USPJEH NA PET KONTINENATA Zvonko Biljecki glavni je ideolog snažnog poslovnog razvoja Geofota, tvrtke koja se bavi geodetskim poslovima, kartografskim i katastarskim djelatnostimaRijetke hrvatske tvrtke mogu se svrstati među pet najuspješnijih kompanija na svijetu u svom sektoru. Upravo takvim postignućem može se pohvaliti hrvatska geoinformatička tvrtka Geofoto. Ta kompanija je tijekom posljednjih petnaestak godina izrasla u jakog globalnog igrača koji uspješno posluje na pet kontinenata. Tvrtka se bavi geodetskim poslovima, kartografskim i katastarskim djelatnostima, prvenstveno koristeći ortofotografiju, odnosno snimanje iz aviona. Zbog toga Geofoto danas posjeduje tri vlastita aviona i dvije najmodernije digitalne Vexcel kamere, pomoću kojih je moguće izrađivati snimke izrazito visoke rezolucije. Na temelju tih snimki mogu se izradti vrlo detaljne mape i karte određenih područja, koje imaju široku upotrebu. Geofoto je proteklih godina bilježio jak poslovni rast, a kompanija je ostvarila i nekoliko značajnih preuzimanja stranih kompanija.

U Sloveniji je kupljen Geodetski zavod Slovenije, a u Norveškoj tvrka ProCaptura, vodeći svjetski proizvođač skenera i softverskih rješenja za automatsku vektorizaciju. Glavni ideolog tako snažnog poslovnog razvoja hrvatske kompanije je Zvonko Biljecki, njezin osnivač i stopostotni vlasnik. Biljecki je još prije nekoliko godina kao cilj odredio da Geofoto do 2010. godine postane europski tržišni lider. Danas, usprkos gospodarskoj recesiji, čini se kako je Biljecki vrlo blizu ostvarenju svog cilja. Geofoto je nedavno sklopio vrlo unosne ugovore u Albaniji i Sudanu, pobijedio na natječaju u Saudijskoj Arabiji, dok se posebno ističe desetogodišnji ugovor koji je kompanija sklopila s velikom američkom korporacijom Boeing. Zvonko Biljecki danas tvrdi kako će Geofoto uspješno prebroditi recesiju, te kako će u tom periodu ostvariti rast od 25 posto. Rijetke će svjetske kompanije tijekom 2009. godine zabilježiti tako dobre rezultate.

NACIONAL: Kako će recesija utjecati na vaše planove da Geofoto do 2010. godine postane europski lider u svom sektoru?
- Recesija na nas utječe u puno manjoj mjeri nego na našu konkurenciju, pa sam zato uvjeren kako ćemo uspjeti ispuniti naš plan. No, gledajući mnogo parametara mi smo već sad najbolji u Europi i sigurno među pet najuspješnijih tvrtki na svijetu. Očekujemo kako će recesija rezultirati značajnim promjenama u tom poretku. Primjerice, dosadašnji svjetski lider u ovom području Blom Grupa, nedavno je objavila kako će biti prisiljena otpustiti oko 30 posto zaposlenih. Njihov problem je što kotiraju na burzi, pa je zbog krize značajno smanjena vrijednost njihovih dionica. Geofoto zasad nema takvih problema, mi ne planiramo otpuštanja, već ćemo zapošljavati nove ljude i mislim da je to dobar pokazatelj stanja u kojem se naša kompanija trenutačno nalazi. Zbog toga mi na krizu gledamo kao na izazov i priliku da iz nje iziđemo još jači i uspješniji.

NACIONAL: Zašto je Geofoto manje pogođen recesijom od nekih konkurentskih kompanija?
- Kaže se da kriza najprije pogađa velike. U slučaju Blom Grupe to se pokazalo istinitim, ali Geofoto je danas također velika tvrtka. Naša prednost je što poslujemo na drugačiji način. Mi nismo vezani za klijente čiji bi poslovni problemi i smanjeni budžeti u konačnici rezultirali padom naših prihoda. Primjerice, Geofoto danas posluje u državama koje su slabije pogođene recesijom, na Bliskom istoku i u centralnoj i južnoj Americi. Većina tih proračuna vezana je za financijsku pomoć SAD-a ili za državne proračune tih zemalja, a radi se o srednje velikim projektima od milijun do pet milijuna dolara vrijednosti. Uz to, radi se OTVORENJU ZGRADE tvrtke Geofoto u Buzinu prisustvovali su hrvatski premijer Ivo Sanader, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, te ravnatelj Državne geodetske uprave Željko Bačićmahom o projektima izrađivanja katastara, a to su ključni projekti za budući razvoj tih područja i zato očekujemo da neće biti ugašeni. S druge strane, poslujemo i u Skandinaviji, koja je vrlo bogato tržište. Takva globalna rasprostranjenost omogućava nam da budemo otporniji na recesiju od nekih naših konkurenata. Kažem otporniji, jer nitko nije potpuno otporan. Kao što vidimo i hrvatski proračun će biti smanjen, a s obzirom na to da nam je Hrvatska i dalje glavna poslovna baza možemo očekivati kako će neki projekti ovdje biti produženi. Prema mojoj procjeni, u Hrvatskoj bi mogli zabilježiti pad prihoda od 20 do 30 posto. Taj manjak pokušat ćemo nadoknaditi poslovima na međunarodnom tržištu.

NACIONAL: Koliki postotak ukupnih prihoda u 2009. planirate ostvariti na stranim tržištima?
- Mi smo prošle godine oko 30 posto naših prihoda generirali izvan Hrvatske. Ove godine, ako želimo nastaviti s poslovnim rastom, taj će udjel morati narasti na 50 posto. S tim ciljem dodatno smo i osnažili naš menadžerski tim, zaposlili smo nekoliko novih stručnjaka. Uskoro planiramo preuzimanje jedne tvrtke u Škotskoj, pomoću koje bi trebali početi poslovati na britanskom tržištu. Također, širimo se i na bugarsko tržište gdje očekujemo dobivanje nekoliko vrlo unosnih poslova, sličnih onima koje smo već dobili u Makedoniji. Kao što sam već rekao, prisutni smo u centralnoj i južnoj Americi, gdje očekujemo daljnji rast. Također, puno očekujemo od bliskoistočnih država. U Saudijskoj Arabiji bismo uskoro trebali potpisati ugovor o izradi dijela katastarskih snimki u gradu Jedda, a konkurirat ćemo na još nekoliko važnih natječaja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Poslujemo i u Africi, nedavno smo potpisali ugovor u Sudanu, a očekujemo i jedan u Angoli. Također, u Libiji se natječemo za projekte vrijedne oko 100 milijuna dolara i tu vidimo svoju šansu. Uvjeren sam da je i u ovoj recesijskoj godini moguće ostvariti naš cilj o poslovnom rastu od 25 posto, no da bismo u tom uspjeli dobro bi nam došla podrška nekog jakog partnera.

NACIONAL: Koji su to potencijalni partneri i jeste li već počeli voditi pregovore o suradnji?
- Pa mi smo već počeli voditi određene razgovore sa Svjetskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj. Ipak, nama ne treba financijska pomoć, jer smo sposobni i sami financirati svoj rast, nama je potrebna podrška velikog partnera u nastupanju na nekim tržištima. Mislim da Geofoto ima puno bolje izglede za daljnji razvoj, ako pripada jednom velikom i uglednom sustavu. Taj moćni partner mogle bi biti Svjetska banka i EBRD, ali mogli bi to biti Microsoft ili Google. No, odluka našeg Upravnog odbora i mene kao stopostotnog vlasnika kompanije je da vlasnički udjel partnera ne bude veći od 20 posto. Dakle, treba nam netko tko će svojim znanjem i iskustvom podržati plan razvoja Geofota do 2013. godine, te s druge strane našoj tvrtki otvoriti vrata onih stranih tržišta gdje samostalno ne možemo konkurirati.

NACIONAL: Kažete kako je Geofotu partner potreban kako bi mu otvorio vrata poslovanja na nekim stranim tržištima. Ipak, nedavno ste potpisali desetogodišnji ugovor s američkim Boeingom. Kako su izgledali pregovori s tom velikom korporacijom?
- I Boeing i američka mornarica s kojom smo također sklopili ugovor su, u poslovnom smislu, vrlo konzervativne organizacije. No, to nije ništa loše, jer to znači da oni traže sigurnost, pouzdanost, tradiciju i kontinuitet. Mi taj kontinuitet imamo već sedam godina, jer su Boeing i američka mornarica već toliko dugo klijenti ProCapture, norveške tvrtke koju smo mi kupili. Dakle, ta dugogodišnja suradnja sad je okrunjena desetogodišnjim ugovorom, a radi se o ugovoru koji je nemoguće ostvariti bilo kakvim drugim kontaktom, poslovnom prezentacijom ili na neki sličan način. Dakle, taj je posao na određeni način došao sam od sebe i zato su i pregovori bili iznimno jednostavni.

NACIONAL: Geofoto je jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki koja posluje na pet kontinenata. Koliko se teško prilagoditi različitim poslovnim običajima na stranim tržištima?
- Postoje uistinu goleme razlike između poslovanja u Europi, Americi, Bliskom istoku i našoj regiji. Primjerice, Europska unija od Hrvatska konstantno traži da se elimira korupcija i uvede transparentnu javnu nabavu, no ja odgovorno tvrdim kako nigdje nismo naišli na tako netransparentne primjere javne nabave kao u Europskoj uniji. Neki natječaji na koje smo se prijavljivali bili su prava sramota. Primjerice, nedavno smo sudjelovali na natječaju u njemačkom gradu Kölnu, gdje ni nakon što je pobjednik proglašen nismo uspjeli dobiti podatke o tome tko se sve javio na natječaj i koje su cijene ponudili. Takvom opskurnom procedurom osigurava se pobjeda domaće tvrtke. U Velikoj Britaniji čak se nismo uspjeli niti prijaviti na natječaj za izradu ortofotografskih snimaka britanske obale, jer nam nisu željeli poslati natječajnu dokumentaciju. Štoviše, kad su naše djelatnice odgovorne za natječaj kontaktirale putem telefona, Englezi su ih ismijavali. Pisali smo dopise i žalili se Europskoj komisiji, no na kraju smo od odustali jer smo vidjeli da od svega nema nikakvog efekta. Dakle, prema našim iskustvima Europska unija je svjetski predvodnik po protekcionizmu. Možete imati najbolju ponudu, ali ako nemate podršku politike teško ćete dobiti posao. Hrvatska nije član Europske unije i tu loše stojimo, pa bi nam upravo zato bilo DEMONSTRACIJA RADA skenera kakve proizvodi Geofoto Scandinaviavažno da nađemo jakog partnera.

NACIONAL: Poznato je da ulažete značajna sredstva u izobrazbu svojih kadrova. Hoćete li to činiti i u budućnosti?
- Takva politika dugoročna je odluka naše tvrtke. Geofoto Zagreb trenutačno ima oko 150 zaposlenih, a od toga je čak 30 menadžera. Ta se politika temelji na mom uvjerenju kako je ključ uspjeha Geofota u kombinaciji znanja i menadžmenta. Postoji velika razlika između stručnjaka i vrhunskih stručnjaka. Vrhunski stručnjak vrijedi kao deset drugih, i Geofoto se oduvijek trudio da zapošljava samo takve ljude. Ja sam dugo radio na fakultetu i vrlo rano sam shvatio da kvalitetne kadrove možete privući jedino ako im ponudite vrhunske uvjete. Ta se poslovna politika isplatila, jer jedino s vrhunskim kadrovima i kompanija može biti vrhunska. E sad, ako čovjek ima vrhunsko znanje, a ne zna ga implementirati i njime upravljati, ono ne znači baš puno. Zbog toga mnogo ulažemo u menadžment. Sljedeći korak svakako će biti osnivanje akademije, koju planiramo otvoriti u našoj novoj zgradi u Zagrebu.