Silvija Markotić, Joško Poparić, Pero Labus, Jelena Žitko, Darko Čavar, Tomislav Korošec i Dijana Jerković, čelni ljudi Atriuma, ekskluzivnog splitskog hotela s pet zvjezdica koji, kao i drugi hrvatski hoteli, očekuje konkretnu vpomoć vlade u kriziNe poduzme li hrvatska vlada hitne i radikalne mjere u spašavanju turističke sezone ukupni turistički prihodi u odnosu na prošlu godinu mogli bi biti manji za čak pet milijardi kuna što je smanjenje od 10 posto. To znači da bi propao Vladin plan da nedavnom provedbom paketa antirecesijskih mjera Hrvatska osigura funkcioniranje države do kraja mjeseca lipnja 2009. uz tri posto deficita, a potom da računa na prihode od turizma čime bi se ekonomska situacija popravila. Ako se to ne ostvari Vlada će biti prisiljena povući neke druge radikalne mjere.

"U trenutku kad je svima jasno da hrvatski uvozno-dužnički koncept ne može opstati, a na kratki rok ga nije moguće nadomjestiti izvozno-proizvodnim gospodarskim konceptom, oči bivaju uprte u turističku 'žetvu' kao izvor pokrića devizne nelikvidnosti zemlje", rekao nam je Miroslav Dragičević, jedan od vodećih stručnjaka na polju turističkog konzaltinga i osnivač tvrtke Horwath Consulting Zagreb. Dragičević smatra kako se takav stav čini kao vapaj žednih u pustinji jer turistička žetva kao i ona u poljoprivredi osim dobre pripreme traži i dobar splet drugih okolnosti.

"Sam koncept 'žetve' koja se uspješno odvijala zadnjih godina i to u smislu gužvi u nekoliko mjeseci ljetne sezone uglavnom se povezuje s blizinom tržištu, izgradnjom cesta i nadasve prirodnih ljepota koji su podržani marketinškim konceptom Mediterana kakav je nekad bio. Malo je što učinjeno na ozbiljnom restrukturiranju i globalizaciji naše turističke industrije u pravom smislu te riječi. Zato se može očekivati da će globalna kriza i naša žeđ za gospodarskim rastom, zapošljavanjem i devizama natjerati političke elite da se s turizmom pozabave kao s ozbiljnom globalnom industrijom", rekao nam je Miroslav Dragičević.

Da je tomu tako neizravno je potvrdio i ministar turizma Damir Bajs koji je za kraj ovog mjeseca najavio akcijske mjere za spas turističke sezone. Unatoč višemjesečnim upozorenjima o tome da bi upravo Hrvatska mogla teško stradati kad je u pitanju turizam, Bajs je odlučio tek sada reagirati. U proteklih nekoliko mjeseci hrvatska vlada je udvostručila sredstva za promociju hrvatskog turizma u odnosu na prošlu godinu, ali to je i jedina donesena mjera. Nacional je od Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice pokušao dobiti odgovore na neka pitanja o nadolazećoj turističkoj sezoni, te konkretnim mjerama za njezin spas, međutim, nitko nam se nije javio s bilo kakvim informacijama.

Silvia Markotić, glavni menadžer splitskog hotela Atrium, koji ima pet zvjezdica, nam je pokušala objasniti na kojim se konkretnim primjerima trebaju rasteretiti hotelijeri i gdje bi država trebala pripomoći: "Mi iz Atrium hotela konzultirali smo nekoliko sličnih hotela po kategoriji i broju soba u državama u okružju. Primjerice, doznali smo da sličan hotel u Italiji plaća Zaštitu autorskih muzičkih prava (ZAMP) 4 puta manje nego mi, na razini cijele godine. U Grčkoj hotel koji smo konzultirali plaća također puno niži iznos za ZAMP, a npr. ima prosječnu neto cijenu sobe 200 eura o čemu hrvatski visokokategornici mogu samo maštati.

Ono što bi bilo logično je drastično smanjenje vrijednosti boda za hotele jer mi ne možemo biti konkurentni ako na razini godine platimo 25.000 eura ZAMP i RTV pretplatu. Također RTV pretplata bi trebala biti umanjena na 50% kapaciteta jer je popunjenost hotela u Hrvatskoj tijekom godine je i niža od toga. Nadalje, postoji problem PDV-a koji je u Hrvatskoj bio 0% za organizirane dolaske pa je zaključen na jedinstvenu stopu 10% što je dovelo do značajnog poskupljenja koje je tržište tada apsorbiralo, ali sada kada je turizam suočen s najvećim izazovom itekako je bitna cjenovna politika.

Hrvatski hoteli ne mogu biti u istoj poziciji kao hoteli npr. na Malti gdje je PDV 5%, ili Španjolskoj 7%, Turskoj 8%, Bugarskoj 7%, Luksemburgu 3% koliko iznose njihove snižene stope PDV-a. Hotelijeri u nama konkurentskim državama ne znaju što je to doprinos za šume, mnogi također ne poznaju spomeničku rentu, naknadu za zaštitu voda. U većini hotela na obali lako se dođe do iznosa većeg od 20 različitih nameta koji su propisani zakonom - od naknada, članarina i različitih doprinosa. Nadalje, trošak energije je golem i porastao je od uvođenja novog modela obračuna u 2008. približno 6%.

Umjesto svega gore spomenutog, jedina konkretna mjera države kad je riječ o turizmu bilo je znatno uvećanje financijskih sredstava za marketing i oglašavanje što je u svakom slučaju nedostatno, a i rezultati su upitni. O tome nam je Miroslav Dragičević rekao: "Budući da hrvatska turistička industrija nema jake saveze s centrima moći turističke distribucije nije bilo moguće s tim igračima (TUI, Thomas Cook i drugi) graditi ozbiljnije krizne programe jer su njihovi interesi na drugim tržištima gdje imaju hotele i upošljavaju snažnu avijaciju.DAMIR BAJS, ministar turizma, najavio je za kraj mjeseca mjere za spas hrvatskog turizma

Danas je kasno djelovati marketingom za dodatne akvizicije gostiju, pa ćemo, nažalost, ostati prepušteni utjecaju blizine, ljepote, lojalnosti okolnih tržišta i drugih sretnih okolnosti u tzv. last minute booking fazi. Svi realni poslovni ljudi smatraju da bi pad kod zauzeća hotela unutar 10% bio uspjeh, ali će po svemu sudeći biti i veći. Kampovi će proći bolje jer ovdje nema dodatne konkurencije, a slično će proći i kvalitetniji privatni smještaj koji već ima svoje goste. Dakle hoteli i nekvalitetni privatni smještaj će biti ključni izvori pada turizma u 2009.

Nema sumnje da će sve oči biti uprte u državu koja će morati pronaći način da ublaži posljedice smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih davanja te napose ublažavanjem kreditnih opterećenja", kaže Dragičević.

Neki hrvatski stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao smatraju kako je kriza na neki način i dobrodošla, jer ako potraje dvije godine otvorit će ozbiljan proces promjene naslijeđenog turističkog modela iz socijalizma. Nažalost, tvrde oni, hrvatska vlada zbog gladi za devizama kao i zbog nedostatka novca nije u stanju primijeniti model „kreativne destrukcije" i započeti novi razvojni ciklus sukladan globalnim konkurentskim pravilima igre u ovoj industriji. Kao što je bivša Jugoslavija u turizmu izvela operaciju stoljeća od sredine šezdesetih do sredine sedamdesetih kad su izgrađeni današnji hoteli koji su poslije samo površno obnavljani, tako bi sada i Hrvatska morala izvesti sličnu operaciju koja bi bila primjerena sadašnjem vremenu.

Proteklih se nekoliko mjeseci dosta pažnje poklanjalo turističkim sajmovima, osluškivalo se tržište i posjetitelji, održani su brojni sastanci s tour operatorima. Veljko Ostojić predsjednik Uprave Riviere Poreč o tome nam je rekao: "Sajmovi sve manje postaju relevantan turistički barometar. Oni su jedan od kanala distribucije, a osnovni indikator je stanje bookinga po različitim kanalima prodaje u odnosu na proteklu godinu, a on je sada negativan. Postoje određene indicije o jačem tzv. last minute bookingu, jer potencijalni gosti znaju da je ponuda u pravilu, barem što se Mediterana tiče, veća od potražnje, odnosno da će naći slobodnu sobu.

Pored toga, zbog neizvjesnosti uzrokovane gospodarskom situacijom koja rezultira kontinuiranim smanjenjem broja radnih mjesta, dio gostiju će odluku donijeti u zadnji čas. Neki se nadaju i last minute popustima i akcijama u nekim mediteranskim destinacijama. Sve to navodi, da će last minute biti jači nego proteklih godina i da sadašnje stanje bookinga ne treba uzrokovati paniku, ali je sigurno da je situacija ozbiljna." Ostojić ističe kako je hrvatska država osigurala dodatna sredstva za udruženo oglašavanje što je u svakom slučaju pozitivno.

Međutim, to nije dovoljno. Potencijalni ukupni gubici države mogu biti puno veći od eventualnih dodatnih ulaganja u turizam: "Vrijedi li uložiti 100 do 150 milijuna eura da ne bismo izgubili 700 milijuna eura? Pored toga, kod nas se ovih dana, kada je ukupna financijska situacija u zemlji krajnje ozbiljna, počelo razgovarati o turizmu. Ne možete preko noći bilo koji sektor pa tako i turizam učiniti međunarodno konkurentnim i atraktivnim.

Svi smo svjesni činjenice da je turizam u ovoj zemlji nešto čime možemo biti globalno konkurentni i nešto temeljem čega možemo ostvarivati značajne prihode te dugoročno temeljiti kvalitetna razvoj, no o njemu nikada nije vođena relevantna rasprava na najvišim mjestima između turističkih eksperata i političke elite.

Da je, kojim slučajem, u turistički sektor uloženo novca kao u neke druge sektore od financijskog, brodogradnje i slično danas bismo imali jedan od svjetski najkonkurentijih proizvoda i puno lakše bismo dočekali krizu. Hrvatska će biti turistička zemlja kada ministar turizma bude sjedio odmah do premijera. Država za turističko gospodarstvo u vremenima krize nije napravila ništa, pa pogledajte samo Europsku uniju. Nedavno je na sastanku ministara financija dogovoreno spuštanje stope PDV-a na 5,5 posto. Kako mi s našom stopom možemo biti konkurentni?" pita se Ostojić. MIROSLAV DRAGIČEVIĆ, stručnjak za turistički marketing

Moglo bi se reći kako Hrvatska zbog kaotičnog i stihijskog modela tranzicije u turizmu nije nikad kao javna politika odlučila kakav model turizma želi. Nije našla rješenja za efikasnost investicija u turizmu, nije izgradila novu turističku infrastrukturu, nije obrazovala kadrove za turizam i hotelijerstvo, niti je pronašla model centralnog turističkog menadžmenta s jasnim vodstvom i vizijom za novi i globalno konkurentni turizam.

Hrvatska nije dopustila internacionalizaciju svojeg turizma putem investitora, brandova i napose distribucijskih saveza, a zbog visokih barijera ulaska i neprimjerenog odnosa prema turističkim nekretninama. Hotelijeri tvrde kako ne mogu spuštati cijene, jer je poslovanje u "normalnim" godinama toliko opterećeno raznim davanjima da je profitabilnost upitna. Veljko Ostojić je istaknuo primjer vlastite tvrtke koja plaća razne vodne naknade i doprinose oko sedam milijuna kuna godišnje. "Dodatnim spuštanjem cijena cijeli sektor bi 'potonuo' i pitanje je bi li se ikada mogao vratiti na postojeću razinu cijena.

Osim toga, na polovici razdoblja bookinga to je i tehnički teško provedivo. Ne zaboravimo da je većina turističkih tvrtki u privatnom vlasništvu, s isključivo vlastitom kompetencijom nad cjenovnom politikom. Ukratko: cijene mogu biti niže ako uvjeti poslovanja budu povoljniji za gospodarstvo. To je pravilo koje vrijedi za sve sektore gospodarstva pa tako i turizam", zaključio je Ostojić.