LAKI DOGOVOR, TEŠKI PREGOVORI Šef Sabora Luka Bebić, predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader lako su se dogovorili o prijedlogu Europske komisije, ali sad prestoji teško lobiranje u EUSve političke stranke u Hrvatskoj prihvatile su prijedlog Europske komisije da u graničnom sporu sa Slovenijom posreduje komisija pod vodstvom Marttija Ahtisaarija, međutim tek u idućih nekoliko tjedana bit će definitivno formuliran način rješenja spora. Zajednički odgovor koji su poduprli predsjednik Stipe Mesić, premijer Ivo Sanader i čelnici parlamentarnih stranaka u sebi sadrži i dvije postavke kojih nema u prijedlogu koji je prije dva tjedna sastavio Olli Rehn, a to su trenutna deblokada pregovora i osporavanje mogućnosti da Ahtisaari i suradnici tijekom medijacije, iscrtaju prijedlog morske granice između Hrvatske i Slovenije. Visoki dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova i predsjednik jedne od najjačih stranaka potvrdili su u ponedjeljak za Nacional kako sada započinje najteži dio posla, a to je lobiranje kod vodećih predstavnika Europske unije. Stvar je u tome da ni Hrvatska ni Slovenija nisu bezrezervno pristale na Rehnovu inicijativu, i sada slijedi svojevrsna "medijacija prije medijacije", kako je naziva jedan diplomat. Hrvatski politički vrh je pristao na Ahtisaarija, ali samo tako da europski medijator predloži sudsku instancu koja bi razriješila dugogodišnji pogranični spor. Već ovo odstupa od Rehnove zamisli kako Ahtisaari ima pravo odlučiti što god želi, a Europska komisija bi potvrdila njegov prijedlog.

S druge strane, iako su još 26. veljače službeno prihvatili medijaciju, i Slovenci su postavili jedan uvjet. Vlada Boruta Pahora i tamošnja oporba su naglasili da će prihvatiti Ahtisaarijevo rješenje, ali uz dodatak da ono ne može biti u koliziji s odlukama koje su u prošlosti donesene u Ljubljani. Uzme li se u obzir nedavni dokument Državnog zbora prema kojem cijeli Piranski zaljev pripada Sloveniji, Pahor i saveznici de facto kažu kako će poštovati samo arbitražu koja bi donijela sličan zaključak. U protivnom, nitko neće moći osigurati dvotrećinsku parlamentarnu većinu, koja je neophodna za ratifikaciju pristupa Hrvatske u Europsku uniju.

Osim toga, pouzdani izvori iz Ljubljane tvrde kako Slovenija nema namjeru ispuniti onaj dio hrvatskog zahtjeva koji se svodi na trenutnu deblokadu pristupnih pregovora. U najboljoj varijanti, Pahorova će vlada kao znak dobre volje deblokirati dva ili tri poglavlja, međutim sve drugo će ostati zatvoreno, i to najvjerojatnije do jeseni. Do tada bi Ahtisaarijeva komisija trebala završiti s radom, ali to ni u kojem slučaju ne znači i okončanje spora. Jer u Hrvatskoj se neprihvatljivim drži crtanje granice, a u Sloveniji svako rješenje koje im ne jamči cjelokupni ili najveći dio Piranskog zaljeva. Budući im to u pravnom smislu ne pripada, hrvatska vlada će teško prihvatiti ovakvo rješenje, čak ako bi naposljetku pristali da komisija iza koje stoji Olli Rehn dobije velike ovlasti.
Slovenska nepopustljivost vidjela se i prošlog četvrtka na Bledu, gdje su se okupili predstavnici europskih liberalnih stranaka. Aleš Zalar, slovenski ministar pravosuđa eksplicitno je odbacio nadležnost Međunarodnog suda pravde u Haagu, i u dužem izlaganju insistirao na načelu pravičnosti. Zalarov stav izazvao je niz negativnih reakcija liberalnih zastupnika Europskog parlamenta, a razumije se i hrvatskih sudionika, Dražena Bregleca iz HSLS-a i Vesne Pusić iz HNS-a. Opisujući bledski skup, Breglec je za Nacional iznio mišljenje kako se na slučaju hrvatskog pridruživanja predodređuje sudbina procesa proširenja EU. Ako se proširenje na jugoistok Europe pretvori u proces razgraničenja između država u regiji, to de facto znači da je proces proširenja trajno zaustavljen.

"Razgraničenje na način kako ga Slovenci nameću i uzimanje u obzir povijesnih prava može ne samo SLOVENSKI PREMIJER Borut Pahor prihvatit će prijedlog Ollija Rehna i Ahtisaarijevo rješenje, ali da ono ne bude u koliziji s odlukama slovenske vladedovesti do trajnog zaustavljanja proširenja i besperspektivnosti u regiji, nego i do ozbiljnih političkih promjena koje bi nastale u situaciji nedostatka europske perspektive, što bi posljedično značilo jačanje ekstremnih nacionalističkih snaga, destabilizaciju regije i dramatično povećanje rizika ponovnih sukoba. Na taj najgori, ali i ne tako nerealan scenarij, treba uporno upozoravati Europu i suočiti je s pitanjem što je važnije, mir i stabilnost u Europi, ili ispunjenje slovenske ambicije da ugrabe nešto što im objektivno ne pripada", smatra Dražen Breglec, potpredsjednik HSLS-a za vanjsku politiku.

Ono o čemu u hrvatskoj vladi javno ne govore jest postojanje rezervne varijante u slučaju da Europska komisija odbaci zahtjeve koji su ovog ponedjeljka podržali ovdašnja vlast i opozicija. U izjavi za medije, Sanader je nagovijestio postojanje rezervnih opcija, ali Nacionalov sugovornik koji je bio na sastanku izričito tvrdi kako o tome ni u jednom trenutku nije razgovaralo. Samo su Vesna Pusić i Jadranka Kosor željele dopuniti tekst, ali su odbijene. No o nekakvim rezervnim varijantama u slučaju odbijenice iz Bruxellesa nije bilo govora, eksplicitno je rekao sugovornik Nacionala.
On je dodao i kako hrvatski odgovor ocjenjuje kao reviziju Rehnove inicijative, međutim trenutna je situacija takva da traži zajedništvo svih relevantnih stranaka. Ali u stvarnosti, ako uskoro ne dođe do rješenja, može se očekivati da će opozicija napasti Sanadera s tezom da je vodio pogrešnu politiku i najveći je krivac za zastoj pregovora.

Kada je riječ o takozvanim rezervnim varijantama, ispada kako se Sanader malo zaletio budući da su tijekom proteklog vikenda dvojica dužnosnika vladajuće koalicije na sastancima s Nacionalovim autorom vrlo jasno izrazili sumnju u skori nastavak pregovora, a potom se isto tako zauzeli za izradu alternativne strategije, u slučaju da Slovenija nastavi blokadu. "EU ostaje naš cilj, ali ne pod svaku cijenu. Stalno inzistiranje da je prioritetni zadatak državne politike ulazak u Uniju bitno slabi pregovaračku poziciju, i s time treba prestati. Umjesto toga, trebamo biti samouvjereni i pokazati da se ne dopuštamo ucjenjivati, a kao temeljni cilj posvetiti se rješavanju gospodarskih problema. Članstvo u EU je važno, ali Slovenija nas može kočiti i ne promijenimo li strategiju, ostat ćemo u pat-poziciji", smatra ovaj državni dužnosnik.
Sanader je usput također najavio postojanje rezervnih varijanti. Za sada je nejasno postoje li ili ne, ali svakako se u državnom vrhu počinju razmatrati i nove mogućnosti.