Objavljeno u Nacionalu br. 700, 2009-04-14

Autor: Dean Sinovčić

Redatelj na ljevici

Filmski obračun s kapitalizmom

MICHAEL WINTERBOTTOM govori o novom dokumentarcu 'Doktrina šoka' u kojem prikazuje agresivni kapitalistički sustav SAD-a

BRITANSKI REDATELJ Poznat je po filmovima 'Dobrodošli u Sarajevo' s
Goranom Višnjićem i 'Mighty
Heart' s Angelinom Jolie MICHAEL
WINTERBOTTOM govori o novom dokumentarcu 'Doktrina šoka' u kojem prikazuje agresivni kapitalistički
sustav SAD-aBRITANSKI REDATELJ Poznat je po filmovima 'Dobrodošli u Sarajevo' s Goranom Višnjićem i 'Mighty Heart' s Angelinom Jolie MICHAEL WINTERBOTTOM govori o novom dokumentarcu 'Doktrina šoka' u kojem prikazuje agresivni kapitalistički sustav SAD-aGodinu i pol nakon što je kanadska novinarka Naomi Klein objavila kontroverznu knjigu "Doktrina šoka", britanski redatelj Michael Winterbottom zajedno je sa svojim kolegom Matom Whitecrossom snimio istoimeni dokumentarni film koji vrlo vjerno slijedi i opisuje detalje iz knjige. Što je to tako kontroverzno u knjizi radikalne ljevičarke Naomi Klein? Ona u knjizi opisuje kako se posljednjih 35 godina mijenjala ekonomska slika svijeta pod utjecajem Amerike. Pod rukovodstvom poznatog ekonomista Miltona Friedmana i njegovih studenata s fakulteta u Chicagu gdje su se podučavale njegove teorije, knjiga opisuje kako je američka vlast nasilno rušila vlast u brojnim zemljama diljem svijeta, namećući im Friedmanovu ekonomsku politiku po kojoj, u osnovi, sve mora biti privatizirano, što je opravdanje za ulazak pretežno američkih korporacija u zemlje diljem svijeta.


Opisujući kako je početkom sedamdesetih godina Augusto Pinochet nasilno doveden na vlast u Čileu gdje mu je Friedman bio glavni ekonomski savjetnik, nastavljajući s Bolivijom i Argentinom, prikazujući događaje s početka devedesetih u Rusiji, ukidanje aparthejda u Južnoj Africi, objašnjavajući kako su pod kontrolu dovedene ekonomski uspješne zemlje koje su nazivane "azijskim tigrovima", pa sve do rata u Iraku i utjecaja MMF-a i Svjetske banke, Naomi Klein opisuje kako se pod krinkom Friedmanovog slobodnog tržišta, a zapravo doktrinom šoka kontrolirao gotovo cijeli svijet. Puni naziv knjige je "Doktrina šoka - Uspon kapitalizma katastrofe" jer Naomi Klein tvrdi da se Friedmanova teorija provodi tako da se u nekoj zemlji namjerno izazove kriza ili se iskorištava postojeća kriza kako bi se na tim ruševinama izgradio novi sustav prema Friedmanovim zamislima.

Knjiga je vrlo brzo postala hit i privukla je britanskog redatelja Michaela Winterbottoma koji se, zajedno s Whitecrossom, proslavio prije tri godine s dokumentarcem "Put za Guantanamo", pričom o tri britanska mladića arapskog podrijetla koji su ni krivi ni dužni proveli nekoliko godina zatvoreni u Guantanamu. Nije Winterbottom poznat samno po dokumentarnim filmovima, još je poznatiji po igranim kao što su "Dobrodošli u Sarajevo" iz 1997. godine ili "A Mighty Heart" iz 2007. godine sa Angelinom Jolie. Film "Doktrina šoka" je nedavno dovršen, premijerno je prikazan prošlog mjeseca na berlinskom festivalu, ovog mjeseca očekuje se njegovo prikazivanje na britanskoj televiziji, što smo iskoristili za ekskluzivan intervju s ovim brbljavim redateljem poznatom po radoholičarstvu.

NACIONAL: S obzirom na to da je jako teško opisati u filmu sve detalje knjige Naomi Klein, ona je izjavila kako vama prepušta da odlučite što je dovoljno zanimljivo da se nađe u filmu, a što nije.

ZATVOR ZA TERORISTE U ZALJEVU Guantánamo na Kubi i napadi na World Trade Center u New Yorku 11. rujna 2001. teme su kojima se bavio Michael WinterbottomZATVOR ZA TERORISTE U ZALJEVU Guantánamo na Kubi i napadi na World Trade Center u New Yorku 11. rujna 2001. teme su kojima se bavio Michael Winterbottom- S Naomi Klein smo se susreli u ožujku prošle godine, i to na njezin zahtjev, kako bi se dogovorili o snimanju dokumentarnog filma. Od početka sam znao da će to biti film prepun arhivskih snimaka i nakon toga počeli kopati po filmskim arhivama, s time da smo prvo počeli istraživati događaje i snimke iz Argentine i Čilea sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Znali smo da će biti izuzetno teško, gotovo nemoguće gurnuti 550 stranica knjige u dokumentaran film od 80 minuta, tako da smo stalno nešto ubacivali i izbacivali. Uz to, došlo je do financijske krize koja ima direktne veze s onim što je Naomi Klein pisala u svojoj knjizi pa smo stoga morali i to na neku način ubaciti u film u posljednjem trenutku. Uglavnom, zbog najnovijih ekonomskih događaja nismo znali kako će izgledati završetak filma, a dva tjedna prije premijere smo konačno zatvorili film. Znam da bi Naomi Klein htjela vidjeti događaje iz Kine i događaje vezane za uragan Katrina koji je uništio New Orleans, ali ovo je ipak moj film.

NACIONAL: Knjiga je bila hvaljena, ali i napadana uz tvrdnju da se radi o još jednoj "teoriji zavjere". S obzirom na to da film vjerno prati knjigu, mislite li da će i vas optužiti za "teoriju zavjere"?

- Nikako se ne slažem s tvrdnjama da je "Doktrina šoka" obična teorija zavjere. I knjiga i film prikazuju trenutno stanje u svijetu i dominantnu ideologiju. Prikazujemo da svijetom vlada slobodno tržište, što je nepobitno, da su vlade brojnih zemlja loše, da su povezane s privatnim korporacijama, te nam se govori kako slobodno tržište ide ruku pod ruku sa slobodnim svijetom i demokracijom. Međutim, postoje i posljedice politike slobodnog tržišta, pri čemu bogati postaju još bogatiji a siromašni još siromašniji. Zato se treba upitati želimo li tako nešto i zato je besmisleno tvrditi kako je "Doktrina šoka" obična teorija zavjere. Primjerice, bili smo u Čileu i Argentini, razgovarali s ljudima koji su doživjeli "doktrinu šoka" i za njih nema ništa kontroverznog u knjizi Naomi Klein, bez obzira koliko mnogi govorili da je knjiga kontroverzna. U tim smo zemljama razgovarali i s bivšim ministrima koji su nam rekli da su detalji iz knjige vezani za njihove zemlje apsolutno točni. Međutim, tvrde da su sve radikalne metode koje su vodile prema slobodnom tržištu bile potrebne, koliko god bile radikalne, i kažu da je netko trebao imati hrabrosti to napraviti, a oni su bili ti koji su imali tu hrabrost.

NACIONAL: Knjiga kao i film objašnjavaju loše strane ekonomske politike koju je patentirao i provodio Milton Friedman sa svojim sljedbenicima. Kako to da tu politiku nitko nije razotkrio ranije, prije Naomi Klein?

- Nitko ih nije razotkrio prije jer su bili nevjerojatno uspješni u provođenju svojih ideja. Friedmanova politika bila je predstavljena kao nešto sasvim prirodno, nešto što nema alternativu, a svaka moguća alternativa predstavljana je kao poremećaj. Friedmanova politika bila je predstavljena kao jedina moguća politika, sve dok prije šest mjeseci nije došlo do krize, a ljudi pomislili kako možda ipak mora postojati alternativa.

NACAIONAL: Ipak vrlo pristojno opisujete Miltona Friedmana u svom filmu.

- Tako je jer po meni Friedman nije neki zlikovac kojeg se može okriviti za sve loše što se dogodilo. On je nastojao promovirati i uvoditi svoje ideje u što više zemalja a naš je cilj bio pokazati do čega su njegove ideje dovele te da nakon toga ljudi kažu slažu li se s njegovim idejama ili ne. Neće svi ljudi reći kako je cilj Miltona Friedmana bio loš, čak i Naomi Klein u svojoj knjizi zapravo postavlja pitanje je li pohlepa bila dobra. Pitanje je je li ekonomska politika Miltona Friedmana popravila kvalitetu života ljudi ili je to samo lažan osjeća? Ili je to bilo opravdanje da bogati postanu još bogatiji? Ako je to bio cilj, da bogati postanu još bogatiji, onda se Miltona Friedmana može opisati kao vrlo uspješnog ekonomistu.

NACIONAL: Koji je bio ključni trenutak za promjenu razmišljanja ljudi o svjetskoj ekonomskoj politici. Je li to bila financijska kriza?

Kanađanka Naomi Klein je novinarka i
aktivistica poznata po kritici globalnog kapitalizma. Godina 2000. objavila je knjigu "No Logo", koja je postala manifest antiglobalizma, gdje je
autorica zbog surovog kapitalizma i iskorištavanja
ljudi osudila velike
svjetske korporacije poput Nikea i McDonaldsa. "Doktrina šoka" je njena peta knjiga i prevedena na hrvatskiKanađanka Naomi Klein je novinarka i aktivistica poznata po kritici globalnog kapitalizma. Godina 2000. objavila je knjigu "No Logo", koja je postala manifest antiglobalizma, gdje je autorica zbog surovog kapitalizma i iskorištavanja ljudi osudila velike svjetske korporacije poput Nikea i McDonaldsa. "Doktrina šoka" je njena peta knjiga i prevedena na hrvatski- Upravo tako. Do prije šest mjeseci bilo je nezamislivo da bi se banke mogle nacionalizirati u Velikoj Britaniji. Obratite pažnju i na ponašanje čelnika čije su banke sve ove godine ostvarivale ogromne profite. Kada se pojavila kriza i gubici od nekoliko milijardi dolara, oni su rekli ljudima kako je to njihov dug a ne dug banke. To je tipičan primjer kako su ti krupni kapitalisti koristili krizu kako bi izvukli korist. Ova kriza je tako velika da je svima jasno da treba preispitati proces u kojem je očigledan manjak kontrole rada bankovnih institucija. Otvara se mogućnost velikih rasprava na sve ove teme, ali ono što će uslijediti ovisi o volji ljudi da se uključe i utječu na daljnju ekonomsku politiku. Samo, ljude je prvo potrebno mobilizirati kako bi se uključili, umjesto da sjede kod kuće i čekaju što će se dalje događati.

NACIONAL: Mnogi ljudi predviđaju da će kriza trajati određeno vrijeme, nakon čega će se sve vratiti na staro.

- To je ono što i Naomi Klein predviđa. Ona kaže da su se ovakvi trenuci javljali i ranije u povijesti, ali ih ljudi nisu koristili da bi napravili nešto dobro. Primjerice, dolazak prvog tamnoputog predsjednika na čelo Amerike Baracka Obame je prilika za značajne promjene. Treba iskoristiti sadašnji zvjezdani trenutak Baracka Obame. Međutim, nije dovoljno samo to što je tamnoputa osoba izabrana za predsjednika, treba nastaviti s promjenama. Jedan od razloga za njegovu pobjedu je i ova kriza te ga sada treba natjerati da izvrši ona obećanja koja je davao tijekom predizborne kampanje.

NACIONAL: Vi ste Englezi i kako objašnjavate to što je Englezima trebalo jako puno vremena da izađu na ulice i demonstriraju protiv svega što se događalo u bankarskom sustavu, naročito oko isplate milijunskih bonusa bankarima?

- Kada čujete kolike milijune su banke isplaćivale kao bonuse nakon što su dovedene do ruba bankrota, onda morate pomisliti da se događa nešto jako bizarno. Naravno da je to izazvalo bijes kod običnih ljudi koji to smatraju odvratnim. To je stvorilo val nezadovoljstva koji je na kraju doveo do protesta na ulicama Londona. Takvo ponašanje banaka pokazalo je da oni misle samo na zaradu i ništa više. Mislim da će takvih demonstracija biti sve više. Ljudi su dugo mirovali jer su navikli da vladu tretiraju kao nešto loše, kao tijelo koje ne radi dobro i koje je povezano s privatnim korporacijama. Zato je ljude potrebno mobilizirati, a to je ono što radi Naomi Klein, putuje diljem svijeta i govori istinu. To je užasno teško jer je mobilizacija javnosti spor proces, ali je i nužan.

NACIONAL: U svojoj knjizi Naomi Klein optužuje i bivšu englesku vladu na čelu Margaret Thatcher zato što je slijedila Friedmanove ideje. Mislite li da su stoga ponekad opravdane kritike koje kažu da je Engleska zapravo 51. zemlja SAD-a?

- Ne, jer za mene je Amerika uvijek bila strana zemlja. Naše vlade surađivale su na vanjskopolitičkom planu, naše vojne snage surađuju, ali zbog toga ne osjećam da je Amerika moj drugi dom. Bez obzira što nas povezuje jezik i kultura, mislim da smo više povezani s Europom no s Amerikom.

NACIONAL: Želite li i vi napraviti ono što radi i Michael Moore koji je rekao javnosti "u svojim filmovima pokazao sam vam što se događa, dalje je sve na vama"?

- Svaki film, televizijska emisija ili novinski članak stvara okvire za javnu raspravu, tako da se slažem s Michaelom Mooreom. Sam za sebe, ovaj film, ili knjiga je samo kap u moru.

NACIONAL: U knjizi Naomi Klein pokazuje simpatije prema Hugu Chavezu, predsjedniku Venezuele, koji nastoji nacionalizirati što više imovine i koji su suprotstavlja Americi. Slažete li se s njom?

'PUT ZA GUANTÁNAMO' Michael Winterbottom se proslavio prije tri godine kada je s kolegom Matom Whitecrossom snimio dokumentarni film "Put za Guantánamo", priču o tri britanska mladića arapskog podrijetla koji su ni krivi ni dužni proveli nekoliko godina zatvoreni u Guantánamu.'PUT ZA GUANTÁNAMO' Michael Winterbottom se proslavio prije tri godine kada je s kolegom Matom Whitecrossom snimio dokumentarni film "Put za Guantánamo", priču o tri britanska mladića arapskog podrijetla koji su ni krivi ni dužni proveli nekoliko godina zatvoreni u Guantánamu.- Nismo htjeli s ovim filmom kreirati političke slogane poput "Amerikanci, odjebite". Nismo željeli ni poručiti kako je nacionalizacija rješenje za financijsku krizu. Željeli smo proširiti prostor za raspravu. Je li nacionalizacija lijek za sve? Ne nužno. Je li slobodno tržište rješenje za sve probleme? Pogledajte sve aspekte slobodnog tržišta, pogledajte konzekvence, pa će te sami doći do odgovora.

NACIONAL: U silnoj želji da privatizira i dobar dio državnog sektora, Busheva administracija je željela smanjiti birokraciju u Pentagonu. Samo dan nakon objave da će dio ljudi u Pentagonu dobiti otkaz, dogodio se 11. rujan 2001. godine.

- Sve su to činjenice, ali mi sigurno ne želimo reći kako je Donald Rumsfeld bombardirao Pentagon kako bi se riješio birokracije. To nam nemojte stavljati u usta. Mi želimo provocirati publiku ovim filmom, ali nemojte pretjerivati, nije Rumsfeld naredio napad 11. rujna. Njega možemo optužiti za mnoge grozne stvari koje je pokrenuo bez da je ikoga pitao za dopuštenje, za Guantanamo, za događaje u Iraku i Afganistanu. Objašnjenje koje su dali za otvaranje Guantanama bilo je potpuno krivo, ali većina javnosti se složila s tim obrazloženjem. Nitko ne sumnja u događaje od 11. rujna, oni su se doista dogodili, ali je problematično to što su događaji od 11. rujna korišteni kako bi uzrokovali daljnje događaje koji su izazvali strahovitu krizu.

NACIONAL: Smatrate li da bi se jednog dana ovaj dokumetarni film trebao prikazivati Amerikancima kao dio povjesne građe iz koje će se vidjeti zašto su se, primjerice, borili u Iraku?

- Ljudi lako zaboravljaju, čak i ako svakodnevno gledaju televizijske vijesti. To je prednost dokumentarnog filma nad vijestima gdje u tri minute ne možeš objasniti sve događaje i opisati širu sliku događaja u Iraku, kao što smo mi to napravili u filmu. No ljudi zaboravljaju čak i pored postojećih dokumenatrnih filmova, bez obzira koliko su oni dobro i zanimljivo snimljeni. Naš film pokazuje događaje u posljednjih trideset godina i razlikuje se od ostalih dokumentaraca po tome što ne prikazuje jedan događaj kroz vizuru jednog čovjeka, što je čest slučaj u dokumentarcima, već pokušava objasniti kako je i zašto došlo do određenih povjesnih događaja.

NACIONAL: Kada snimate dokumentarce poput "Doktrine šoka" i prethodnog "Put u Guantanamo", radite li to kao umjetnik ili kao zabrinuti građanin svijeta?

- Te dvije osobine nalaze se u meni kada radim dokumentarne filmove. Ja se ponašam kao odgovoran građanin kada režiram igrane filmove, kao što se ponašam kao umjetnik kada snimam dokumentarne filmove. To je za mene isto, proces nastanka te dvije vrste filmova je vrlo sličan i problem je uvijek isti, a to je kako da ispričam priču na najbolji mogući način. S obzirom na to da sam za film "Doktrina šoka" kopao po brojnim arhivama, onda mi je to donijelo veću dozu frustracija i problema.

NACIONAL: S obzirom na to da želite da vaš film vidi što više gledatelja, čini se da bi bilo najbolje da ga plasirate preko interneta

- Moje je mišljenje da bi film trebao biti dostupan svakome u svakom trenutku, što znači da bi bilo najbolje koristiti internet. Kako je film financirala britanska televizija, onda će biti prikazan prvo na britanskoj televiziji. Mnoge inozemne kompanije već su otkupile prava na prikazivanja u svojim zemljama i s obzirom na to mi sada ne možemo više postaviti film na internet, koliko god bi to voljeli.

NACIONAL: Možda bi ga trebalo prikazivati u školama, na satovima povijesti.

- Mislim da su neke škole u Velikoj Britaniji već nervozne zbog te mogućnosti. Kada gledam svog sina, vidim da je zainteresiran za svijet u cjelini, ali isto tako vidim da o svijetu zna vrlo malo. Zato mislim da bi za tinejdžere bilo jako dobro da vide ovaj film, prvenstveno zato što su oni većinom idealisti. Nama bi bilo drago osvojiti i tinejdžersku publiku jer je poznato da dokumentarni filmovi teže pronalaze publiku od hollywoodskih hitova. Primjerice, o stvarnim događajima iz Guantanama ljudi mogu saznati od organizacija poput Amnesty International, a njihove informacije uvijek su nekako gurnute po strani. Zato bi bilo sjajno kada bi se ovaj film prikazivao i u kinima i na televiziji i na internetu, ali i u sklopu predavanja o recentnijoj povijesti, kao i u sklopu debata.

NACIONAL: Imate li planova da nakon ovog filma snimite igrani film na temu svjetske ekonomske krize?

- Sigurno je da će se drugi redatelji uhvatiti se te teme, čujem da Michael Moore sprema takav film, ali ja ne. Ja spremam film "The Killer Inside Me" s Caseyem Affleckom, Jessicom Albom i Kate Hudson u glavnim ulogama, temeljeno na knjizi Jima Thompsona. U tom trileru Casey Affleck glumi šerifa koji ubija sve koje voli.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika