren je na obuzdavanje proračunske i financijske, a ne na oporavak ekonomije.

Najvažniji zadatak bit će smanjenje proračuna, a novac će se usmjeriti prema gospodarstvu. Ekonomisti smatraju da bi u proračunu trebalo stvoriti rezerve za slučaj nužde, kao što je povećanje broja nezaposlenih te smanjiti deficit ispod sadašnjih 2,8 milijardi kuna. Imajući u vidu sve to nije teško pretpostaviti da bi se proračun trebalo srezati za barem četiri milijarde kuna. Državne investicije trebale bi ostati na prošlogodišnjoj razini, a neće se dirati ni subvencije već će se izmijeniti njihova strukturu tako da više novca dobiju male i srednje firme, a manje velika državna poduzeća.

Socijalnim partnerima preporučit će se da kolektivne ugovore usklade s ekonomskim mogućnostima te da odustanu od povećanja plaća. Trebalo bi se odustati i od usklađivanja minimalnih plaća, a prijašnje su procjene govorile da bi već u lipnju mogle porasti od 10 do 12 posto. Kako bi se smanjio pritisak na rast nezaposlenosti, ekonomisti sugeriraju državi da na godinu dana odgodi zabranu rada nedjeljom.

Analitičari instituta se zauzimaju za smanjenje predujmova kod plaćanja poreza na dobit i dohodak kako poduzetnici ne bi kreditirali državu. Predlažu da ti predujmovi budu upola manji. S obzirom na to da od poreza na dobit država očekuje 10,3 milijardi kuna, to bi za proračun, nesumnjivo, bio značajan gubitak. Međutim, Institut predlaže naknadu kroz povećanje trošarina na naftne derivate ili na uvoz vozila što bi građane moglo najviše pogoditi.

Država bi se trebalo obzirono odnositi i prema kreditnim kapacitetima hrvatskih banaka kako bi ostalo više sredstava za kreditiranje gospodarstva. Ipak, ostaje pitanje kako osigurati potrebne zajmove za servisiranje pristiglih obveza i deficita.