IDEJNI ZAČETNICI NOVOG PROJEKTA Igoru Kotalu (u sredini) prvom je palo na pamet da se nešto treba promijeniti u glazbenom odgoju u hrvatskim školama, nakon čega su mu se pridružili i Rajko Dujmić (lijevo) te Dražen Žanko (desno)Četiri ugledne osobe s hrvatske glazbene scene, Rajko Dujmić, Željan Klašterka, Dražen Žanko i Igor Kotal, odlučili su promijeniti, odnosno nadograditi glazbeni odgoj u osnovnim i srednjim školama, a njihov pilot-projekt Ministarstvo znanosti i obrazovanja je prihvatilo, tako da se može očekivati kako će se već u sljedećoj školskoj godini u oko 50 osnovnih škola predavati novi, nadopunjeni program glazbenog odgoja. Kako je rekao Igor Kotal, voditelj projekta, dosad su učenici tijekom sata glazbenog kopali nos i dogovarali se što će raditi nakon završetka predavanja, a sada će, kako stoji na početku teksta programa, "zainteresirati i potaknuti učenike na individualno i zajedničko kreativno stvaranje, kroz pjevanje, sviranje, aranžiranje i skladanje glazbe kod kuće ili u školi".

Odsad će učenici biti poticani da se bave glazbom, i to rock i pop glazbom, technom, rapom, svim glazbenim smjerovima, čime bi se razbila dosadašnja dosada kod učenika kad je riječ o glazbenom odgoju. Da nešto u glazbenom odgoju u hrvatskim školama treba promijeniti, Kotalu je palo na pamet još prije sedam godina, nakon čega se Dujmić složio s njegovim idejama, kao i, nešto kasnije, Žanko i Klašterka. Prije pet godina Kotal je počeo pisati program, a početne ideje Klašterka objašnjava na jednostavan način: "Dugo sam bio pedagog i predavao u glazbenoj školi klasičnu gitaru.

Uvijek postoje kreativci, nadahnuti nastavnici, koji su još bolji kad imaju talentirane učenike. Ne želim reći da se kreativnost gubi, neke stvari jednostavno nadilaze znanja profesora koji danas predaju po školama. Nedostaje poveznica između starije i nove generacije. Klinci su jako napredni, a nastavnici, profesori i pedagozi ne idu sasvim u korak s novom generacijom. Treba povezati klasičnu kreativnost s novim tehnologijama, jer jedno ne isključuje drugo."
Njih četvorica, kažu, eksperti su za svoje područje i nije im bio problem stvoriti novi glazbeni plan i program. Dujmić desetljećima komponira i aranžira pjesme, Željan Klašterka je urednik glazbenog programa HTV-a te kao profesor poznaje pedagošku stranu, Igor Kotal je glazbeni producent koji prati sve tehnološke novitete u svijetu glazbe, a Dražen Žanko, osim što je poznati pjevač, vlasnik je glazbenog studija. Kad smo upravo Žanku rekli kako bi mogli uslijediti komentari roditelja učenika da im nije jasno kako će netko tko pjeva pjesmu "Od stoljeća sedmog" njihovoj djeci uvesti novi glazbeni odgoj, Žanko se složio da roditelji zapravo i ne znaju čime se on sve bavi. "Mene ljudi percipiraju po pjesmi 'Od stoljeća sedmog' i ne znaju čime se ja bavim. Ne želim to previše isticati, ali ja sam cijelog života u glazbi, ne izlazim iz glazbenog studija ni dan-danas, ondje sam od jutra od mraka. Pa ja sam bio prvi koji je kupio kompjuter Commodore 64 sa sekvencerom u Hrvatskoj. Sjećam se, bio sam na gaži u Münchenu, kupio sam ga čim se pojavio i donio u Split." Dujmić pak kaže: "Mi smo kritična masa volje i iskustva."
Prema njihovoj ideji, prihvaćenoj od Ministarstva, na satu glazbenog odgoja u učionici bi se trebalo nalaziti računalo s odgovarajućim softverom, pametna ploča, oprema za snimanje, što znači mikrofoni, mikser, ozvučenje i synthesizer, te bi trebala postojati mrežna podrška. Iako je u ovom trenutku kompjuterski umreženo oko 900 osnovnih škola, 120 ih tehnički zadovoljava, a od njih 120 bit će izabrano oko 50 u ovaj eksperimentalni program Ministarstva. Upravo u tim školama mogao bi biti proveden njihov pilot-projekt. Upotreba umreženih računala omogućava razne novosti u glazbenom odgoju.Rajko Dujmić (na slici sasvim lijevo) osamdesetih se proslavio kao autor hit-pjesama jedne od najpopularnijih grupa bivše Jugoslavije, Novih fosila

"Djeca preko računala tada mogu, primjerice, pratiti nastup skupine Lado iz dvorane 'Vatroslav Lisinski'. Kad uče o nekom instrumentu, primjerice violončelu, mogu gledati nastup nekog violončelista, a na dnu ekrana može ići neki tekst s objašnjenjem. Ili, što se već deset godine provodi u Americi, uz pomoć računala u razredu se organiziraju karaoke pa se djeca na taj način privlače pjevanju. To se provodi i u drugim zemljama, među ostalim i u Srbiji, pa zašto i kod nas djecu ne bismo poticali na pjevanje uz pomoć karaoka", kaže Kotal. Osim kompjuterizacije, njihov program predviđa i osnivanje školskih grupa ili pjevačkih skupina, za što je takve, tzv. glazbene učionice, potrebno opremiti osnovnim glazbenim instrumentima.
"Ne želimo reći da je postojeći sustav glazbenog obrazovanja loš, nego samo slijedimo vrijeme. Mijenjaju se trendovi u načinu komunikacije, u obrazovanju, tu su neki novi tehnološki elementi koji prate razvoj društva. Želimo ponuditi suvremenije obrazovanje uz praćenje tehnoloških trendova. Kompjuterizacija je otvorila nove mogućnosti, a mi moramo pratiti ono što se događa jer klinci ponekad bolje komuniciraju računalima nego mi", kaže Klašterka, a Žanko dodaje: "Nekad se sviralo u garažama, a danas čovjek sve sam napravi na računalu, a onda se ekipa poveže i svira. Drukčiji je pristup. Sve je isto, samo na drugi način. Uvijek mora postojati glazba, melodija, ali na drugi način."
S tim planom njih su četvorica u lipnju prošle godine otišli na sastanak s Draganom Švarcom, državnim tajnikom u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. "Mi smo iznijeli svoje namjere, na što nam je on rekao da je to u skladu sa željama Ministarstva da se iskoristi oprema i tehnologija koja već većim dijelom postoji u školama", tvrdi Kotal i dodaje: "U Ministarstvu smatraju da je to idealan program, ali misle da će biti komplikacija pri izvedbi. U tehnološkoj povezanosti sudjeluje CarNET, a idući tjedan idemo u King-ICT, gdje bi se radila prva animacija, jer će ta tvrtka dati tehničku podršku za pilot-projekt." Uz tehničku pomoć tvrtke King-ICT nastavni će program biti unesen u jedinstvenu bazu podataka u pisanom, midi, audio i DVD formatu pod nazivom "glazbena kultura".

U programu piše kako bi se kroz stvaranje glazbenih grupa i uz pomoć instrumenata izvodili različiti stilovi urbane glazbe, rock, pop, blues, funk, jazz, dance, rap, tehno, etno itd. Što je zanimljivo, u trenutku kada već u osnovnoj školi klinci slušaju "narodnjake". U učenju i podučavanju, predviđa se, sudjelovat će i autori programa, kao i brojni predstavnici hrvatske estrade, folklorne glazbe, KUD-ova, ali i akademski obrazovanih glazbenika i članova Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatske glazbene unije i Organizacije glazbenih izvođača Osijek. Žanko kaže: "Dobro je da neki poznati glazbenik sudjeluje kao predavač da pokaže kako je on išao naprijed, kad je svirao kao mali, pa je imao grupu, pa je postao zvijezda, pa im priča gdje i kako je svirao." Klašterka se prisjetio kako je on 70-ih svirao sa svojom grupom po školama u Dalmatinskoj zagori.
"I to je dio educiranja mladih ljudi, zainteresirati ih ne samo pričom nego i glazbom, u čemu mogu pomoći ne samo ljudi iz estrade nego i iz područja klasične glazbe, jer sve to imponira klincima." Taj projekt, objašnjava Kotal, darovitim učenicima pruža priliku da razviju i unaprijede svoj talent, dok učenicima s teškoćom olakšava komunikaciju, učenje i sudjelovanje u nastavi glazbene kulture pa je time projekt univerzalan za napredak učenika.

Takav glazbeni odgoj iziskuje i dodatnu obrazovanost nastavnika i profesora te se provedba projekta temelji na sustavnom stručnom usavršavanju učiteljstva. Prema njihovu planu i programu, osposobljavanje nastavnika, učitelja ili profesora glazbene kulture preuzele bi ustanove koje se bave edukacijom za glazbene smjerove, odnosno instrumente, kao što je Rock akademija u Zagrebu. Jedan od prijedloga je da se nastavnici pripreme kroz skraćeni okvirni tečaj koji bi vodili profesionalci s predviđenom kvalifikacijom za predavanja. To samo potvrđuje Kotal: "Ne želimo djelovati tako da u osnovne i srednje škole donosimo razonodu i zabavu. Imamo mnogo ozbiljniji plan."DRAŽEN ŽANKO javnosti je najpoznatiji po svojoj pjesmi 'Od stoljeća sedmog', no mnogi ne znaju da je inače i vlasnik glazbenog studija

Njih četvorica ne zaustavljaju se samo na osnovnim i srednjim školama nego su nedavno dobili i potvrdu kako mogu otvoriti glazbenu ustanovu, što će najvjerojatnije biti glazbena akademija, peta u Hrvatskoj. Jedan od razloga za pokretanje akademije je i dobivanje nove generacije profesora glazbenog odgoja koji će u osnovnim i srednjim školama moći predavati glazbeni odgoj prema njihovu programu. S obzirom na manjak profesora koji se trenutačno znaju koristiti računalom, Kotal kaže kako su im u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predložili dvije varijante. Jedna je osnivanje akademije, gdje bi, osim njih četvorice, radili i svi poznatiji ljudi s hrvatske glazbene scene. Do toga će, prema Kotalovim riječima, i doći, ali dok akademija ne počne s radom, oni će raditi na postojećim akademijama kao stručni suradnici. Tako će postojeće akademije u sljedeće dvije godine osposobiti profesore koji će moći predavati i u školama kao i na njihovoj budućoj glazbenoj akademiji. Svemu tome pomaže i to što je na akademijama od prošle godine uveden novi izborni predmet - glazbena informatika. "Međutim, akademije još nisu opremljene kompletnom opremom i ovaj projekt je idealna prilika da naše glazbene akademije učinimo svjetskima u tehnološkom i stručnom smislu što se tiče produkcije glazbe, poput SAE instituta u Ljubljani ili Point Blanca u Londonu", smatra Kotal.

Ipak, Rajko Dujmić ima i jednostavnije objašnjenje za pothvat u koji se upustio s kolegama: "Osnova svega je prevencija nasilja, narkomanije, shvaćanje različitosti i smanjivanje asocijalnosti kod djece. Kad se sve škole opskrbe i povežu u glazbenu mrežu, djecu će privući glazba, što automatski smanjuje mogućnost narkomanije i nasilja."