11.04.2009. / 16:11

Autor: Željko Rogošić

Ostojić se dao nacrtati kako obasjan mjesečinom pali cigaretu

Čega li sve nema na 60 stranica te publikacije, s čije se naslovne stranice, u a la „Time" maniri, smješka Ranko Ostojić

Ranko OstojićRanko OstojićOvih će dana na kućne adrese 112.000 splitskih birača, stići SDP-ova bogato uređena promidžbena publikacija „Ranko Ostojić za gradonačelnika Splita-Izaberimo grad".

Čega li sve nema na 60 stranica te publikacije, s čije se naslovne stranice, u a la „Time" maniri, smješka Ranko Ostojić! Pod parolom „Za siguran grad s poštenom vlašću", kandidat za gradonačelnika Ostojić, prvo se „dragim sugrađankama i cijenjenim sugrađanima, stanovnicima našeg voljenog Splita", obraća dodvoravajućim pismom, u kojem za moto uzima stihove Tonča Petrasova Marovića: „Ne treba nikamo ići/nigdje drugdje tražiti/što jest i tu je". „„Što jest i tu je"- cili život i cili svit u jednom gradu, u našem Splitu", piše Ostojić i dodaje: „Ta me misao vodi da dam sve od sebe za grad koji je cili moj svit". Onima koji poznaju Ostojićeve velike ambicije, kao prvog Splićanina koji misli postati predsjednik SDP-a, i kao drugog Splićanina koji želi sjesti na premijersku stolicu, sentimentalno podilaženje Splićanima priznanjem o „Splitu ka' cilom mom svitu", s kojem se neumjesno isprepliće Tijardovićev napjev „ča je pusta Londra...", zvonkija je od šamara. Ali, Ranku Ostojiću to ide puno bolje od vlastitog Programa za izbor gradonačelnika.

Kako bi opsežni Ostojićev Program, što slijedi na daljnim stranicama, bio Splićanima što uvjerljiviji, bila je nužna i ilustracija u laviranom tušu, preko cijele dvije stranice. U noći punog mjeseca, u podnožju svjetionika Palim pomorcima na Katalinićevom brijegu, ponad splitske luke, Ranko Ostojić, očito na nekom tajnom noćnom zadatku, pali cigaretu, a plamen upaljača mu osvjetljava umorno lice. Ilustraciju prati i prigodni tekst: „Vrime je da se upali svitlo u ovemu gradu!" Zasigurno, neće biti lako gradu kojega bi trebala obasjati tek svjetlost Ostojićevog upaljača! Zato Ostojić gradu koji je godinama čekao Svjetlost, izlaz nudi u Programu koji je „izraz vizije uspješnog Splita. Prepoznat ćete nove ideje, iali i rješenja za dugogodišnje potrebe i težnje stanovnika našeg grada". Ostojić je objavio Plan za Split u 12 točaka. Redom: 1. „Mladim obiteljima tisuću stanova". Ostojić će donijeti „program racionalne stambene izgradnje većeg obujma, a uz primjenu različitih modela, koji će biti useljivi tijekom drugog dijela mandata gradonačelnika". Ostojić je u svoj Plan preuzeo, zapravo, „posudio upravo onu ideju koju je prije mjesec i pol dana objelodanio splitski HSLS. Splitski HSLS-ovci su prvi najavili takav model izgradnje za mlade obitelji, a potom je sa istom idejom istupio i Željko Kerum. On je najavio da će kao gradonačelnik na svojem zemljištu sagraditi nove stanove za mlade, po cijeni od 1000 četvornom metru. Kako su pojedine splitske tvtke spremne graditi i četvorni metar po 700 eura, shvatilo se da bi Kerum tako i na poticajnoj izgradnji za mlade zaradio. Ostojić je, dakle, treći izašao sa idejom, koja nije ni nova, ni vizionarska. 2. „Riva-kakvu većina želi. I Fontana". Ni tu se ne radi o novoj ideji, već podilaženju pojedinim udrugama i jednom dijelu splitske populacije, koje nije htjelo prihvatiti novi izgled Rive tražeći oblaganje u kamenu. Kako su se protesti stišali, a Riva postala opet omiljena šetnica Splićana, malo je vjerovatno da bi se bilo koja gradska vlast upustila u novo cjelovito preuređenje i „kamenovanje" Rive. Ali, Ostojić obećava povratak Fontane. Objavljena fotografija sugerira ponovno postavljanje Bajamontijeve fontane, odnosno neke njezine replike, što će opet izazvati rasprave i razmirice.

3. „Karepovac-umjesto deponija, novi Split". Kako plan eliminiranja odlagališta smeća Karepovac već postoji, kako se znade da bi sanacija toga terena koštala oko 60 milijuna eura, novost za koju se Ostojić zalaže je izgradnja novog Splita na saniranom terenu najvećeg splitskog ekološkog problema. To je zapravo ideja dr. Jakše Miličića, nekadašnjeg gradonačelnika Splita, koji u istoj Ostojićevoj izbornoj publikaciji objašnjava ideju nastanka Splita 4, što bi bio posao vrijedan 800 milijuna eura i za čije bi nastajanje trebalo deset godina. 4. „Škver mora opstati", zalaže se Ostojić, koji kao da nikada nije čuo ni za Europsku komisiju, ni Nelie Kroes, zahtjeve koje Bruxelles postavlja pred hrvatsku Vladu u poglavlju o brodogradnji i kao da će se o sudbini i privatizaciji „Brodosplita" pitati isključivo splitskog gradonačelnika. Ali, očigledno, bit će škveranima drago čuti, jer je u pitanju nekoliko tisuća radnih mjesta. Ostojić još nudi još osam točaka- rješenje prometnog kaosa, ceste i parkirališta, na čemu se već slomila „Lista Velog Mista", svakom splitskom djetetu mjesto u vrtiću i jaslicama, Splitu ljetnu pozornicu, dovršenje Doma mladih, za što se zalagao i kao izviđač u nekim davnim lokalnim izborima, te izgradnju koncertne dvorane u Hrvatskom domu u Tončićevoj ulici. Dvorane čija je izgradnje dogovorena i potpisana u mandatu HDZ-ovog gradonačelnika Kureta! Ne zna se točno što Ostojić misli kada „Uspjeh splitskih tvrtki- uspjeh Splita!", jer je jasno da gradska administracija neće i ne može utjecati na poslovanje tvrtki. „Split- turistička prijestolnica Mediterana, europski grad kulture i svjetski grad sporta", istakao je Osotjić i opet posudio jednu ideju. Inicijativu za Split kao europski grad kulture već je pokrenuo HDZ, a gradonačelnik Kuret je prije desetak dana boravio u Linzu kako bi razgovarao i o službenoj kandidaturi Splita za europski grad kulture za desetak godina.

Ostojić najavljuje da će Grad dobiti novi Prostorni plan i Generalni urbanistički plan, koji je usvojen prije nekoliko godina. Ostojić drži da GUP nije dobar, jer je rađen prema mjeri investitora, a ne građana. Ranko Ostojić se nada da će na pojedinim projektima kulture, ekologije, turizma, cestovne infrastrukture dobiti bespovratna sredstva EU i da će se dio radova financirati iz europskih fondova.

U publikaciji se navodi i kako je Ranko Ostojić došao do prioriteta u rješavanju komunalnih potreba građana ( ceste, škole, kanalizacija, pločnici, semafori, parkirališta, elektirfikacija, hortikulura) u 34 gradska kotara. Izrijekom se tvrdi da je Ostojić „kontaktirao sa više od 15.000 građana Splita iz svih njegovih djelova, a u suradnji s njih 2800 popisao nužne zahvate u prostoru, čija će realizacija osigurati kvalitetniju razinu života u gradu". Razgovoarati sa više od 15.000 građana, ne samo da nije mali posao, već je veliki podvig, vrijedan divljenja. Ako je Ostojić sa svakim od 15.000 građana Splita razgovarao po 10 minuta, utrošio je za to ravno 150.000 minuta. To je čak 2500 sati razgovora sa sugrađanima ili 104 puna dana. Kako je za pretpostaviti da Ostojić nije saslušavao želje građana 24 sata dnevno, već tek tijekom 8 radnih sati, računica kaže da su se susreti kandidata za gradonačelnika Ostojića sa građanima Bačvica, Bola, Kmana, Kocunara, Lovreta, Meja, Plokita, Visoke, Žnjana i ostalih gradskih kotareva, događali tijekom 312 dana, ili tijekom proteklih 10 mjeseci. Ili je saborski zastupnik Ostojić zanemario sve svoje obveze ili je Ranko Ostojić već prije deset mjeseci započeo svoju kampanju za gradonačelnika, kada SDP nije ni znao da će njihov kandidat za gradonačelnika biti Ranko Ostojić, ili su podaci objavljeni u ovoj publikaciji o preslušavanju želja i potreba građana Splita potpuno proizvoljni.

Kako svi ti planovi ne bi zvučali dosadno i stali „na staklenim nogama", u „Osobnoj iskaznici Ranka Ostojića" se može pročitati da odlazi na izlete u prirodu sa izviđačima, na Marjan u šetnju i u vožnju biciklom. Olazi i u teatar, a Noć muzeja ne propušta. Najdraža knjiga mu je Remarqova „Na zapadu ništa novo", a najdraži film „Forrest gump", da stanuje u obiteljskoj kući na Mejama izgrađenoj 1907. godine, da je Rankova baka bila splitska glumica Tana Mascarelli, a djeda prvoborac iz Dugopolja Nikola Vučković Javor. No, vrhunac cijele publikacije jest dopunjeni „Profil gradonačelnika" kojega je napisao Denis Kuljiš. Kuljiš je svoj profil Ranka Ostojića naslovio „Splitski Batman protiv splitskog Jokera", usporedno prateći razvoj i karijere Batmana Ostojića i Jokera Željka Keruma. Evo kako: „Da se rodio u Zagrebu ili Rijeci, Ranko Ostojić bi imao normalnu karijeru. U Splitu, ako nisi pripadnik mafije ili član „institucionalnog HDZ-a, a to su dvije frakcije iste organizacije, osuđen si na gerilu. Znači, plivaš li uz vodu, uvijek si na početku. Da nije takav, Ranko bi bio kao Željko Kerum. Njemu se uvijek poslože karte iako, kad ga slušaš, zaključiš da nije neki lumen, pa je čudom završio i ono malo škole što je ima, a i osnovnu, koju je pohađao u Ogorju, selu povrh vlaške metropole Muća na obroncima Svilaje, prošao je sakupljajući u svjedodžbama same dvojke! Dvije godine mlađi (rođen 1962) Ranko je, pak, uvijek prolazio sa odličnim... I tako Ranko upisuje Kemijski školski centar, Kerum splitsku Tehničku školu, bagerist „Meloracije" odlazi u Irak graditi baze Sadama Huseina, a mladi kemičar sa smjera novinarstva, „disident" u omladinskoj organizaciji, odlazi na Pravo, pa na školovanje u Norvešku. „To je kultura u kojoj ženske masovno nasrću na muškarce. Na njega valjda nisu", naglašava Kuljiš. Dok Ranko ratuje na Južnom bojištu, kao „ratnik, hrvatski vojnik, redov, prašinar, strijelac, zapovjednik voda na unešićkom ratištu, Kerum „dućaniše"", komentira Kuljiš. Jedinu sličnost Kuljiš im pronalazi u namjeri da se bave distribucijom ribe- Ranko bakalara, Kerum svih vrsta. Najveći dio Kuljiševa članka zauzima profil Ranka Ostojića kao policajca „Zero Tolerance".

Tako je nastao i slijedeći opis svih Ostojićevih vrlina: „Ranko uvijek prihvaća najteži, najnezahvalniji zadatak. Šef policije? Šef policije. Postao je splitski šerif, pa je u skladu s namjerom da se policija depolitizira, izašao iz SDP-a: u reformiranu partiju došao je kada su bili na dnu, a izašao otrpivši neviđene progone, kad su, osam godina kasnije, osvojili vlast. Umjesto da se svima sveti, prihvatio se novog posla. Nema on u sebi ogorčenja, potisnute mržnje potrebne da se upustiš u vendetu-lagan beskonfliktan karaket, kao da nije izrastao u mediteranskom miljeu sicilijanskog bizantizma. Plav, visok, zgodan, Ranko je zaista nordijski tip, frapantno nalik poručniku Bullittu, kojega u filmu Petera Yatesa glumi Steve MC Queen", usklikuje skoro zaljubljeno Denis Kuljiš. I dodaje: „Došao je da uvede red, i uveo ga je- osiguravao je prosvjed na Rivi, dva puta bacao suzavac na nogometnim utakmicama,, te za šest mjeseci položio sve ispite potrebne da stekneš zvanje policajca, ovlasti i pravo da nosiš pištolj, natučeš tamnoplavu uniformu te iz načelničkog kabineta, umjesto da ondje čučiš kao ona stvar, izađeš u raciju". Kuljiš svoj esej zaključuje: „Može li netko spriječiti Splićane da umjesto racionalnog, poštenog, dokazano sposobnog Ranka Ostojića, izaberu gradskog redikula s kosom na federe, koji se obogatio na čudesan način, budući da se povećanju njegova kapitala ne može rastumačiti na temelju njegovih poreznih prijava?" Ako se i nije čuditi Kuljiševoj „zaigranosti", jer svi znaju Denisa Kuljiša, čime, osim licemjerjem, se može shvatiti tekst Marina Jurjevića- „Zašto nan Ranko triba za spliskog poteštata", ili gradonačelnika. Marulov grad i grad mučenika Sv. Dujma, Meštrovićev, Tijardovićev, Botićev, Vidivićev, Uvodićev, navodi Jurjević i niz drugih splitskih sportskih, umjetničkih i političkih velikana treba Ranka Ostojića za poteštata „zato jerbo gradu triba ono najbolje, a ne prosječnost!Zato jerbo Splitu tribadu pametni, neiskvareni ljudi, bez ikojih maća na svojemu imenu i svojemu životu! Prežence i radišni!" Kada se znaju sve okolnosti izbora Ranka Ostojića za kandidata i oštra suprostavljenost unutar SDP-a po tome pitanju, čak i nagli odlazak pojedinih članova Gradskog odbora SDP-a na zahod, prilikom glasovanja o Rankovoj kandidaturi, na sve te pisanije uglednih SDP-ovaca Marina Jurjevića, Zorana Milanovića („Nepotkupljiv"), Ingrid Antičević Marinović (Priženca od čovika") Željke Antunović ( „Ranko treba Splitu") i drugih, čovjek može samo - posebnuti za dva prsta.

Vezane vijesti

Isprika Bruxellesa Ostojiću

Isprika Bruxellesa Ostojiću

"Idemo dalje. Europska delegacija u RH nam se ispričala i izjavila kako preporuka Bruxellesa da ne žurimo s izborom glavnog ravnatelja nije njihov… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika