Objavljeno u Nacionalu br. 693, 2009-02-24

Autor: Marko Biočina

Novi izvor plina

'LNG Omišalj bit će gotov prije Trsta'

Michael Mertl, njemački stručnjak na čelu investitorskog konzorcija projekta LNG terminal za Nacional je najavio početak izgradnje terminala za ukapljeni plin na Krku, koji bi trebao početi raditi 2014.

NIJEMAC
U OMIŠLJU
Michael Mertl pretpostavlja da
bi radovi na LNG terminalu mogli
započeti 2010., ovisno o tome kad će biti ispunjeni uvjeti za
dobivanje lokacijske dozvoleNIJEMAC U OMIŠLJU Michael Mertl pretpostavlja da bi radovi na LNG terminalu mogli započeti 2010., ovisno o tome kad će biti ispunjeni uvjeti za dobivanje lokacijske dozvolePočetkom godine zbog obustave isporuke ruskog plina u Hrvatskoj je došlo do velike nestašice tog energenta, a kvalitetno rješenje za smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji trebao bi biti projekt gradnje Terminala za ukapljeni plin (LNG) u Omišlju na Krku. Taj projekt, iako pokrenut prije više godina, u posljednje je vrijeme bio zakočen prvenstveno zato što se hrvatske tvrtke, Ina, HEP i Plinacro, nisu mogle dogovoriti kako će među sobom podijeliti vlasnički udjel od 25 posto u konzorciju koji će graditi terminal.
Projekt vrijedan milijardu eura

Ipak, pod utjecajem krize, hrvatska vlada intenzivirala je svoj angažman oko projekta LNG terminala, pa se može očekivati kako će pod njezinim utjecajem dogovor među hrvatskim partnerima uskoro biti sklopljen čime će biti napravljen značajan korak prema početku gradnje terminala. U konzorciju se nadaju kako će terminal početi s radom 2014., no trebaju ishoditi cijeli niz dozvola, ali i provesti Studiju o utjecaju na okoliš. Upravo zbog toga, u Omišlju je prošlog tjedna održana javna rasprava u povodu izrade Studije o utjecaju na okoliš Terminala za ukapljeni plin (LNG) koji bi tamo trebao biti izgrađen. Svi zainteresirani građani, predstavnici ekoloških udruga i lokalnih institucija mogli su predati svoje prijedloge oko sadržaja Studije koju će izraditi tvrtka Ekonerg. Pokaže li Studija kako gradnja LNG terminala ne predstavlja značajnu opasnost za ekološko stanje u Omišlju i cijelom Kvarnerskom zaljevu, bit će prihvaćena. Na taj način nestat će i neke od posljednjih formalnih prepreka za realizaciju ovog milijardu eura vrijednog projekta na Krku. Na čelu investitorskog konzorcija koji trenutačno sačinjavaju tvrtke iz Austrije, Njemačke, Francuske i Slovenije stoji njemački stručnjak Michael Mertl. Mertl je uvjeren kako će unatoč izazovima uspjeti realizirati projekt u zadanom roku. Hrvatska bi na taj način dugoročno riješila svoj problem opskrbe plinom i značajno smanjila energetsku ovisnost o Rusiji.


NACIONAL: U kojoj je fazi trenutačno projekt gradnje Terminala za ukapljeni plin u Omišlju?
- Projekt se trenutačno odvija na tri kolosijeka. Istodobno rješavamo administrativne poslove vezane za dobivanje svih potrebnih dozvola, potrebne izmjene urbanističkih planova općine i županija, a uz to se odvija i proces izrade Studije utjecaja na okoliš, koja je vrlo važna za budućnost projekta. Kao treće, pokušavamo formulirati održiv koncept poslovanja terminala i zbog toga je važno da se hrvatske tvrtke pridruže Adria LNG konzorciju što prije, kako bi mogle sudjelovati u tom procesu. Naime, ako će Hrvatska imati neke posebne zahtjeve, primjerice one vezane za garantiranu opskrbu hrvatskog tržišta plinom, bitno je da te zahtjeve što prije formuliraju.

NACIONAL: Imate li informacije kad bi se to moglo dogoditi?
- Nadam se da će pregovori između hrvatskih tvrtki oko raspodjele vlasničkih udjela u konzorciju biti završeni u sljedećih mjesec ili dva. Kad se to dogodi, udružene hrvatske tvrtke počet će pregovore sa sadašnjim europskim investitorima oko ulaska u konzorcij. Želimo da cijeli proces bude gotov do početka ljeta.

NACIONAL: Bude li sve išlo po planu, kada bi terminal mogao početi s radom?
- Realno je da građevinski radovi počnu tijekom 2010. godine. Točan datum nemoguće je odrediti jer to ovisi o tome kad ćemo uspjeti ispuniti sve uvjete za dobivanje lokacijske dozvole. Ispunimo li ih ove godine, vjerujemo kako bi lokacijska dozvola mogla biti izdana krajem ove godine ili najkasnije početkom sljedeće. Počnu li radovi 2010. godine, vjerujem kako je realno da terminal počne s radom 2014. godine.

NACIONAL: Konkurentski projekt ovom u Omišlju je gradnja sličnog terminala u Trstu. U kojoj je fazi taj projekt?
- Da, ovom projektu konkuriraju projekti gradnje terminala u Trstu. Naime, idejnim projektom predviđeno je da značajne količine plina iz Omišlja idu na talijansko tržište. Preuzme li taj dio kolača terminal u Trstu, ekonomska isplativost terminala u Omišlju svakako će biti ugrožena. Ipak, uvjeren sam da će Omišalj, ako uspijemo realizirati naš cilj i početi s radom u 2014., biti funkcionalan prije Trsta.

NACIONAL: Jesu li točne informacije kako ovi projekti nisu kompatibilni jer u transportnom sustavu u Italiji nema dovoljno kapaciteta za plin iz oba terminala?
- Ako želimo organizirati transport plina iz Omišlja u zapadnu Europu, moramo stupiti u kontakt s operatorima transportnih sustava u susjednim državama. Što prije mi s njima uđemo u pregovore i preuzmemo određene obveze, veća je mogućnost da ćemo osigurati dovoljne kapacitete, a samim time i nesmetanu opskrbu.

NACIONAL: Terminal u Omišlju će funkcionirati tako da će svaka kompanija za sebe ugovarati nabavu i prodaju plina. Mnogi u Hrvatskoj smatraju kako takav model nije dobar za hrvatske tvrtke, jer one nemaju iskustva, ni poslovnih veza na vrlo kompetitivnom tržištu ukapljenog plina.
- Mislim da je naš poslovni koncept dobar, jer svakoj kompaniji u konzorciju omogućava da pri nabavi i distribuciji plina slijedi svoj vlastiti poslovni model, te sama snosi odgovornost za svoje poslovanje. S druge strane, razumljiva je zabrinutost Hrvatske da će domaće kompanije imati problema u poslovanju, jer dosad nisu imale nikakvih iskustava niti kontakata u poslovanju na tržištu ukapljenog plina. Ipak, uvjeren sam kako će ostale kompanije u konzorciju, bude li to potrebno, rado pružiti potporu hrvatskim kompanijama i na taj način im pomoći da stabilno posluju na tržištu.

NACIONAL: Nedavno je hrvatski predsjednik Mesić pokrenuo inicijativu da Hrvatska ostvari energetsku suradnju s Katarom. Je li realna mogućnost da hrvatske tvrtke na taj način osiguraju dobavu ukapljenog plina?
- Ako Hrvatska uistinu može iskoristiti svoje dobre diplomatske odnose s Katarom kako bi uspostavila kontakt s tamošnjim kompanijama i osigurala dobavni pravac za LNG, mislim da bi to trebala učiniti i da bi to bio vrlo mudar potez. Katar je ipak najveći svjetski izvoznik ukapljenog plina i sasvim sigurno može NOVINAR NACIONALA Marko Biočina snimljen s Michaelom Mertlom prošle godine prilikom posjeta LNG terminalu u španjolskom gradu HuelviNOVINAR NACIONALA Marko Biočina snimljen s Michaelom Mertlom prošle godine prilikom posjeta LNG terminalu u španjolskom gradu Huelviosigurati količine koje su Hrvatskoj potrebne.

NACIONAL: Potpredsjednik Vlade Damir Polančec najavio je kako će ruski plin u budućnosti biti dvostruko skuplji. Može li ukapljeni plin cijenom konkurirati plinu iz plinovoda?
- Ako će ruski plin uistinu toliko poskupjeti, ukapljeni plin postat će još isplativiji. Ukapljeni plin na mnogim tržištima konkurira tzv. plinovodnom plinu i zato mu cijena mora biti konkurentna. Ovisno o stanju na tržištu skuplji je ili jeftiniji, ali u prosjeku je njegova cijena apsolutno konkurentna. Dakle, tvrdnje da je ukapljeni plin vrlo skup jednostavno ne stoje.

NACIONAL: Hrvatska je nedavno bila pogođena plinskom krizom, zbog prestanka isporuke ruskog plina. Može li, u tom kontekstu, LNG terminal biti garancija sigurne opskrbe?
- Terminal za ukapljeni plin svakako će hrvatsku opskrbu plinom učiniti znatno sigurnijom. Bilo bi pretjerano reći kako je terminal apsolutna garancija sigurne opskrbe, jer i on u konačnici ovisi o proizvođačima ukapljenog plina. Ipak, smisao je u diversifikaciji izvora i što više dobavnih pravaca od različitih dobavljača imate, veće su šanse da ćete uspjeti prebroditi prekid u opskrbi jednog od njih. Također, ako imate mogućnost dobave plina iz više različitih izvora, logično je da ćete vjerojatno postići puno povoljniju cijenu nego kad ovisite samo o jednom dobavljaču.

NACIONAL: Neki hrvatski stručnjaci tvrde kako su terminali za ukapljeni plin zastarjela tehnologija, jer trenutačno postoji mogućnost da se ukapljivanje i uplinjavanje radi na samim brodovima. Je li to točno?
- To je tehnologija koja se koristi za male količine plina i za intervencijsku opskrbu. Takav koncept zahtijeva specijalizirane brodove i iskrcajne luke. Zbog toga se odabirom te tehnologije država ograničava samo na određene dobavljače, koji koriste kompatibilnu tehnologiju te na određeni kapacitet. Naš terminal dizajniran je tako da može prihvatiti različite vrste brodova, te plin iz različitih izvora i to nam omogućava značajnu poslovnu fleksibilnost. Mislim kako ta tehnologija jednostavno nije isplativa opcija za Hrvatsku.

NACIONAL: Gradnja terminala stajat će oko milijardu eura. Hoće li investitori uspjeti osigurati tolika sredstva s obzirom na krizu i veliki nedostatak kapitala na tržištu?
- Situacija na financijskim tržištima sad je vrlo loša, ali prednost ovog projekta je u tome da smo trenutačno još uvijek u fazi koja ne zahtijeva značajna ulaganja. Prvi veliki troškovi na naplatu bi trebali doći 2011. godine, a do tada će se stanje u financijskom sektoru vjerojatno stabilizirati. U tom kontekstu vremenski stojimo dobro, a svi partneri imaju dovoljno vremena da kroz pregovore s potencijalnim kreditorima osiguraju potrebna sredstva.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni dosadašnjim tijekom javne rasprave oko Studije za zaštitu okoliša?
- Jako sam zadovoljan. Naime, nama kao investitorima važno je da što prije prikupimo mišljenja svih zainteresiranih za potencijalni utjecaj LNG terminala na okoliš. Učinimo li to kvalitetno u ovoj fazi, izbjeći ćemo neugodna iznenađenja u budućnosti. Zbog toga smo i odlučili pokrenuti ovu javnu raspravu. Ona nije zakonski obvezna, ali smatramo kako moramo imati vrlo otvoren odnos prema javnosti. Zadovoljan sam današnjom raspravom, bila je konstruktivna. Primili smo korisne komentare koje ćemo uvažiti u određivanju sadržaja Studije utjecaja na okoliš.

Vezane vijesti

Pomoć izvana: EU bi mogla sufinancirati gradnju LNG terminala na Krku

Pomoć izvana: EU bi mogla sufinancirati gradnju LNG terminala na Krku

Ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Darko Horvat najavio je kako bi do kraja lipnja trebalo biti poznato hoće li Europska unija… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika