DOKTOR MALNAR kaže da šezdeset posto liječnika nije potpisalo aneks, a da ih je mnogo podleglo pritiscima i manipulacijama HZZO-aAko liječnici ne pristanu na vraćanje štete milom, pribjeći će se drugim metodama, a to je uskrata dijela glavarine te naplata štete sudskim putem." Rekao je to vršitelj dužnosti direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tihomir Strizrep nakon višemjesečne krize zbog nemogućnosti postizanja sporazuma s liječnicima obiteljske medicine, što oni zovu diktatom. Pažnju javnosti liječnici obiteljske medicine privukli su odbijanjem naplate participacije za preglede u svojim ordinacijama. Međutim, njihovi problemi time niti počinju niti završavaju. Zbog toga su nedavno osnovali Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine, KoHOM, čiji je predsjednik dr. Mario Malnar, obiteljski liječnik iz Retkovaca kraj Vinkovaca i otac troje djece, sada na specijalizaciji u Zagrebu. U ekskluzivnom intervjuu za Nacional objasnio je s kojim se sve problemima susreću liječnici obiteljske medicine i oko čega se spore s HZZO-om.

NACIONAL: Smatrate li da je izjava Tihomira Strizrepa ucjena kojom je HZZO pretjerao u pritiscima na liječnike obiteljske medicine i što namjeravate poduzeti?
- Da, to je nastavak njihove politike "ravnopravnosti i dijaloga" prema ravnopravnoj ugovornoj strani. Jasno je da je reforma zdravstvenog osiguranja financijski i operativno podbacila. Prve brojke su katastrofalne. Ako ne želi "frizirati" podatke, ministar zdravstva Darko Milinović trebao bi dati ostavku jer je prihod nakon reforme tri puta manji, a troškovi tri puta veći. Ako je domet reforme da se smanjio red čekanja za CT, nemam što reći. Mi s terena čujemo da ljudi pet, šest puta hodaju do bolnice da bi se naručili za istu stvar. Ne žele ih upisati na popunjenu listu jer bi time lista narasla, a to ministar ne dopušta. A uredi HZZO-a ne žele urudžbirati upućivanja pacijenata liječničkim povjerenstvima od obiteljskih liječnika koji imaju probleme s ortopedskim pomagalima.

NACIONAL: Gdje su zapeli dogovori s Ministarstvom?
- Nisu ni počeli. Nas se obećalo pozvati kao nevladinu građansku inicijativu, a poslije udrugu koju smo osnovali, no do toga još nije došlo, iako je naš odvjetnički ured već nekoliko puta slao pozive i HZZO-u i Ministarstvu. Naša pitanja ne može rješavati samo Liječnička komora, to ne rade ni u Europi.

NACIONAL: Na što biste morali pristati da ste potpisali aneks ugovora s HZZO-om?
- Na indeksaciju lijekova, recepata i bolovanja. Dakle, ako liječnik obiteljske medicine prekorači potrošnju recepata za lijekove, HZZO će ga kazniti s tri tisuće kuna. A, primjerice, za dobnu skupinu do 30 godina propisano je da smijemo potrošiti lijekova u iznosu 200 kuna godišnje. To su dva antibiotika i možda još neki lijek godišnje. Za ljude starije od 65 godina iznos je 1100 kuna godišnje. Ako imaju samo tri bolesti, mogu to potrošiti u tri mjeseca. Takvi pacijenti potroše kvote i za sebe i za sve one koji nikada ne idu k liječniku. Kriteriji su posve nerealni. Za liječenje hipertenzije predviđena su dva najjeftinija lijeka koja malo tko uopće koristi. Od oko 2400 liječnika obiteljske medicine, 60 posto nas nije potpisalo aneks. U početku nas je bilo 90 posto, no podlegli su pritiscima i manipulacijama HZZO-a.'MINISTAR ZDRAVSTVA Darko Milinović treba dati ostavku ako ne želi frizirati podatke, jer su prihodi nakon reforme tri puta manji,a troškovi tri puta veći', kaže Malnar

NACIONAL: Jesu li vam naplatili koju kaznu?
- Ne, jer nisam potpisao aneks. Samo oni koji potpišu aneks pristaju na takav način rada. Znači, ako potrošim previše lijekova, kaznit će me. Što znači, kad mi pacijent dođe u ordinaciju, prvo moram misliti koliko ću na njega potrošiti. Jer ako previše potrošim, izgubit ću trećinu plaće za taj mjesec. Druga stvar su bolovanja. Ako date više bolovanja nego što je propisana stopa po ordinaciji, opet kazna. Mogao bih jednostavno odlučiti više ne propisivati bolovanja. Dakle, prisiljen sam kažnjavati pacijenta zato što mene kažnjava HZZO. Treća stvar je indeksacija uputnica na način da se ne broji iznos potrošenih pregleda i usluga, nego broj uputnica. Ako izdam 10 uputnica za laboratorijske pretrage, koje ukupno stoje oko 1000 kuna, a moj kolega izda uputnicu za jedan CT pregled koji stoji 1200 kuna, ja ću biti kažnjen jer sam brojčano potrošio previše uputnica. To nema veze sa zdravom pameću.

NACIONAL: Izgleda da su upravo obiteljski liječnici krivi za prekomjerna bolovanja.
- Prema pravilniku, gotovo sva bolovanja duža od 20 dana mora odobriti komisija HZZO-a. I ako ikoga treba kontrolirati, onda su to oni. Drugo, bolovanja generira cijela socijalna situacija. Zbog straha od otkaza i mobinga na poslu pacijenti mogu osjećati anksioznost, strah i stres, a to su ozbiljne psihičke dijagnoze. Došao mi je pacijent i rekao: "Doktore, ja ću se ubiti. Rekli su mi u firmi da ćemo svi sutra dobiti otkaz." Vi ste dužni kao svaki liječnik pomoći mu otvaranjem bolovanja i pokušati ga stabilizirati. Zbog toga su doktori kažnjeni, kao zadnja socijalna brana. Druga stvar je sam zdravstveni sustav. Zbog križobolje koja ne prolazi ambulantnom terapijom čovjek treba tri mjeseca provesti na bolovanju zbog listi čekanja za fizikalne terapije i preglede fizijatara. Da ne govorimo o glavobolji. I za to treba kazniti liječnika. U Europi se ne kontrolira liječnika nego osiguranika, je li on zaista na bolovanju ili radi u fušu. A kod nas ništa.

NACIONAL: Ministarstvo vas je ucjenjivalo i da, ako ne potpišete aneks ugovora, nećete dobiti šestpostotno povećanje plaće.
- Sindikati su 2006. sklopili s Vladom sporazum da svi korisnici sredstava za plaće iz proračuna imaju pravo na šest posto povećanja na bruto plaće svih djelatnika, što je u našem slučaju oko 800 kuna na standardna sredstva iz glavarine. To su isplaćivali i prošle i pretprošle godine, nikakav aneks ugovora nije trebalo potpisivati. A sada nas se i time ucjenjuje. Ministar je sam rekao da nećemo dobiti devet posto. On govori o šest posto na plaće i o onih 1500 kuna nagrade za ubiranje participacije pa je izračunao da je to zajedno devet posto, što nije točno.

NACIONAL: Sporite li se vi oko toga tko treba naplaćivati participaciju, ili oko toga treba li se ona uopće naplaćivati?
- U zakonu piše da su pacijenti dužni platiti participaciju, ali ne i tko ju je dužan naplatiti. Mi se sporimo oko toga zašto je ta participacija u obiteljskoj medicini i primarnoj zaštiti uopće uvedena. Država je odlučila da treba više novca. No mi imamo dovoljno novca za naše zdravstvene potrebe, samo treba sistematizirati i potrošiti bez "curenja", koja uostalom istražuje i USKOK. A ovu participaciju su uveli da natjeraju ljude da kupe dopunsko osiguranje. Sad se od nas traži da budemo agitatori dopunskog osiguranja i blagajnici, što ni po zakonu ne bismo smjeli. Pritom imamo posla i s krivotvorenim novčanicama, provaljivanjem u ordinacije, pljačkama, nemamo zaštitare. No kad ste bolesni, ne smijete razmišljati imate li ili nemate 15 kuna za pregled kod svog obiteljskog liječnika. Uvođenjem participacije nije se postiglo smanjivanje nepotrebnih dolazaka k liječniku jer oni koji često dolaze već imaju dopunsko ili oslobođenje.S KOLEGAMA LIJEČNICIMA obiteljske medicine početkom siječnja na konferenciji za tisak

NACIONAL: Treba li participacija biti 14.97 ili 15 kuna?
- U zakonu ne stoji 15 kuna, nego 0,45 posto od osnovice plaće koja je 3326 kuna. Na godišnjoj razini to je ogroman iznos koji će netko protuzakonito spremiti u džep. Kao i za one police dopunskog osiguranja koje su naplaćivali 20 kuna više i u dvije i pol godine uzeli oko 288 milijuna kuna.

NACIONAL: Što je s pravilnikom o ortopedskim pomagalima?
- Obiteljskim liječnicima su potpuno smanjili opseg pomagala koja možemo sami propisati, ali su za sva pomagala koja postoje propisali da k nama moraju doći na ovjeru. Primjerice, HZZO je zabranio da bez odobrenja kirurga ili dermatologa propisujemo doznake za neka osnovna pomagala, poput obloga za nepokretne pacijente po domovima i kućama koji imaju dekubituse zbog ležanja, znajući da će vrlo mali broj njih ići kirurgu ili dermatologu jer trpe bolove pri pomicanju. HZZO želi uštedjeti na nepokretnim bolesnicima u ranama.

NACIONAL: Koji su još vaši problemi i što točno tražite?
- Tražimo javne razgovore pred medijima i udrugama pacijenata. Osnovni problemi su neadekvatni uvjeti rada, loša i stara oprema, nedovoljna plaćanja. Standardna glavarina je oko 30 tisuća kuna, od toga oko 20 tisuća kuna iznose troškovi ordinacije, a ovih 10 je vaš prihod na koji još plaćate porez na kraju godine. Drugi problem je prosječno oko 70 pacijenata dnevno, naspram Europe gdje je prosjek 40 pacijenata dnevno. Što mislite kako izgledam kada dođem kući nakon 70 pacijenata?

NACIONAL: Dobivali ste i prijetnje. Kako su vam prijetili?
- U početku su prijetnje bile usmene, poput "Izgubit ćete posao. Nitko vas nikad neće zaposliti." Kolegama su prijetili i direktori područnih ureda HZZO-a: "Izgubit ćete ugovore, istjerat ćemo vas na cestu..." Nekima su izricane prijetnje i s viših mjesta. Odlučili smo ih sve procesuirati.