Josip Protega iz HPB-a zalaže se za stvaranje holdinga s Croatia osiguranjemCroatia osiguranje neće dokapitalizirati Hrvatsku poštanski banku (HPB) s 500 milijuna kuna, kako je u četvrtak u intervjuu Jutarnjem listu najavio predsjednik uprave HPB-a Josip Protega. Vlada je, doznajemo iz dobro obaviještenih financijskih izvora, pronašla drugi modus po kojem će barem privremeno spasiti državnu banku, koja već mjesecima posluje na rubu provalije.

Naime, uprava Croatia osiguranja na čelu s Hrvojem Vojkovićem dobila je nalog da u HPB prebaci dodatnih 500 milijuna kuna depozita, koje drži u drugim bankama. U situaciji kad osiguravateljima uslije ekonomske krize pada premija te su odnedavno dodatno opterećeni izdvajanjem dijela premije od autoosiguranja za zdravstvo, ulaganje u HPB putem dokapitalizacije bio bi preveliki udarac na poslovnu stabilnost Croatia osiguranja.

Vlada, čiji ministri sjede u nadzornim odborima Croatia osiguranja i HPB-a, ovima je pronašla prijelazno rješenje. Poznato je kako je HPB već nekoliko mjeseci u velikim problemima. Ta državna banka, s tržišnim udjelom nešto većim od 5 posto, pod hitno treba svježi kapital kako bi mogla normalno funkcionirati. Naime, HPB-u bi za nastavak stabilnog poslovanja trebalo 1,5 milijardi kuna kapitala jer banka posluje na rubu adekvatnosti kapitala, na što je upozoravala i Hrvatska narodna banka.

HPB je u posljednje tri godine povećao aktivu sa 5,5 na 15,5 milijardi kuna. Banka je otvorila i devet investicijskih fondova, upravlja umirovljeničkim fondom, fondom za nekretnine, te ima paletu financijskih proizvoda kao i ostale banke na tržištu.

Hrvoje Vojković, predsjednik uprave Croatia osiguranjaSnažan rast banke bio je moguć zato što je tzv. adekvatnost kapitala, odnosno udjel vlastitog kapitala banke u ukupnoj aktivi, iznosio više od 18 posto. Kod većine drugih banaka koje posluju u Hrvatskoj adekvatnost kapitala kreće se od 12 do 16 posto, a trenutačni zakonski minimum iznosi 10 posto. Nakon trogodišnjeg značajnog rasta adekvatnost kapitala HPB-a smanjila se nedavno na samo 10,4 posto. U takvom ozračju u banci su gotovo svakodnevno počeli mjeriti odnos kapitala banke i plasmana novca na tržište.

Da bi se ta situacija popravila, nedavno je uz asistenciju ministra financija Hrvatska pošta prebacila u HPB 110 milijuna kuna dugoročnog depozita, pa se adekvatnost kapitala Hrvatske poštanske banke povećala na 11,4 posto.

S dodatnih 500 milijuna kuna depozita Croatia osiguranja adekvatnost kapitala HPB-a popela bi se na razinu 14-16 posto.

Odluka Vlade o prebacivanju dijela depozita Croatia osiguranja u HPB mogla bi se okarakterizirati i kao kompromisno rješenje. Time se u državnu banku ubrizgava kapital koji će joj privremeno omogućiti normalno funkcioniranje, ali se istovremeno odustaje od ideje stvaranja državnog financijskog holdiga, za koji se zdušno zalagao Josip Protega.

Međutim, povlačenje ogromnog depozita u državnu banku, znači i izvlačenje 500 milijuna kuna iz ostalih banaka u kojima Croatia osiguranje drži položen novac. To bi moglo izazvati revolt vodećih bankara u Hrvatskoj, na čelu s predsjednikom uprave Zagrebačke banke. Jer Vlada, s jedne strane, pritišće najveće banke da financiraju budžetski deficit i državni dug, dok, s druge, nalaže državnoj kompaniji da povuče novac iz tih istih banaka i istovremeno osnažuje njihovu konkurenciju.

Za pretpostaviti je da će Croatia osiguranje zadržati depozit u Privrednoj banci Zagreb, s kojom ima dogovorenu poslovnu suradnju oko prodaje određenih polica osiguranja u poslovnicama te banke.