09.04.2009. / 10:28

Autor: Mateja Šarlija

Serijal "5 zabluda o sreći", (4): Zbog čega ne želimo da nam dijete bude genijalac

Postoje ljudi kojima su moć, slava, talent, novac i ljepota glavni uvjeti za sreću- i postoje oni koji to ne žele priznati. Ipak, stručnjaci tvrde da je gotovo sve za što mislimo da će nas usrećiti potpuno pogrešno. U idućih 5 dana vam donosimo vam argumente koji će razbiti neke od najvećih zabluda

Možda sanjate baš o ovakvom djetetuMožda sanjate baš o ovakvom djetetuGenijalnost ovdje promatramo u širem kontekstu. Pod tim pojmom ne podrazumijevamo samo nadprosječnu inteligenciju i kreativnost, već i sve druge sposobnosti i talente koji neke pojedince izdvajaju iz masa. Jedno je zajedničko svima njima- dopušteno im je da na neki način prkose društvenim normama, da ponekad zaobiđu pravila ili ih čak svjesno prekrše.

Fiktivni arhetip ovakve osobe je popularni Dr. House, kojemu njegova vlastita genijalnost omogućava da se drogira na poslu, narušava politiku bolnice, vrijeđa nadređene i odnosi se prema pacijentima kao prema smeću. No, ne krivite scenariste- stvarni primjeri su jednako ekstremni, poput Hemingwaya ili Kanye Westa.

Pa, u čemu je problem?

Želite li doista znati kako je živjeti životom genijalca? To možete provjeriti vrlo lako. Samo se družite neko vrijeme s najtupavijim i najnesposobnijim osobama koje znate. Pokušajte se na silu smijati njihovim neduhovitim provalama, doživite frustraciju kad ne uspiju obaviti ni najjednostavije zadatke. Vjerojatno se tako nekako osjećaju genijalci, samo svakodnevno. Svi su idioti u usporedbi s njima, no da biste se tako osjećali ne morate biti Einstein.

Dovoljno je samo da ste na bilo kojemu području nekoliko kopalja iznad drugih i osuđeni ste na dnevnu frustraciju. Situacija bi bila nešto bolja kad bi se takvi pojedinci barem mogli od svega toga ispuhati sa svojim sebi ravnim prijateljima. No, genijalci baš i nemaju vremena za to. S obzirom da u ovom tekstu govorimo o genijalcima koji su uspješno iskoristili svoje sposobnosti, pretpostavka je da su takvi tipovi ljudi i vrlo predani svom poslu. Pred njih se postavljaju zahtjevni zadaci, njihova je zadaća pomicati granice. A to zahtjeva puno rada.

Serije poput Dr. House-a ne pokazuju vam koliko truda, vremena i posvećenosti morate uložiti u svoj rad da biste bili dobri poput House-a. Prema najnovijoj knjizi Malcoma Gladwella „Outliers" u kojoj analizira zašto su neki pojednici postali tako uspješni, autor tvrdi da je za takve rezultate potrebno minimalno deset tisuća sati rada. Iza nečijeg genija stotine su vikenda provedenih unutar izoliranog stvaralačkog prostora, nad hrpom knjiga i materijala dok drugi isto to vrijeme provode primjerice na nekom partiju, igrajući bikini Twister. Sve navedeno sjajan je recept za stvaranje stereotipa povučenih, depresivnih i razdražljivih genijalaca koji na kraju umiru sami i ogorčeni.

Čekajte, to nije sve...

Ako vaš genij leži u nekom vidu kreativnosti, tada imate jako dobre izglede da mentalno obolite. Primjerice, samo jedan posto svjetske populacije oboli od bipolarnog poremećaja ličnosti, no s druge strane, među umjetnicima je taj postotak kudikamo veći. Tim je poremećajem pogođeno čak pedeset posto pjesnika, 38 posto glazbenika i 20 posto slikara. To kao da dolazi u paketu s nadarenošću. Usporedite također broj umjetnika koji su počinili samoubojstvo ili se predozirali s, primjerice, brojem bankara koji su skončali na isti način.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika