Na naplatnim kućicama mosta Darford na rijeci Temzi, u istočnom Londonu, ECSAT je instalirao sustav naplate cestarineSplitska tvrtka ECSAT Hrvatska postoji već osamnaest godina, proizvodi softvere za naplatu cestarina na mostovima, u tunelima i na autocestama širom svijeta, ali malo tko izvan struke zna nešto više o njoj. U teškim uvjetima recesije ona je jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki koja ne samo da posluje stabilno, već znanjem i stručnosti razvija nove, tehnološki složenije projekte naplate cestarina u Europi, Americi, Africi i Aziji. Na čelu ECSAT-a je inženjer elektronike Goran Mlačić. "Lanac ECSAT je 1990. godine u nizu slavenskih država pokrenuo jedan od najuspješnijih francuskih poslovnih ljudi, inženjer Nikša Krstulović, Splićanin koji u Parizu živi od 1968. Prihvatio sam njegovu ponudu i nakon trinaest godina provedenih u splitskom brodogradilištu, kao šef Odjela energetike i elektronike u Specijalnoj proizvodnji i u Institutu za razvoj brodograđevne industrije Split, krenuo sam u poduzetničke vode", rekao je Mlačić, koji je u splitskom Specijalnom brodogradilištu nekada radio na proizvodnji podmornica. Od 1998. splitski ECSAT, koji zapošljava 45 visokoobrazovanih stručnjaka, u vlasništvu je francuske tvrtke "Communication & Systems", trećeg po veličini svjetskog proizvođača sustava za naplatu cestarina na mostovima, autocestama i u tunelima. Veliki uspjeh kojega su splitski inženjeri napravili u Francuskoj, Hong Kongu, Brazilu, Čileu i poslovni rezultati, među kojima je i godišnji prihod od 3 milijuna eura, doveli su do odluke vlasnika da tvrtka iz Lore postane njihov Centar za razvoj softvera za naplatu cestarina za cijeli svijet. Već niz godina ECSAT je svojim rješenjima, posebno sve popularnijom ENC karticom za brzi prolaz na autocestama, prisutan na svim hrvatskim autocestama i uspješno surađuje s Hrvatskim autocestama i Autocestom Rijeka-Zagreb. Trenutno ECSAT Hrvatska radi na proizvodnji softvera za cestarine na autocestama u Poljskoj, Tunisu i Indiji i na cestarinama preko mostova i u tunelima u Engleskoj, u Londonu i Liverpoolu.

Nakon diplome na splitskom Elektrotehničkom fakultetu, Mlačić je kao mladi diplomirani inženjer tri godine radio na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Na zagrebačkom FER-u je i magistrirao. "Na 'Ruđeru Boškoviću' šef mi je bio naš svjetski poznati fizičar Nikola Cindro. on me je poučio: 'Ako želite postići svjetski rezultat, to na čemu radite morate doista raditi više od osam sati dnevno.' Drugu veliku pripremu za uspješno poduzetništvo prošao sam u splitskom brodogradilištu. Radio sam jedanaest godina u Specijalnoj proizvodnji i još dvije u škverskom Institutu na projekatima izgradnje podmornica i fregata, ali i velikih putničkih brodova, poput 'Amorelle' i 'Isabelle'. Naučio sam kako trebaju postojati veliki projekti da bi se na njima mladi ljudi mogli afirmirati. Veliki projekti su veliki izazovi, a u razvoju svakog stručnjaka ili poslovnog čovjeka moraju postojati prepreke koje treba savladavati jednu po jednu", kaže Mlačić.

Upravo taj diskontinuitet u razvoju smatra velikim hrvatskim problemom, a nagle i nasilne rezove i kadrovske smjene razlogom propasti mnogim kvalitetnih tvrtki. Sva stečena iskustva s "Ruđera Boškovića" i splitskog brodogradilišta primijenio je prilikom nastanka i razvoja ECSAT-a. Za to je bio presudan susret francuskim poduzetnikom Nikšom Krstulovićem.Direktor Goran Mlačić s mladim zaposlenicima, visokoobrazovanim stručnjacima; zaposleno ih je četrdeset i pet u tvrtki čiji je vlasnik francuski Communication&System, koji je ugasio sve svoje tvrtke kćeri osim splitske

"Splićanin Nikša Krstulović je nakon završenog studija elektrotehnike u Zagrebu otišao raditi u Francusku. U svojoj uspješnoj karijeri dospio je do razine od 1,5 posto Francuza koji najviše zarađuju. Godine 1990. odlučio je osnovati lanac tvrtki ECSAT u slavenskim zemljama i ponudio mi da u Hrvatskoj stvorimo tvrtku koja će raditi na programima za razvijene tehnologije", kazao je Mlačić. Mlačić je prihvatio Krstulovićevu ponudu, koji je tada ECSAT osnovao i u Poljskoj, Češkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Rusiji i Estoniji, a kasnije u Mađarskoj i Rumunjskoj. Neke od njih, primjerice ona u Kijevu, okupile su i do 90 inženjera.

"ECSAT je 1998. otkupila francuska tvrtka "Communication & Systems", koja je od tada vlasnik "ECSATA Hrvatska". Nakon nekoliko godina zatvorili su sve ECSAT-ove tvrtke izvan Francuske, osim nas. To je vrlo znakovito", naglašava direktor Mlačić. U Ukrajini su inženjeri vrlo kvalitetni i puno jeftiniji nego u Hrvatskoj, ali sputanost, nerazvijenost kulture komunikacije i neprilagođenost poslovnoj tradiciji Zapada učinili su svoje. "Communication & Systems" je tada zapošljavao 3500 ljudi i bavio se isključivo razvojem softvera. Splitski ECSAT je za njih radio na različitim projektima.

"Radili smo i na projektu razvoja Air Busa 380, a kada smo s uspjehom počeli raditi na projektima naplate cestarina, kod francuskih vlasnika se rodila ideja da dio razvoja presele kod nas. Prvi projekt i prvi naš primijenjeni softver na naplati cestarina bio je u tunelu 'Prado' u Marseillesu. Taj je tunel zanimljiv po tome što ima dva kata, a prometuje se u suprotnim pravcima. Drugi projekt bio je tunel 'Aberdin' u Hong Kongu. Razvijali smo projekte, ali i prijateljske i kolegijalne odnose sa stručnjacima i upravljačkom strukturom 'CS'-a. Francuzi su oduševljeni Hrvatskom, a mnogi dolaze ovdje na godišnji odmor", ističe Mlačić. Nakon pet ili šest uspješno provedenih projekata u raznim državama "Communication & Systems", koji je postao treći po veličini proizvođač sustava za naplatu cestarine u svijetu, bilo da se radi o mostovima, tunelima ili autocestama otvorenog ili zatvorenog tipa, donio je odluku da Split postane Centar za razvoj softvera za naplate cestarina za cijeli svijet.

"Znanje i iskustvo na ovim poslovima pomoglo nam je da na javnim nadmetanjima dobijemo poslove postavljanja softvera za naplatu cestarine na autocestama pod upravljanjem Hrvatskim autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb i uspostavimo izuzetno poslovno povjerenje. Prve ugovore s HAC-om i ARZ-om potpisali smo prije pet godina, a danas za HAC pokrivamo kompletan sustav naplate i održavanje na autocesti A3 Bregana-Zagreb-Lipovac, autocesti A1 od Bosiljeva do Ravče kod Vrgorca, autocesti A4 Sveta Helena-Goričan-mađarska granica. Za ARZ smo postavili i održavamo softver naplate od Bosiljeva do Rijeke i naplatu Rupe i Krk. Imamo više od 60 baza podataka koje održavamo svaki dan, otklanjamo nepravilnosti, omogućavamo upravljačkoj strukturi HAC-a i ARZ-a transparetnu naplatu cestarine. Kako se radi o velikim dnevnim utršcima, razvili smo sustav koji eliminira malverzacije i predaju kompletnog dnevnog utrška. Naš softver je razradio obvezu blagajnika da u utržak prijavi i napojnice. Na svim autocestama na kojima smo rješavali naplatu, napojnica se mora prijaviti. S naše strane pratimo tendenciju smanjenja gotovinskog plaćanja cestarine, a povećavaja svih vidova kartičnog plaćanja i preplatnih kartica, što su i ciljevi našeg kupca. Softverski smo rješili ENC preplatnu karticu, elektroničke naplate cestarine", kaže Mlačić. HAC ima više od 58.000 aktivnih i još 140.000 ENC uređaja na zalihama.

"ENC je projektiran da bude stop & go, za lagani dolazak na rampu, čak i s mogućnosti prolaza. Prije postavljanja ENC-a u Hrvatskoj radili smo takvu kartičnu pretplatu na cesti A 14 zapadno od Pariza. Uspjeli smo napraviti program da se s ENC-om prolazi i pri brzini od 60 kilometara na sat. I u Hrvatskoj se trebaju postupno uvoditi nova rješenja", smatra Goran Mlačić.

Informatički sustav na autocestama, kako to rade u ECSAT-u, omogućava klasifikaciju vozila, čitanje i prepoznavanje tablica vozila, elektroničko detektiranje kategorije vozila uz pomoć optičkih zavjesa koje prepoznavaju dužinu vozila, radi li se o vozilu s prikolicom ili o dva vozila jedan do drugog. "Tablica se upisuje na magnetsku traku kartice na ulazu i na izlazu se kontrolira je li to isto vozilo. Osim snimke tablice imamo i snimku vozila. Druga kamera daje profil vozila. Ona je potrebna ako dođe do razlike između automatske kategorizacije i kategorizacije koju je obavio blagajnik. Nije cilj izbaciti blagajnike s ulaznih i izlaznih staza autoceste, kod nas to rade branitelji, no raste potreba ka automatizaciji", naglašava Mlačić. Prva takva nova naplata koja se radi u nas bit će Demerje, 4,5 kilometra od Lučkog prema Karlovcu. Na postavljanju novog softvera već rade inženjeri ECSAT-a. "Radi se zapravo o proširenju Lučkog koje će nakon puštanja u promet druge cijevi na tunelima Sv. Rok i Mala Kapela biti pod većim pritiskom. Naplata na Demerju imat će 10 staza i sve će imati naplatu bez blagajnika."ECSAT U TUNISU radi sustave za tri autoceste i razvija novi način naplate: strojeve s košem u koji se bacaju kovanice, euri ili lokalna valuta, tuniski dinar

Značajna stvar u razvoju ECSAT-a je što se u inozemstvu uspio afirmirati s desetak projekata. Ukupno su u inozemstvu napravili već dvadeset projekata sustava naplate cestarine, od Čilea, Brazila do Hong Konga. "U Francuskoj smo napravili sustav naplate na Normandijskom mostu na Seini, što je bio prvi projekt na kojem smo sve sami napravili. Taj most na Seini nalazi se na novčanici od 500 eura. Osim projekta na hrvatskim autocestama, upravo s inženjerima iz tvrtke Intertoll iz Južne Afrike razrađujemo sustav naplate za autocestu A1 Gdanjsk -Varšava u Poljskoj. Tamo je tvrtka Interoll koncesionar. Autocesta je u izgradnji, ali smo za dovršene dijelove već isporučili sustav naplate. U Poljskoj radimo na softveru za naplatu na autocesti A2, od Varšave prema njemačkoj granici. Upravo dajemo ponudu za cestu A4 na jugu Poljske. U Tunisu radimo sustave za tri autoceste i razvijamo sustav kakav se kod nas ne koristi - strojeve za primanje kovanica s košem u koji se bacaju kovanice. Strojevi će prepoznavati kovanice bez obzira hoće li se plaćati u eurima ili lokalnoj tuniskoj valuti. To je rizičan način naplate koji se u svijetu izbjegava. U Indiji radimo na sustavu naplate na glavnoj državnoj autocesti. Kod nas su tri tjedna na obuci boravili indijski inženjeri", pobrojao nam je aktualne projekte Mlačić, a rade i dva značajna projekta u Engleskoj.

"U Liverpoolu radimo na projektu naplate cestarine u tunelu Mersay, ali i na velikom projekt mosta Dartford na rijeci Temzi, u istočnom Londonu. To je veliki most i jedna od najvećih naplata cestarine ne samo u Velikoj Britaniji. Pri završetku smo toga posla i dio sustava smo već instalirali. U Kanadi radimo naplatu cestarine u mostu prema Vancouveru. Sljedećih dana ćemo u Hrvatskoj instalirati naplate u Osijeku i Čepinu, dvije naplate cestarine na dijelu koridora 5C na autocesti iz Osijeka prema Babinoj Gredi. Već su u tijeku razgovori s HAC-om o naplatama na autocesti Zagreb-Sisak. U jugu Tunisa pripremamo se i za četvrtu autocestu. Osim naplate cestarina radimo i na softeveru naplate za Istarski vodovod, s kojim surađujemo neprekidno od 1991.", naglašava Mlačić.

ECAST zapošljava 45 djelatnika, a prosjek zaposlenih je oko 32 godine. Prolaze izuzetno napornu besplatnu obuku i potom strogu selekciju, a Mlačić kaže da je credo matične kuće poštivanje zakona. "Ne gubi vrijeme i energiju na pokušaje da prevariš sustav, nego radi na razvoju u skladu s zakonom. Ono što sam naučio na podmornicama, prenosim ovdje ljudima. Ako uočimo problem, idemo mu u susret. Nema skrivanja problema pod tepih. To je osnovni princip na podmornicama. Ako se nešto zanemari, događaju se pogibje. Kao direktor nagrađujem uspješne i dobre ljude, koji doprinose tvrtki. Imao sam veliku sreću što sam za mentora imao Nikšu Krstulovića, koji je biznismen najveće svjetske razine. Od njega sam puno naučio", naglasio je Mlačić.