Izvanredna sjednica slovenskog parlamenta u Ljubljani još uvijek traje. Raspravlja se o izjavi kojom bi se izbjeglo raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO. Činilo se da će odustajanje Marjana Podobnika od referenduma konačno smiriti situaciju, ali dogodio se novi preokret. Naime, javila se izvanparlamentarna Stranka slovenskog naroda (SSN) koja je izjavila da ne odustaje od referenduma te da sutra kreće sa prikupljanjem potrebnih potpisa.

Raspravu u slovenskom parlamentu obilježavaju oštri verbalni sukobi zastupnika vladajućih i oporbenih stranaka o tome tko je kriv za neugodnu situaciju što kasni slanje ratifikacijskog protokola u Washington, uz tvrdnje oporbe da vlada Boruta Pahora zaoštrava odnose s Hrvatskom zbog gospodarske krize.

Tako je bivši premijer i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša za moguće kašnjenje slanja hrvatskoga pristupnog protokola za NATO optužio vladajuću većinu, rekavši da su inicijatori referenduma još u početku tjedna nudili kompromisan tekst izjave o granici na osnovi koje bi odustali od referenduma, ali da vladajuće stranke nisu željele popustiti.

No više zastupnika Socijalnih demokrata (SD) odgovorilo je da je zbog njegove stranke deset dana kasnio parlamentarni postupak ratifikacije hrvatskog protokola jer je najavila da će opstruirati glasovanje dok se ne prihvati zaključni račun državnog proračuna za 2007., u vrijeme kad je Janša bio premijer.

Janša je rekao da izjava koju danas kani prihvatiti parlament "niti šteti niti koristi" jer donosi slovenska stajališta o granici koja su poznata i iz drugih slovenskih akata, na primjer iz parlamentarne rezolucije iz 1993. o cjelovitosti Piranskog zaljeva. Važna je samo ako otklanja mogućnost da se Slovenija u NATO-u kompromitira zbog kašnjenja u ispunjavanju obveza iako je referendumska inicijativa, kako je dodao, sasvim legitimno i ustavom predviđeno zakonodavno sredstvo.

Janša je ipak podupro tekst prijedloga izjave, rekavši da je "manevarski prostor" za rješenje graničnog pitanja s Hrvatskom "vrlo sužen sve od vremena kad je Hrvatska odbacila sporazum Drnovšek-Račan".

Još odlučniji bio je Janšin zastupnik Branko Grims, rekavši da je izvanredna sjednica parlamenta za Pahorovu vladu "prilika da preusmjeri pozornost od gospodarske krize" budući da vlada još nije donijela mjere koje bi se suprotstavile krizi, te da zato slovenskoj javnosti Hrvatsku nudi kao "vanjskog neprijatelja".

Grims je rekao da je za vikend bio u Bruxellesu kao član Parlamentarne skupštine NATO-a te da su u Savezu šokirani postupcima slovenske vlade. Grims tvrdi da su njegove sugovornike, kojima sam referendum nije prijeporan, osupnule obavijesti da se vlada nije htjela nagoditi o tekstu izjave o granici s inicijatorima još prije iako je mogla. Zbog takva ponašanja Slovenija "gubi utjecajne saveznike" i u državama Europske unije glede graničnog pitanja s Hrvatskom, tvrdi Grims.

Ustvrdio je da Pahorova vlada u međunarodnu javnost šalje materijale u kojima na engleskom jeziku navodi da je blokirala Hrvatsku na putu u Europsku uniju. To je, pojasnio je Grims, za Europu neprihvatljiva retorika, a tako Slovenija gubi saveznike umjesto da slovenska vlada u Europi tumači da Hrvatska ne pristaje na sporazum po kojemu bi se granično pitanje riješilo po načelu pravičnosti.

"Nije ni važno radi li vlada te strateške grješke zbog neznanja ili zbog arogancije", rekao je Grims.

S druge strane, zastupnica Socijalnih demokrata (SD) Melita Župevc, inače bivša glasnogovornica Pahorove stranke, uzela je u obranu sadašnju vladu i njezin pristup rješavanju graničnog pitanja, istaknuvši Pahorovu odlučnost i smirenost.

"Pahora vodi želja da nakon dugo godina riješi granično pitanje, da postignemo nacionalni interes i dobijemo ono što nam pripada. Cilj nam je isti, ali referendum nije pravi način da se to postigne jer znači prebacivanje tereta vlasti na birače", rekla je Pahorova zastupnica u parlamentu.