Objavljeno u Nacionalu br. 697, 2009-03-24

Autor: Marko Biočina

KRIZA U BANKARSTVU

Najveće hrvatske banke pred rasprodajom

Najvećim europskim bankama prijeti nacionalizacija, što znači da bi hrvatske banke u njihovom vlasništvu mogle doći pod kontrolu vlada stranih država

Zbog golemih gubitaka, dioničari
UniCredita, vlasnika Zagrebačke banke, traže ostavku predsjednika Uprave Alessandra Profuma (na slici ijevo s izvršnim direktorom HVB-a Dieterom Ramplom)Zbog golemih gubitaka, dioničari UniCredita, vlasnika Zagrebačke banke, traže ostavku predsjednika Uprave Alessandra Profuma (na slici ijevo s izvršnim direktorom HVB-a Dieterom Ramplom)Veliki problemi u poslovanju s kojima su posljednjih mjeseci suočene najveće europske banke rezultirat će značajnim promjenama u vlasničkoj strukturi europskog bankarskog sustava, te bi znatan dio banaka mogao biti nacionaliziran i stavljen pod direktnu kontrolu države. Na taj način brojne će banke uz državnu financijsku pomoć biti spašene od propasti, no zauzvrat će ta financijska pomoć biti pretvorena u vlasničke udjele. Takav val nacionalizacija velikih europskih banaka izazvao bi i velike promjene na hrvatskom bankarskom tržištu. Naime, strane banke su vlasnice gotovo svih velikih hrvatskih banaka, pa bi trend nacionalizacije mogao rezultirati time da hrvatsko bankarsko tržište dospije pod izravnu kontrolu vlada stranih država.

Posljednja u nizu velikih stranih banaka koje su zatražila pomoć države je talijanska Intesa SanPaolo, vlasnik Privredne Banke Zagreb. Izvršni direktor te banke Corrado Passera najavio je kako će banka zatražiti četiri milijarde eura pomoći iz državnog fonda za pomoć bankama, kako će vjerojatno odustati od isplate dividende, te taj novac upotrijebiti za osnaživanje svoje kapitalne bilance. Razlog tome su golemi gubici koje je Intesa SanPaolo zabilježila u posljednjem tromjesječju 2008. godine. Talijanska država će zauzvrat dobiti vlasnički udjel u banci, iako bez prava glasa na skuštini dioničara. Ipak, mnogi analitičari predviđaju kako bi se u budućnosti taj vlasnički udjel mogao postati aktivan, odnosno kako bi država mogla preuzeti kontrolu nad poslovanjem banke.

Slična se situacija događa i u Njemačkoj, čiji je parlament prošlog tjedna izglasao zakon koji državi daje pravo da izvrši izvlaštenje dionica financijskih institucija koje su primile državnu pomoć. Povod za donošenje tog zakona bila je situacija oko najveće njemačke hipotekarne banke Hypo Real Estate, koja je krajem prošle godine spašena od propasti nakon što joj je država odobrila jamstva u iznosu od 48 milijardi eura. U međuvremenu se pokazalo kako ta svota nije bila dovoljna, te kako je banci hitno potrebno još najmanje 10 milijardi eura svježeg novca. Njemačka vlada je pristala pomoći, ali je zauzvrat tražila da preuzme stopostotno vlasništvo nad bankom. Tome se protivio najveći pojedinačni dioničar banke, američki poduzetnik Christopher Flowers, koji se nije želio odreći svog vlasničkog udjela od 24 posto. Flowers nije želio odustati od svojih zahtjeva, a banci je prijetila propast, pa je Njemački parlament bio prisiljen na donošenje ovakvog zakona, koji će omogućiti da prvi put nakon 2. svjetskog rata jedna njemačka banka bude nacionalizirana.

Takav scenarij su mnogi donedavno smatrali nemogućim, ali danas je on vrlo izvjestan. Čelnici velikih europskih država, poput Njemačke, Italije, Velike Britanije i Austrije postali su svjesni kako je očuvanje stabilnosti bankarskog sektora ključ za sprječavanje gospodarskog sloma uslijed recesije koja pogađa njihove države. Ipak, mnoge od tamošnjih banaka su se proteklih godina iznimno agresivno širile na tržišta država srednje i istočne Europe, tamo su plasirale stotine milijardi eura, a danas je recesija uzrokovala to da je u nekim državama poput Mađarske, Rumunjske i Ukrajine, veći dio tih potraživanja nenaplativ. Takav razvoj događaja izazvao je velike gubitke za banke, pa su tako za njihovu sanaciju potrebne i goleme količine novaca.GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR Erste banke Andreas TreichlGLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR Erste banke Andreas Treichl

Taj će novac bankama, što putem garancija, što putem direktne pomoći, dati država, no da bi se takvi troškovi opravdali pred poreznim obveznicima, država će i preuzeti vlasništvo nad bankama. Iako europski političari ističu kako se radi samo o privremnom vlasništvu, te kako će država svoje vlasničke udjele prodati čim se finacijska tržišta oporave od recesije, realno još uvijek nitko ne zna koliko će trajti recesija i kad će započeti gospodarski oporavak. U takvoj situaciji može se pretpostaviti kako bi se tijekom sljedećih godina znatno mogao promijeniti način na koji banke posluju.

Naime, postanu li banke uistinu državno vlasništvo, vrlo će teško izbjeći utjecaj vladajućih političkih elita na svoje poslovanje. Tako će banke u budućnosti vjerojatno poslovati znatno restriktivnije, a vrlo je izgledeno da će morati pokazati i znatno veći stupanj socijalne osjetljivosti nego što je to nekoć bio slučaj. Primjerice, gotovo je sigurno da će se u sljedećih nekoliko godina od banaka tražiti da se, kad god je to moguće, suzdrže od pljenidbe nekretnina neurednih platiša hipotekarnih kredita.

Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Nacionala


Također, moguća posljedica političkog utjecaja na poslovanje banaka svakako bi mogla biti i promjena poslovne politike prema bankama kćerima u drugim državama. Ta se politka dosad, naročito u segmentu izvoza kapitala, temeljila isključivo na kriterijima financijske isplativosti. Banke su novac plasirale u one države gdje je za njim bila najveća potražnja, odnosno gdje se na njemu moglo najbolje zaraditi. Ipak, ta bi se politika, pod utjecajem političkih kriterija, mogla promijeniti. Može se pretpostaviti kako će europske vlade od banaka u budućnosti tražiti da svoj kapital što više plasiraju u matičnim državama i na taj način financiraju razvoj domaćeg gospodarstva. Takav razvoj događaja predstavlja znatnu opasnost za Hrvatsku i sve ostale države gdje je bankraski sektor pretežno u stranom vlasništvu, a koje su u prošlosti svoj gospodarski rast financirale pomoću jeftinog stranog kapitala.

Dodatni problem Hrvatske je u tome što se u najtežoj situaciji trenutno nalaze upravo one banke koje drže značajne tržišne udjele na njezinom tržištu. To su banke iz Austrije, Italije i Njemačke, a iako hrvatske banke posluje dobro i vrlo su stabilne, problemi banaka majki u inozemstvu u konačnici bi mogao rezultirati i problemima u hrvatskom bankarskom sektoru.

U možda najtežoj situaciji trenutačno se nalazi njemačka Bayerische LandesBank, inače većinski vlasnik Hypo banke. Ta banka bila je jako izložena problemima na američkom tržištu nekretnina, pa je već sredinom prošle godine otpisala oko 4,3 milijarde eura gubitaka. Ipak, problemi u poslovanju nastavili su se i nakon toga, pa je, prema neslužbenim informacijama, banka 2008. godinu završila s 5 milijardi eura gubitaka. Uprava banke zatražila je pomoć njemačke i pokrajinske bavarske vlade. Ta pomoć je odobrena, pa bi banka trbala dobiti 10 milijardi eura svježeg kapitala. Ipak, taj plan sanacije prvo mora odobriti Europska komisija, a prema informacijama koje su prošlog tjedna objavljene u njemačkom izdanju Financial Timesa, Komisija je Bayerische Landesbanci postavila određene uvjete.

Najvažniji od tih uvjeta je onaj kojim se od njemačke banke traži da za 50 posto smanji svoju bilancnu sumu. To znači da će banka, ako želi primiti državnu pomoć, biti prisiljena prodati značajan dio svoje imovine. Glavni kandidat za prodaju mogla bi biti upravo Hypo banka, koju je bavarska banka preuzela 2007. godine. Čini se kako je upravo plan prodaje Hypo banke glavni razlog za nedavnu ostavku čelnog čovjeka te banke Tila Berlina. On je svoju ostavku obrazložio činjenicom da je došlo do značajnog neslaganja između njega i vlasnika oko budućnosti Hypo banke.

CORRADO
PASSERA,
izvršni direktor
talijanske banke
Intesa Sanpaolo, koja je zamolila četiri milijarde eura državne
pomoćiCORRADO PASSERA, izvršni direktor talijanske banke Intesa Sanpaolo, koja je zamolila četiri milijarde eura državne pomoćiTo je obrazloženje zbunilo poznavatelje zbivanja na bankraskom tržištu, jer je Tilo Berlin tek prije nekoliko tjedana obznanio plan prema kojem Hypo planira prodati neke od svojih istočnoeuropskih podružnica. Ipak, čini se da će u konačnici BLB prodati cijelu Hypo banku. Ta banka još uvijek nije objavila svoje poslovne rezultate za 2008. godinu, no spelkulira se kako je zabilježila gubitak od 500 milijuna eura. Ako su poslovni rezultati Hypa uistinu takvi, oni će biti još jedan argument za BLB da pokuša što prije realizirati prodaju austrijske banke.

Problem je u tome što je u okolnostim kakve trenutačno vladaju na tržištu vrlo teško pronaći zainteresirane investitore, naročito s obzirom na to da banci prijete značajni gubici zbog potencijalnih gubitaka njezinih podružnica u istočnoj Europi. Zbog toga postoji mogućnost i da BLB na kraju odluči zasebno prodavati banke kćeri u sastvau Hypo banke. U takvom scenariju hrvatska Hypo banka bi zbog svojih dobrih poslovnih rezultata bila jedan od glavnih kandidata za prodaju.

Ništa bolja situacija nije ni u Italiji. Osim Intese SanPaolo, koja je u istočnoj Europi plasirala oko 25 milijardi eura kredita, i druge tamošnje velike bankarske grupacije, također će biti prisiljene uzeti državnu pomoć. Tako će Unicredit, vlasnica Zagrebačke banke, navodno također tražiti oko 4 milijarde eura državne pomoći. Kako je Unicredit vlasnik Bank Austria, vodstvo banke očekuje da dio tog iznosa podmiri austrijska vlada. Banka je već početkom ove godine samostalno prikupila 6,6 milijardi eura kako bi dijelom kompenzirala gubitke koje je pretrpjela zbog ulaganje na tržište sekundarnih vrijednosnica u SAD-u i nenaplativih potraživanja u istočnoj Europi.

Ipak, taj iznos pokazao se nedostatnim, a prema nekim informacijama gubici Unicredita potencijalno iznose čak 17 milijardi eura. Naime, prema istraživanju tvrtke Opportunity research, Unicredit je u istočnoj Europi izdao oko 38,5 milijardi eura kredita kojima sada prijeti da postanu nenaplativi. Istodobno, banka ima pričuve u iznosu od 21,43 milijarde eura, pa je jasno da postoji mogućnost da u bilanci Unicredita nastane rupa od 17 milijardi eura.

Takav razvoj događaja doveo bi u pitanje i opstanak same banke, pa stoga nije čudno što je predsjednik uprave Unicredita Alessandro Profumo posljednjih tjedana pod velikim pritiskom dijela dioničara koji traže njegovu ostavku. Profumo je bio glavni ideolog snažnog razvoja Unicredita, koji je akvizicijom njemačkog HVB-a postao druga najveća bankarska grupacija u Europi. Unicredit se snažno širio na tržištima srednje i istočne Europe, a na vrhuncu tog razvoja, u drugoj polovici 2007. godine tržišna kapitalizacija banke procjenjivala se na oko 93 milijarde američkih dolara. Ipak, globalna financijska kriza izazvala je velike probleme i gubitke za Unicredit, pa je u siječnju ove godine tržišna kapitalizacija banke bila procijenjena na samo 24 milijarde dolara. Mnogi analitičari danas ističu kako je taj iznos danas još i manji, te kako ne prelazi 10 milijardi eura. Zato je poprilično jasno kako će ključ preživljavanja Unicredita biti u tome hoće li dobiti odgovarajuću državnu pomoć.

Također, državnu pomoć dosad je službeno zatražila i Banco Popolare, inače šesta po veličini talijanska banka, koja je od države zatražila jamstva za izdavanje tranše obveznica vrijednosti 1,45 milijuna eura.

Ipak, državna pomoć možda će omogućiti bankama da prežive recesiju, no pitanje je što će u tom slučaju talijanska i austrijska vlada tražiti zauzvrat. Moguće je da će jedan od zahtjeva biti taj da se banke oslobode stranih podružnica. Novcem prikupljenim prodajom svog stranog portfelja strane banke mogle bi poboljšati vlastitu bilancu. Ipak, u ovom trenutku teško je vjerovati da je moguće naći kupca za one banke koje imaju problema u poslovanju, pa se može pretpostaviti da šanse za prodaju imaju samo one banke koje uspješno posluju. Među takvima su i hrvatske banke, pa postoji mogućnost da se i one uskoro nađu na tržištu.

Naime, hrvatske banke završile su 2008. sa značajnim profitima, a i početkom ove godine, usprkos recesiji posluju odlično. Četiri najveće hrvatske banke, Zagrebačka, PBZ, Erste i Raiffeisen prošle su godine ostvarile nešto više od 4,6 milijardi kuna profita, a takav se trend nastavio tijekom 2009. godine. Prema neslužbenim informacijama, samo u siječnju hrvatske banke su zaradile 440 milijuna kuna čiste dobiti. Ti podaci svjedoče o tome da je hrvatsko bankarsko tržište još uvijek iznimno profitabilno, pa bi sukladno tome moglo biti i zanimljivo ulagačima, čak i u okolnostima recesije.

No, s druge strane neki nalitičari upozoravaju kako bi se profit hrvatskih banaka mogao istopiti u drugoj polovici godine, naročito ako dođe do devalvacije kune i problema s naplatom potraživanja. Dođe li do takvih problema, pitanje je kako će se ponašati strane banke majke i hoće li biti spremne pružiti financijsku pomoć svojim podružnicama u Hrvatskoj. Budu li strane banke tada već nacionalizirane jasno je da će odluka o pomoći određenim tržištima biti i političke prirode. Takav scenarij već se dogovorio u Mađarskoj, Ukrajini i Rumunjskoj, a njime su bilo naročito pogođene austrijske banke. Raiffeisen i Erste banka su tijekom posljednjeg desetljeća u istočnoj Europi plasirale više od 100 milijardi eura, a kad se tome pribroje i krediti ostalih, manjih banaka, ukupna potraživanja u istočnoj europi iznose oko 70 posto austrijskog BDP-a, što znači da ta dugovoanja ugrožavaju financijsku stabilnost cijele države.GENERALNI DIREKTOR
Raiffeisen Zentralbanka, Walter RothensteinerGENERALNI DIREKTOR Raiffeisen Zentralbanka, Walter Rothensteiner

Primjerice, Erste banka je u Mađarskoj i Rumunjskoj plasirala oko 20 milijardi eura kredita, a znatan dio tih kredita će na kraju morati biti otpisan. Raiffeisen banka je, pak, samo u Ukrajini navodno izgubila oko 5 milijardi eura.

Austrijska vlada je još krajem prošle godine odobrila plan državnih potpora bankama vrijedan 100 milijardi eura, no nakon što je postalo jasno da taj iznos neće ni približno biti dovoljan za saniranje bankarskog sustava, čelnici austrijskih banaka, uz potporu tamošnjih političara počeli su u Europskoj uniji lobirati kako bi Unija formirala fond vrijedan 150 milijardi eura za pomoć državama srednje i istočne Europe. Taj prijedlog je Europska unija odbila, pa je Austrija nastavila samostalno pomogati domaće banke. Tako je Erste banka prošlog mjeseca pristala na državnu dokapitalizaciju u iznosu od 2,7 milijardi eura.

Ipak, ta pomoć će u konačnici rezultirati time da će država steći znatne vlasničke udjele u bankama. Tako je najveća svjetska bonitetna kuća Standard & Poor's nedavno potvrdila pozitivan kreditni rejting Erste banke, ali uz obrazloženje kako tu Banku, nakon što je prihvatila državnu pomoć, smatraju strateški važnom institucijom za Austriju, te kako očekuju da država nastavi financijski pomogati banci. Iz toga se može zaključiti kako u S&P-u vjeruju kako će država uskoro steći još veći vlasnički udjel u banci, a sukladno tome i znatan utjecaj na poslovnu politiku banke. Slična je situacija i s Raiffeisen bankom, a neki analitičari ističu kako bi državno vlasništvo uskoro mogao postati Volksbank.

Inače, Austrija je prvu banku službeno nacionalizirala još krajem prošle godine. To je bila banku Kommunalkredit, koja je prethodno bila u zajedničkom vlasništvu Volksbanka i belgijske Dexie. Oni su tada svoje vlasništvo nad bankom za 1 euro prodali državi koja je sanirala Kommunalkreditove dugove, a danas slična sudbina prijeti i Volksbanku. Ipak, zbog toga je trenutno vrlo neizvjesno kakvu će poslovnu politiku te banke voditi u budućnosti i kako će se moguća nacionalizacija stranih banaka majki očitovati na hrvatsko bankarsko tržište.

Također, zasad je neizvjesno tko bi mogli biti novi vlasnici hrvatskih banaka odluče li ih njihovi vlasnici prodati. Danas u svijetu nema puno investitora koji imaju dovoljno novca i želje za moguće preuzimanje u bankarskom sektoru. Od banaka prisutnih u hrvatskoj trenutačno se u nešto boljoj situaciji od ostalih nalazi jedino francuska Société Générale, inače vlasnica Splitske banke.

Iako i ta banka u istočnoj Europi ima više od 40 milijardi eura kreditnih plasmana, ona zasad posluje nešto bolje od svoji austrijskih i talijanskih konkurenata. Razlog tome krije se u velikoj aferi koju je ta banka pretrpjela krajem 2007. godine kad je otkriveno da je njihov broker Jerome Kerviel neovlaštenim trgovanjem na burzi izgubio 4,9 milijardi eura. Želeći popravit svoju bilancu nakon tog incidenta banka je početkom 2008. prodala obveznice u vrijednosti od 5,5 milijardi eura.

Uz to uvela je puno restriktivnija pravila za trgovanje nadajući se da će na taj način spriječiti mogućnost da se ponovno dogodi pronevjera poput one koju je napravio Kerviel. Ipak, već sredinom te godine kriza je pogodila financijsko tržište, a mjere koje je banka provela neposredno prije toga rezultirale su time da je njezino poslovanje postalo iznimno otporno na posljedice krize. Zbog toga mnogi analitičari procjenjuju kako bi upravo Société Générale u budućnosti mogla biti zainteresirana za neka preuzimanja u regiji.

Vezane vijesti

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenske banke sve teže kreditiraju gospodarstvo

Slovenska središnja banka upozorila je u srijedu na rastuće gubitke slovenskih banaka zbog čega se i dalje smanjuju mogućnosti kreditiranja… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika