Ministar financija Ivan Šuker u ime Hrvatske ponudit će obveznice stranim tržištima kapitala, dok će agenti za plasman tih obveznica biti banke UniCredit i Deutsche BankOdluka o formiranju ogromnog 1,1 bilijuna dolara vrijednog fonda pomoći svjetskom gospodarstvu, koju su na prošlotjednom summitu u Londonu donijeli čelnici 20 najrazvijenijih država svijeta, mogla bi znatno olakšati ekonomsku situaciju u Hrvatskoj. To je gotovo konsenzualan stav hrvatskih ekonomskih stručnjaka, analitičara i uglednih gospodarstvenika. Oni smatraju kako će tako velika količina svježeg novca gotovo sigurno izazvati rast likvidnosti velikih svjetskih financijskih institucija. Samim tim i Hrvatska će lakše reprogramirati svoje dugove, kojih ove godine ukupno na naplatu dolazi 12,8 milijardi eura glavnice i još oko milijardu eura kamata. Od tog iznosa oko 6 milijardi otpada na dospjelu glavnicu duga poduzeća i države. Taj iznos oni jedino mogu vratiti pomoću novih kredita, ali zasad su imali znatnih problema pri pronalasku zainteresiranih kreditora na tržištu. Ipak, nakon summita G20 Hrvatska će imati manje problema pri pronalasku potrebnog kapitala na tržištu.

Damir Novotny, hrvatski ekonomski stručnjak i konzultant, kaže da će mjere donesene na summitu G20 neosporno pozitivno utjecati na Hrvatsku: "Mislim da će ovi potezi G20 znatno olakšati situaciju u Hrvatskoj. Dostupnost kapitala na svjetskim tržištima trbala bi postati veća, a samim tim će se i Hrvatska lakše zaduživati u inozemstvu. Posebno je važno to što će se hrvatske banke lakše zaduživati kod svojih inozemnih banaka majki, a to znači i da će raspolagati s više sredstava koje će plasirati na domaćem tržištu. S druge strane, vjerojatno će i država lakše plasirati svoje obveznice, a upravo je to ključan detalj za makroekonomsku stabilnost Hrvatske u 2009. godini."

Hoće li se uistinu ublažiti vrlo restriktivni uvjeti za izdavanje kredita, koji su proteklih mjeseci vladali na svjetskom financijskom tržištu, hrvatska vlada moći će provjeriti već početkom svibnja, kad bi na tržište trebala plasirati državne obveznice vrijedne više od milijardu eura. To je prvi put nakon pet godina da se Vlada, umjesto na domaćem, zadužuje na stranom tržištu. Takav potez posljedica je višemjesečnog pritiska poslodavaca koji su tražili da država prestane trošiti dostupan kapital u Hrvatskoj, nego da se on prepusti poduzećima.

Kako doznaje Nacional, agenti za plasman obveznica u inozemstvu bit će dvije velike strane banke, talijanski UniCredit i njemački Deutsche Bank, koje će pronaći zainteresirane ulagače. Takav aranžman dogovoren je prije dva tjedna u Zagrebu, kad je održan sastanak između hrvatskog premijera Ive Sanadera i čelnog čovjeka UniCredita Alessandra Profuma. Tom prilikom dogovoren je i drugi dio aranžamana, prema kojem će banke agenti Hrvatskoj izdati 200 milijuna eura vrijedan kredit, a ta sredstva trebala bi Vladi pomoći da prebrodi razdoblje dok ne počne pristizati novac od obveznica. Takav kredit u stručnim krugovima zove se "bridging loan" te ga smatraju uobičajenim dijelom aranžmana za plasman obveznica.DOMINIQUE STRAUSS KAHN, čelnik MMF-a, kaže da će fond ublažiti uvjete za izdavanje financijske pomoći

No, kako naglašava Damir Novotny, ključno je pitanje kolike će kamatne stope danas Hrvatska morati platiti: "Nažalost, čini mi se kako Hrvatska neće znatno osjetiti pad kamatnih stopa koje će ova ogromna količina svježeg novca izazvati na svjetskim tržištima. Naša zemlja ima ozbiljne strukturalne probleme u gospodarstvu, zasad još uvijek ne provodi potrebne reforme, pa je gotovo sigurno da će rizične premije za kredite plasirane u Hrvatskoj ostati visoke. Naime, osnovna kamatna stopa u Europi danas je relativno niska, no kad se na to doda premija za pokrivanje rizika, koja u slučaju Hrvatske iznosi 4 posto, te provizija agentima za izdavanje obveznica, ispada da će Hrvatska obveznice prodavati uz kamatu veću od 7 posto. Takva kamata dugoročno je neodrživa i znatno će povećati vanjski dug. Zbog toga Vlada mora što prije početi provoditi reforme i tako smanjiti rizik ulaganja u Hrvatsku."

Reforme o kojima govori Novotny, vjerojatno bi bile i jedan od uvjeta koje bi pred hrvatsku vladu postavio i Međunarodni monetarni fond, kad bi Hrvatska zatražila pomoć od te institucije. Ipak, funkcioniranje MMF-a također bi se trebalo znatno promijeniti nakon summita G20. Značajan dio paketa financijske pomoći trebao bi biti isporučen upravo toj instituciji koja bi trebala preuzeti glavnu ulogu u sanaciji posljedica recesije u svjetskom gospodarstvu. Ipak, MMF je dosad imao poprilično negativan imidž među državama u razvoju, pogotovo zato što je svoju pomoć uvijek uvjetovao kompleksnim i nepopularnim reformama, pa su zato mnoge države zazirale od toga da traže pomoć te institucije.

Ipak, čelnik MMF-a Dominique Strauss Kahn nedavno je najavio kako će fond u budućnosti znatno ublažiti uvjete za izdavanje financijske pomoći, upravo zato da ona postane prihvatljiva što većem broju država. Dosad je Sanaderova vlada bila nesklona pozivanju MMF-a u pomoć i taj potez prezentirala kao posljednju mogućnost, no sad bi se taj stav mogao promijeniti.

Vladimir Gligorov, analitičar s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, kaže kako bi pod novim uvjetima funkcioniranja MMF-a hrvatskim političarima moglo postati lakše prihvatiti njegovu pomoć: "Nova politika MMF-a, kao i činjenica da taj fond sad raspolaže ogromnom količinom novca, rezultirat će time da će Hrvatska puno lakše moći doći do pomoći nego dosad. Naime, dolazak MMF-a u neku državu dosad je uvijek uz sebe vezao vrlo negativne političke posljedice, no sad će takav potez vladama izazvati puno manje političke štete. MMF će sada više cijeniti održivost, nego trenutni fiskalni deficit i mislim da je to dobra vijest za sve države u regiji. Primjerice, Srbija je nedavno sklopila vrlo dobar sporazum s MMF-om po kojem joj je dopušten proračunski deficit od 3 posto. Mislim da bi joj bio dopušten i veći deficit, ali nije dobro pregovarala. Državama koje MMF uspiju uvjeriti kako će novac iz deficita usmjeriti u dugoročne reforme, a ne u potrošnju, uvjeti će vjerojatno biti još povoljniji."DAMIR KUŠTRAK, čelnik čovjek Hrvatske udruge poslodavaca, smatra da unatoč ovom fondu Vlada ne smije zanemariti reforme

S tim se slaže i ekonomski analitičar Raiffeisen banke Zdeslav Šantić: "Jučerašnje odluke zemalja članica G20 imat će značajnu ulogu u oporavku globalnog gospodarstva. Međutim, možda najznačajniji poticaj dobile su zemlje u razvoju, i to prvenstveno kroz povećanje dostupnih sredstava kroz MMF-ove programe. Što se tiče promjene kriterija MMF-a prilikom odobravanja zajmova, oni su donekle bili i očekivani. Naime, MMF je zbog svoje reakcije na financijsku krizu u Aziji krajem prošloga desetljeća dobio značajne kritike od dijela stručne javnosti zbog 'unificiranog' pristupa zemljama u poteškoćama. Nadalje, ova kriza se pokazala dugotrajnijom i složenijom od prvotnih očekivanja, stoga i ne iznenađuje potreba za prilagođavanjem i MMF-a novonastaloj situaciji. Međutim, ti nešto blaži kriteriji će se prvenstveno odnositi na zemlje u razvoju koje imaju održivu gospodarsku politiku, poput umjerenog rasta cijena, niske razine vanjskog duga te održive javne potrošnje. Nadalje, sredstva MMF-a i dalje će se prvenstveno koristiti za očuvanje makroekonomske stabilnosti te potporu reformama, a ne za potrošnju. Stoga je za većinu zemalja u razvoju od ublažavanja kriterija puno važnije da se povećao iznos dostupnih sredstava jer posljednje vijesti govore da je i Meksiko zatražio oko 50 milijardi dolara pomoći od te institucije."

Zbog toga se može zaključiti kako će pomoć MMF-a postati puno prihvatljivija opcija za hrvatsku vladu nego dosad, jer ona neće nužno podrazumijevati provedbu mjera koje su iznimno nepopularne među biračima. To znači da će Hrvatska imati još jedan značajan izvor financijske pomoći ako se kriza domaćeg gospodarstva nastavi.

Naime, prema najnovijim procjenama Ekonomskog instituta, kako neslužbeno doznaje Nacional, pad hrvatskog BDP-a mogao bi iznositi oko 2,5 posto, što je znatno više od planiranog. Znatan dio tog pada generirat će pad izvoza hrvatskih kompanija, koji bi 2009. mogao iznositi i više od 20 posto. On se prvenstveno temelji na problemima koje je recesija izazvala u državama zapadne Europe koje su najznačajnija tržišta za izvoz hrvatskih proizvoda.

Upravo zato je važna komponenta plana G20 ona prema kojoj će se 250 milijardi dolara potrošiti za poticanje trgovine. Taj novac trebao bi rezultirati povećanjem potrošnje na razvijenim tržištima, ali i ublažavanjem protekcionističkih mjera koje su neke europske države počele uvoditi kako bi zaštitile svoje gospodarstvo. Postigne li plan takve efekte, one hrvatske tvrtke koje se oslanjaju na izvoz mogle bi se naći u puno boljoj situaciji.ZDESLAV ŠANTIĆ misli da će ovo pomoći zemljama u razvoju

Damir Kuštrak, čelni čovjek Hrvatske udruge poslodavaca, kaže kako bi plan G20 mogao rezultirati oporavkom svjetskog gospodarstva, ali kako Vlada mora pomoći hrvatskim poduzećima da prežive dok se ne počnu osjećati prvi pozitivni efekti plana: "Namjera vođa najbogatijih država da 250 milijardi eura potroše na poticanje trgovine je za pohvalu, jer ide prema povećanju potrošnje, a upravo je pad potrošnje bio glavni uzrok ove krize. To će svakako imati pozitivne efekte i na poslovanje hrvatskih izvoznika, ali proći će određeno vrijeme dok se ti efekti počnu osjećati na tržištu. Hrvatska vlada sad mora pomoći tvrtkama da uspješno prežive to razdoblje. Općenito, mislim da je plan G20 dobar, da će Hrvatska od njega imati koristi, ali da nipošto ne smijemo zanemariti provedbu reformi koje su nam potrebne. Ovaj plan daje nam nadu da neće doći do globalnog ekonomskog kolapsa, no upravo zato Vlada sad mora još odlučnije krenuti s reformama, kako bi Hrvatska kraj recesije dočekala što konkurentija."