SURADNJA S POSLODAVCIMA Predsjednik Mesić s predsjednikom Hrvatske udruge poslodavaca Damirom Kuštrakom, važnim saveznikom u borbi za ekonomski oporavak HrvatskeNezadovoljan načinom na koji se vlada premijera Ive Sanadera bori s recesijom, predsjednik Stipe Mesić pokrenuo je okupljanje vodećih gospodarskih stručnjaka i poduzetnika, uz čiju će pomoć izraditi projekt, koji nosi neformalni radni naslov "Program za spas Hrvatske". U pozadini predsjedničke inicijative nalazi se Mesićeva snažna uznemirenost sve težom gospodarsko-socijalnom situacijom u Hrvatskoj, i trendovima koji najavljuju produbljivanje krize. Informaciju o gospodarskoj misiji predsjednika Republike za Nacional su potvrdila dvojica stručnjaka s kojima redovito surađuje.

Oni su, također, potvrdili da očekuju odaziv svih vodećih hrvatskih kompanija, ali zasad nisu htjeli poimence nabrojiti sudionike. Za razliku od nekih prijašnjih slučajeva, kad je okupljao ekonomiste, Mesić sada namjerava angažirati vlasnike ovdašnjih koncerna koji zapošljavaju desetke tisuća radnika i uz njihovu pomoć izvršiti pritisak na Sanadera. U svakom slučaju, skup na kojem će se predstaviti program ekonomskog oporavka treba biti održan u idućih mjesec dana. Neupitno je da će inicijativa okupljanja ekonomista i članova poslovne zajednice biti i izazov Sanaderu i vrhu HDZ-a. Uostalom, vođenje gospodarstva nalazi se u ingerencijama izvršne vlasti, i iz Vlade se može očekivati negativna reakcija. Toga je svjestan i Mesić - koji se posljednjih godina sa Sanaderom sukobljavao od ekonomskih tema do pitanja vezanih za rad diplomacije - ali iz redova njegovih suradnika dolaze najave kako se sada radi o puno ozbiljnijoj situaciji. U predsjedničkom je uredu prevladalo razmišljanje da Vlada zbog straha od gubitka nadolazećih lokalnih izbora izbjegava smanjiti državni proračun, i bar djelomice, rasteretiti gospodarstvo. Posljedice ovakvog odugovlačenja mogle bi biti iznimno opasne, posebno u slučaju lošije turističke sezone, a prve najave pokazuju da bi ovaj sektor mogao ostvariti pad od punih 20 posto.

Osim toga, u odnosima Mesić-Sanader treba uzeti u obzir nedavno premijerovo odbacivanje ideje o sazivanju izvanredne sjednice Vlade, koja bi se bavila gospodarskom tematikom. Sanader je postupio prilično drsko, i ne samo odbio Mesićev prijedlog, nego i upozorenja da Hrvatska ulazi u dugotrajnu krizu koja može imati vrlo neizvjesne posljedice. Kad je vidio da Ivo Sanader odbacuje njegov prijedlog za sazivanje sjednice, Stipe Mesić je odlučio samoinicijativno predložiti mjere izlaska iz krize, premda je jasno da će na taj način definitivno zaoštriti odnose s Vladom. Bit će to osveta premijeru koji ga ignorira. "Ovo je posljednja godina njegova predsjednikovanja, i ne želi da njegov mandat ostane zapamćen kao razdoblje u kojem je došlo do ekonomskog sloma Hrvatske", kaže političar blizak predsjedničkom uredu. Slična ocjena stigla je i od samog Mesića, a dao ju je u subotnjem izdanju Novog lista: "Premijer tjera inat koji nema nikakva smisla, a ne vidi da, zapravo, ne želim ništa drugo nego preuzeti dio odgovornosti za sadašnju situaciju i traženje izlaza. Želim dobrovoljno i dobronamjerno preuzeti jedan dio odgovornosti koji je na Vladi, jer vođenje ekonomske politike nije među mojim ovlastima", prenio je riječki dnevnik izjavu predsjednika Mesića.
Kad je u jesen 2007. i 2008. otvarao Zagrebački velesajam, Stipe Mesić također je snažno napao gospodarsku politiku HDZ-ove vlade, upozoravajući na rasprodaju nacionalnih poduzeća i preveliku potrošnju, umjesto investiranja u gospodarstvo. Prije otprilike godinu dana u predsjedničkom uredu okupio je vodeće hrvatske poduzetnike i ekonomiste i tada još jednom kritizirao Sanadera.

Sada je stanje dodatno pogoršano zbog međunarodne financijske krize, i Stipe Mesić smatra kako HDZ-ova vlada više nema kontrolu nad negativnim procesima. Umjesto hitnog donošenja mjera koje bi popravile situaciju, Sanader, Ivan Šuker, Jadranka Kosor i Damir Polančec daju izjave iz kojih proizlazi kako problema baš i nema. Za razliku od vodećih članova Vlade, Stipe Mesić je uvjeren kako je riječ o dubokoj krizi koja Hrvatskoj prijeti gospodarskim slomom. Zato je počeo direktno pozivati vodeće gospodarstvenike i očekuje da oni iznesu ideje o mjerama za izlazak iz recesije. Lista osoba na koje Mesić računa nije dovršena, ali među ostalima tu su Nadan Vidošević, Ljubo Jurčić, Tomislav Dragičević, Ivan Ergović, Antun Kovačev, Damir Kuštrak, Goranko Fižulić, kao i vodeći ljudi nekoliko brodogradilišta, građevinske industrije, turističke zajednice i najjačih tvrtki iz Hrvatske. Ideja o izradi alternativne gospodarske strategije naišla je na potporu i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, gdje postoji snažno nezadovoljstvo Sanaderovim ponašanjem u aktualnoj krizi. U ovom trenutku većina domaćih poduzeća bori se za opstanak i među poslovnom elitom više nema nikoga tko bi otvoreno zagovarao politiku Ive Sanadera. Razumije se da neki od vodećih poduzetnika neće osobno podržati ni Mesićevu inicijativu jer strahuju od reakcije Vlade, no teško je u poslovnim krugovima naći jednog predstavnika koji je spreman braniti sadašnju gospodarsku politiku.

EMIL TEDESCHI Čelnik Atlantic grupe nedavno je rekao da se njegova tvrtka dobro nosi s krizom, ali ipak traži rezolutne mjere od VladeUostalom, upravo je Ivo Sanader krajem prošle godine odbacio zahtjeve iz HUP-a, vezane za zamrzavanje plaća, i priklonio se sindikatima, koji su, bez obzira na najave razvidnog ekonomskog pada, ustrajali na traženju većih plaća. Sanader je potom odbacio i prijedloge za izlazak iz krize koje su sastavili članovi Ekonomskog vijeća, ad hoc tijela osnovanog na njegov prijedlog. Nacional je od predstavnika nekoliko uglednih domaćih poduzeća zatražio njihovo viđenje izlaska iz krize. U ime Agrokora odgovorila je glasnogovornica Anja Linić: "Agrokor je u 2008. godini ostvario oko 27 milijardi kuna ukupnog prihoda, od čega 90 posto na domaćem tržištu. Upravo zbog svoje veličine ne može ostati imun na tržišne promjene i recesija ga, kao i ostale, mora dotaknuti. Agrokor je vrlo rano, već na samu naznaku krize, još tijekom 2008. godine pripremio cijeli sustav za reakciju na krizu. Između ostalih, jedna je mjera i program rezanja troškova u svim kompanijama i na svim mjestima gdje za to ima prostora.

Morate razumjeti da brzo rastuće kompanije poput Agrokora u pravilu grade strukturu koja često odgovara određenim budućim rezultatima poslovanja, a u tako izgrađenoj organizaciji uvijek ima prostora za smanjenje troška. Kao što smo već i objavili, mjere uključuju i smanjenje plaća menadžera, restriktivnu kontrolu svih ostalih prava menadžera, smanjenje svih troškova koji nisu nužni ovoga trenutka, pa do pažljive selekcije i smanjenja investicijske aktivnosti i prvenstveno fokusiranje na efikasnost u postojećem operativnom poslovanju. Kad se radi o antirecesijskim mjerama unutar Agrokora, svakako će jedna od aktivnosti biti i analiza razine zaposlenosti u svim kompanijama s prvenstvenim ciljem optimalizacije broja ljudi primjereno očekivanoj razini poslovanja. No poznato je da je Agrokor uvijek kao prvi način rješavanja viška zaposlenika koristio metodu ponude nekog drugog posla unutar sustava, a otpuštanje nikada nije bila praksa, odnosno isključivi način rješavanja problema. U kontekstu svega ovoga što smo mi poduzeli u kompaniji, ali i u kontekstu onoga što se događa u gospodarskom okruženju, naše mišljenje je da Vlada što prije mora izići s antirecesijskim programom i da mjere unutar programa trebaju biti što konkretnije i usmjerene na one sektore koji će odmah dati povrat, kao primjerice turizam, ili na spašavanje onih koji su već u problemima, kao npr. građevinarstvo", ističe Agrokorova glasnogovornica Anja Linić.

Slično je mišljenje Emila Tedeschija, predsjednika uprave Atlantica. Iako je nedavno rekao da se Atlantic prilično dobro nosi s krizom, i Tedeschi vjeruje da Vlada treba biti rezolutna u ovakvoj situaciji: "Za borbu protiv recesije presudna je odlučnost da se suočimo s realnim problemima, a potom i plan temeljito promišljenih mjera za unapređenje gospodarstva. Posve je jasno da će mnoge od tih mjera biti bolne, jednako koliko je jasno da je restrukturiranje, posebice u javnom sektoru, nužno za gospodarski oporavak i perspektivu dugoročnog prosperiteta. U posljednje vrijeme svjedoci smo niza inicijativa neovisnih ekonomista, stručnih i interesnih udruga te u konačnici i Vladina Ekonomskog vijeća, no teško je do danas nabrojiti konkretne učinjene korake u rješavanju problema u temelju, a u kontekstu aktualne krize.
Nastupilo je krajnje vrijeme kada treba razmišljati o racionalizaciji javne potrošnje i posljedično striktnoj kontroli svih mjesta troškova. Ne samo kad je riječ o državnoj blagajni, nego i šire u svim područjima gdje Vlada ili lokalne jedinice imaju upravljačku ulogu. Osim toga, država za svoje potrebe treba osigurati zaduživanje u inozemstvu kako bi se u bankama oslobodila već ograničena sredstva za kreditiranje gospodarstva, i to prvenstveno onih njegovih segmenata koji posluju na zdravim osnovama, ali su zbog utjecaja krize zapali u teškoće. Bilo bi iznimno loše kad bi se inače profitabilne tvrtke, koje posluju u specifičnim gospodarskim granama poput industrije autodijelova, namještaja, građevinskog materijala, koje su svuda u svijetu posebno pogođene krizom, suočile s likvidacijom, pa bi posebnu pažnju trebalo usmjeriti na ciljane zdrave segmente gospodarstva kojima valja pomoći da što bezbolnije prebrode krizu. Kriza će nesumnjivo pojedinim kompanijama doći kao alibi za poteze za koje inače ne bi imali volje ili hrabrosti, pa je potrebno s posebnom pažnjom definirati mehanizme koji bi onemogućili zloporabu Vladine pomoći u rješavanju problema koji nisu posljedica krize. S druge strane, iznimno je važno da se u okviru ukupne racionalizacije počne s restrukturiranjem onih grana gospodarstva i kompanija koje su i inače veliki potrošači pomoći države ili jedinica lokalne uprave", predlaže Tedeschi.

Ovih je dana i Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu, posredno kritizirao Vladinu ekonomsku politiku, upozoravajući kako je sadašnji državni proračun neodrživ. Osim toga, Horvai je posve NADAN VIDOŠEVIĆ, predsjednik uprave Kraša i predsjednik Hrvatske gospodarske komoreotvoreno upozorio izvršnu vlast da ni u kojem slučaju ne ukida drugi mirovinski stup, što je u direktnoj koliziji s nedavnim istupom Ive Sanadera, koji je omalovažavao mirovinsku politiku koja se temelji na nekoliko stupova. Iz Svjetske banke stigla je i najava prema kojoj će ovdašnje gospodarstvo u 2009. ostvariti negativnu stopu rasta od 1,5 posto, a neformalno je plasirana preporuka Vladi da odustane od izgradnje autocesta i Pelješkog mosta. Sanader je reagirao promptno i u petak u Parizu, na susretu s francuskim gospodarstvenicima, rekao da ne namjerava zaustaviti financiranje infrastrukturnih projekata jer se tako stimulira i rast cjelokupnog nacionalnog gospodarstva. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ne podržavaju Sanaderovu teoriju prema kojoj u sadašnjoj krizi treba investirati u infrastrukturne projekte i tako davati poslove domaćim tvrtkama. Jedan od rijetkih poslodavaca koji podupire ovakvu politiku Vlade je Jure Radić, što je i razumljivo uzme li se u obzir da je njegov IGH dobio poslove vezane za Pelješki most i Zračnu luku Zagreb. Ali velika većina poslodavaca rezonira drukčije, upozoravajući pritom da je samo u siječnju otkaze dobilo 18.000 zaposlenika privatnog sektora. Umjesto donošenja olakšica za privatnike i spašavanja radnih mjesta, Sanaderova vlada se fokusira na zaposlenike u javnim službama, kojima je obećano 6-postotno povećanje plaća. Ovakvoj ekonomskoj politici usprotivio se čak i nekadašnji glavni HDZ-ov gospodarski strateg Borislav Škegro, koji je prošlog tjedna predložio zamrzavanje plaća i povećanje nekih poreza, i dodao kako bi to bio mudar potez aktualne vlasti, a ne predizborni suicid. No u vodstvu Hrvatske demokratske zajednice, međutim, prevladava dijametralno suprotno razmišljanje. Član vodstva vladajuće stranke u nedjelju je ispričao za Nacional zašto Vlada vodi ovakvu politiku: "Postoje dva prilično jednostavna razloga. Prvi su lokalni izbori koje nikako ne smijemo izgubiti, a drugi su socijalni nemiri do kojih bi moglo doći ako poslušamo zagovornike radikalnih rješenja. E, sad, što ako se spoje te dvije opasnosti, i loše prođemo na lokalnim izborima, a usput na ulice iziđu tisuće onih koji su ostali bez posla. Tko u takvoj situaciji može jamčiti da nećemo morati raspisati prijevremene parlamentarne izbore?", upozorava sugovornik Nacionala.
Upravo u ovoj rečenici treba tražiti i povod za inicijativu okupljanja vodećih gospodarstvenika koju pokreće Stipe Mesić. Predsjednik države smatra kako svako odgađanje donošenja hitnih mjera može biti kobno za ovdašnji gospodarsko-socijalni sustav. Osim toga, još su puna tri mjeseca do lokalnih izbora, a zatim i razdoblje u kojem će se formirati nove županijske i gradske vlasti, donošenje mjera dodatno će se otegnuti. Drugim riječima, ništa se neće poduzeti do početka ljeta, a to Mesić sada pokušava spriječiti. Uzme li se u obzir predsjednikova distanca prema HDZ-u, ne treba sumnjati u spremnost otvaranja nove fronte prema Vladi. U posljednjih godinu dana Sanader je u više slučajeva ignorirao inicijative koje su stizale iz Mesićeva ureda, tako da predsjednik sada ne treba biti pretjerano obziran zbog problema u kojima se nalazi Vlada. Formalno nema ovlasti voditi gospodarsku politiku, ali u godini obilježenoj gospodarskom recesijom Stipe Mesić namjerava snažno utjecati na državnu politiku.