Dragan Kovačević, nekadašnji ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondovaDan nakon odluke premijera Ive Sanadera o ukidanju drugog stupa mirovinskog fonda i priznanja da se radi o promašaju, ne prestaju negativne reakcije iz financijskog sektora, čiji protagonisti najnoviju odluku vlade proglašavaju 'katastrofalnom'. Iako je Sanader po objavi vijesti o odricanju od dijela dugo pripremljivane reforme kazao kako ovaj potez neće znatnije utjecati na tržište kapitala, prema riječima naših sugovornika, efekt će biti negativnan, i to na dugoročne staze. Iza najnovijih promjena u mirovinskoj reformi osnovna je ideja da građani dio doprinosa koji su do sada izdvajali u drugi stup, prenesu na državu, odnosno državno osiguranje. Kako je jučer kazao ministar financija, država će za uzvrat svim korisnicima drugog stupa jamčiti cjelokupnu 'solidnu' mirovinu.

Prema procjenama stručnjaka, to će negativno osjetiti prvenstveno mirovinski fondovi, koji u Hrvatskoj predstavljaju jedan od većih izvora likvidnosti na tržištu financija. Ukoliko se destabilizira tržište fondova, gotovo je sigurno da će doći do potresa na cjelokupnom tržištu financija, smatra Dragan Kovačević, nekadašnji ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondova, koji je i dalje optimističan, jer se nada da će vlada, 'ako je zadržala imalo razuma, odustati od ove sulude ideje'.

"Vlada je do sada uništavala sadašnjost, a ovom odlukom se uništava i gospodarska budućnost. Radi se o mjeri koja može doći jedino iz radionice ministra financija koji jednostavno nije dorastao visini zadatka, jer se još jednom pokazao kao ministar blagostanja, koji dijeli novac, bez da razmišlja o posljedicama. Ostvarivanje ovog nauma znači guranje tržišta kapitala u ponor", kaže Kovačević. Dodaje kako je ovaj pokušaj 'nacionalizacije privatne imovine i pljačke građana' opasan zbog činjenice što je između ostalog 70 posto poslovanja fondova vezano uz državne obveznice, jednog od ključnih izvora za refinanciranje državnih dugova. "Mirovinski fondovi trenutačno uvjetuju važan faktor stablnosti, a njihova imovina trenutačno iznosi 22 milijarde kuna, što će vlada iskoristiti za krpanje rupa u proračunu. Ukoliko građani dobrovoljno odustanu od drugog stupa, te se najavljene izmjene zaista dogode, to će značiti gubitak novca za fondove, njihova moguća likvidacija, a potom i krizu na cijelokupnom tržištu financija", kaže Kovačević.

Prije dvije godine vlada je donijela zakon prema kojemu se potiče prijevremeni odlazak u mirovinu i to preko dugoročnih financijskih stimulacija, ali samo za prvi mirovinski stup. Ta su dva aspekta prema Kovačevićevom mišljenju glavni destimulirajući zakoni za drugi stup, koji su između ostalog doveli do urušavanja sustava 'koji se morao dogoditi'. "Vlada igra opasnu igru u međugeneracijskom kontekstu, jer sukobljava status današnjih umirovljenika sa srednjim generacijama koji od svojih 30-ih godina zarađuju za mirovinu upravo kroz mirovinske fondove, te im je vrijeme štednje iznimno ograničeno. Umjesto da se ispravlja diskriminacija koja se dogodila njihovim isključivanjem iz dodataka, vlada ruši dobar dio cijelog sustava, dugoročno ugrožava sve oni koji izdvajaju za mirovine i to za političke, kratkoročne ciljeve", smatra Kovačević, dodajući kako je u fondovima državna administracija pronašla zadnje financijsko utočište za razdoblje do lokalnih izbora.