PROSVJEDNI MARŠ NAKON BLOKADE Val studentskog protesta zahvatio je cijelu Hrvatsku, pa je tako osim na fakultetima u Zagrebu bila blokirana nastava i u Splitu, Rijeci, Zadru i Osijeku, a iako je na splitskom sveučilištu blokada nakon skoro dva tjedna u ponedjeljak prekinuta, najuporniji studenti su istog dana prošetali gradom s transparentimaTraži se dostojanstven i častan izlaz iz sadašnje blokade Filozofskog fakulteta. Studenti su barem djelomično postigli svoj cilj jer su skrenuli pozornost na svoje zahtjeve, a da su i oni skloni da se cijela stvar završi, pokazali su izjavom u nedjelju da su spremni prekinuti blokadu ako od ministra dobiju vjerodostojna jamstva da će ti zahtjevi biti ispunjeni. Rektorski zbor je poduzeo inicijativu da se slučaj završi, na nekim fakultetima započela je ponovno nastava. I Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta donijelo je u ponedjeljak odluku da treba prekinuti blokadu. Takav čin neki profesori smatraju izdajom studenata i zbog toga je petero pročelnika odsjeka na sjednici podnijelo ostavke. U Vladi se pak čeka miran rasplet. Iz studentskih krugova u ponedjeljak su stigla uvjeravanja da, ako ih ministrova jamstva ne budu zadovoljila, oni nastavljaju blokadu još odlučnije nego dosad. Ministar Dragan Primorac smatra da je on na studentske zahtjeve već odgovorio pismom što ga je njegovo ministarstvo poslalo u ponedjeljak sveučilištima, što ga je potpisao državni tajnik Radovan Fuchs. Studenti ukazuju da nitko nije mislio da će ovo trajati tako dugo. Bilo je profesora koji su mislili da se "djeca samo igraju". Sada se ulazi u tjedan koji je po mnogo čemu ključan. Ako se nastava na Filozofiji ne počne održavati, neće je biti moguće nadoknaditi te bi mnogi mogli izgubiti godinu.

Na Filozofskom fakultetu i dalje je pat pozicija. Ako je i bilo nekih ideja da se ondje blokada prekine silom, odnosno policijskom intervencijom, to je za Nacional energično odbacio glasnogovornik Ravnateljstva policije Krunoslav Borovec: "Takva mogućnost ne postoji, pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed je ustavom zajamčeno i policija ne može i neće intervenirati ni na čiji poziv, osim ako se ne stvore za to zakonom utvrđeni uvjeti, a to su činjenje kaznenih djela i prekršaja, odnosno ako dođe do nasilja ili nemira. Ako jedna ili više osoba dođu izvana na fakultet i čine nered, policija će doći na fakultet i uspostaviti javni red i mir, uz suglasnost sveučilišnih čelnika, a neće prekidati prosvjed. Ako fakulteti moraju uspostaviti nastavu, a studenti ne žele prestati s blokadom, slučaj se mora riješiti pred sudom. Sudska odluka se mora poštivati. Ako studenti odluče da neće poštivati ni sudsku odluku, onda sud može tražiti da se ta odluka primijeni uz policijsku asistenciju. No to je zadnja faza. Odluka se mora uručiti onima na koje se odnosi i oni imaju određeni rok za postupanje. Sud nakon toga odlučuje da li će odluku provesti uz policijsku asistenciju, ali na koji će način to biti izvedeno, procjenjuje policija. Dosad nisu ispunjeni uvjeti za bilo kakvo postupanje policije na fakultetima, a posebno ne za postupanje s ciljem deblokade nastavnog procesa."
Pokušaj političkog etiketiranja studenata te traženje identiteta navodnih zavjerenika koji su sve to tobože organizirali je napušten. Danas se već dobro zna da je sve to bilo samoorganizirano. "Neki misle i da je to igrokaz demokracije, da iza svega stoje razni manipulatori. No ni oni koji plasiraju te teorije ne mogu se dogovoriti stoje li iza prosvjeda anarhisti, je li u pozadini bio izbor za novog dekana ili predstojeći lokalni izbori. No sve im je logičnije nego da su suočeni s novom generacijom intelektualaca koja je sposobna samostalno djelovati, bez bilo kakvih vođa ili instrukcija sa strane. Naravno, postoji grupa ljudi koja je prva došla na ideju da jednostavno kažu dosta, ali njihova je ideja bila dovoljno snažna da za sobom povuče tisuću studenata", kažu neki profesori.IZMEĐU STUDENATA I SENATA Dekan Miljenko Jurković, na slici s prodekanom Daliborom Blažinom, podržava zahtjeve studenata, ali ne više i metodu blokade

Danas je već općepoznato da su četiri dana uoči blokade inicijatori protesta organizirali tribinu na kojoj su govorila tri mlada asistenta s Filozofskog fakulteta, doktor Hrvoje Jurić s Katedre za etiku, doktor Mate Kapović s Odsjeka za lingvistiku i doktor Hajrudin Hromadžić s Odjeka za sociologiju. Jedan od studenata za kojeg se može reći da je omiljen među kolegama kaže da je istina da postoji generacija mlađih profesora koji drukčije razmišljaju i koji ih podržavaju. "Ali velika je razlika između simpatizera i organizatora. Oni su pozvani da održe predavanja na toj tribini koju su organizirali studenti s različitih odsjeka." Tribini je prisustvovala i profesorica Andrea Zlatar s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta, u to vrijeme jedan od dvoje kandidata za mjesto dekana: "Oni su govorili upravo o ideji besplatnog školovanja i sustava školovanja u Hrvatskoj. To predavanje bilo je zamišljeno za jednu od manjih dvorana, no ta dvorana nije bila dovoljno velika pa su prešli u sedmicu gdje se vidjelo da je riječ o temi koja se studenata tiče. Ja ne mislim da postoji ikakva pozadina u smislu toga da postoje skrivene namjere, skriveni poticatelji, a još manje neki drugi ciljevi. Mora se govoriti o kontekstu, a kontekst je taj da su politika obrazovanja, kao i druga javna politika, dakle, prije svega zdravstvena politika i socijalna politika, u Hrvatskoj u krizi. I u tom smislu je dosta jasno da se u medijima i u raspravama pravo na besplatno obrazovanje zapravo vezuje uz pravo na besplatno zdravstvo, uz osjećaj socijalne sigurnosti koji su bez sumnje u Hrvatskoj izgubljeni. Oko toga mislim da ne moramo dvojiti. Na samom fakultetu mi se doista čini da je razdvojeno pitanje školarine i da se besplatno školstvo razumije kao potpuno javno financiranje obrazovanja", rekla je Andrea Zlatar koju je u izboru za mjesto dekana tijesno pobijedio sadašnji prodekan Damir Boras koji će 1. listopada stupiti na novu dužnost. U zemlji gdje je posve normalno da premijer uoči lokalnih izbora izjavljuje da "oni koji misle glasati za Bandića i Milanovića ili Kregara taj dan mogu ostati doma", dakle, onima koji misle drukčije poručuje da ne moraju ni sudjelovati u temeljnom demokratskom procesu - izborima, vlast se odjednom suočila s tisućama mladih ljudi koji razmišljaju svojom glavom i spremni su to glasno reći i tražiti svoja prava.

"Vjerujte mi, imam ja što učiti i nije da mi se stvarno ide u blokadu, ali nemam drugog izbora. Kad smo prošle godine bili na Markovu trgu, obećali su dati školarine, a na kraju smo ustanovili da uopće nisu uplatili dovoljno novca", rekla je jedna studentica na nedjeljnom plenumu Filozofskog fakulteta i podigla cijelu dvoranu na noge. Koliko su studenti Filozofskog fakulteta jedinstveni, mogu posvjedočiti svi oni koji dođu na njihov plenum koji se održava svaki dan u 20 sati. Svaki dan, uključujući i nedjelju, u dvoranu D7, omiljenu sedmicu, dođe i 600-tinjak studenata Filozofskog fakulteta te manji broj gostiju, što studenata drugih fakulteta, što profesora, građana, umjetnika i radoznalaca. Skup vodi dvoje moderatora čija su imena predložena i izglasana na prethodnom plenumu i svaki se dan, u skladu s politikom da nema politike i isticanja pojedinaca ili vođa, oni izmjenjuju. Izmjenjuju se i glasnogovornici koji svaki dan drže press konferenciju. Svatko tko želi nešto reći na plenumu, bez obzira podržava li blokadu ili ne, dobrodošao je na plenum i može izreći svoje mišljenje.
Procedura je slična kao u Hrvatskom saboru, osim što su u čuvenoj sedmici, za razliku od Sabora, sva mjesta popunjenja i, dapače, sjedi se na podu, a atmosfera je puno demokratičnija nego na Trgu Svetog Marka. I nema stranaka. Svatko predstavlja ujedno i sebe i cijeli kolektiv. Svi su jednaki, uključujući i profesore i dekana koji moraju čekati na red jednako kao i studenti. Nitko nema veće pravo na riječ od nekog drugog. Mišljenje profesora i dekana na jednak će se način saslušati kao i mišljenje bilo kojeg studenta ili građanina. Ima tu i žučnih rasprava i podijeljenih mišljenja. Demokratska atmosfera zaista je zarazna. Nakon svake rasprave o određenoj točki dnevnog reda slijedi glasanje. Prebrojavaju se glasovi za, protiv i suzdržani. Svi odlučuju o svemu. Nitko nema pravo u ime drugih donositi odluke. I ako moderator u žaru vođenja pokuša skupu namjerno ili nenamjerno nešto nametnuti, javlja se netko za riječ i taj prijedlog automatski ide na glasanje ili se glasa o tome hoće li se o tome dalje raspravljati ili glasati. Čar je upravo u tome da baš nitko nema privilegij odlučivati umjesto drugih. Kad bi se neki političari odlučili ili udostojili posjetiti plenum, imali bi što naučiti.INOVATIVNI PLAKATI Studenti svoje stavove najčešće iznose putem duhovitih transparenata

Zadnja točka dnevnog reda svakog dana je glasanje o nastavku ili prekidu blokade. Kad bi većina sudionika plenuma izglasala prestanak blokade, ta bi odluka automatski stupila na snagu. Međutim, zasad većina studenata, barem na Filozofskom fakultetu, još uvijek smatra da je takva borba njihov jedini način da postignu cilj. Onim kolegama, posebno s nekih fakulteta, koji podržavaju cilj, ali ne i blokadu nastave, poručuju da drukčije neće uspjeti. Na ulice su već izlazili, u svibnju prošle godine bio je veliki prosvjed nakon kojeg je donesena "požarna mjera". Riješen je problem samo jedne generacije. "Mi ne želimo svake godine ponovno štrajkati, ponovno izlaziti na ulice ili blokirati nastavu", poručuju studenti.
Zašto su profesori podržali studente, objasnila je profesorica Andrea Zlatar: "Podržavam prosvjede na Filozofskom fakultetu i na fakultetima u cijeloj Hrvatskoj jer mislim da je cilj apsolutno ispravan, dakle besplatno školovanje i ukidanje školarina, dok se drugi problemi, financijski, trebaju rješavati drugim načinima, dakle, i pitanje smještaja i drugih troškova. Mislim da je blokada u ovom trenutku jedini način i da se iz dana u dan pokazuje da je to doista jedini način zbog toga što se odgovorne točke, Ministarstvo, Rektorat, Vlada u cjelini, saborski Odbor za obrazovanje, zapravo dosad uopće nisu relevantno i argumentirano očitovali o studentskim zahtjevima i mislim da je zapravo to u ovom trenutku nešto što najviše povređuje mene kao člana akademske zajednice, da se oni koji su odgovorni ponašaju tako da prebacuju odgovornost na nižu razinu, dakle, prvo putem Senata na dekane sveučilišta, tražeći deblokadu fakulteta i održavanje nastave, pri čemu se uopće ne očituju konkretno i jasno o tome kako se ovi problemi mogu riješiti."

Ministar Dragan Primorac je najavnom donošenja zakona koji će kvalitetnim studentima jamčiti besplatan studij amortizirao dio provjeda, a pridobio je i zagrebačke dekane. Visoki Vladin dužnosnik potvrdio je za Nacional kako je Primorac već na početu protestnih akcija želio otići na Filozofski fakultet i razgovarati sa štrajkašima, ali nije dobio potporu Ive Sanadera, koji je tih dana još uvijek dvojio da li iza svega stoji opozicija. Dodatnu, premda posrednu podršku Vlada je dobila od predsjednika Stipe Mesića, koji je najprije podržao zahtjeve za besplatnim školstvom, a onda, prije nekoliko dana, od studenata zatražio da se vrate na nastavu.

Nacionalov izvor kaže kako je Mesićev zaokret posljedica razgovora sa Sanaderom, koji mu je objasnio da se priprema zakon koji će najboljima osigurati besplatno školovanje. Studenti su prilično negativno reagirali na predsjednikov poziv i optužili ga za nekonzistentnost u stavovima. Time su izgubili vrlo važnog potencijalnog političkog saveznika. A da su ne samo među sobom nego i u širim slojevima društva uspjeli postići solidarnost o kakvoj su, kako jedan student kaže, do sada čitali samo u knjigama, studenti su se uvjerili i sami. "Jedne noći oko tri ujutro, kad sam bio dežuran, uletio nam je čovjek u Armani odijelu, sa satom i naočalama od ne znam koliko tisuća eura, mrtav pijan uzeo megafon i počeo vikati: 'Dobar dan, ja sam korporativno govno i došao sam vas podržati. Protiv mene se vi borite, al' ja vas podržavam. Ne dajte da vas zaj..., to su sve govna. I ja imam dvije kćeri koje će jednog dana studirati.' Nekoliko radnika s bauštele došlo nam je jedno jutro u 6 sati i ostavili su nam crvene karanfile. Jedna mama došla je sa svojim skupocjenim SUV-om i donijela nam pun gepek salama, sireva i raznih namirnica. Jedan umirovljenik nam je od svojih 2500 kuna penzije donirao čak tisuću.""OPASNA SEDMICA" Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu okupljaju se svaku večer u 20 sati na plenumima u najvećoj predavaonici

Drugi student sjeća se bakice koja je 1919. godište i koja je došla potpisati peticiju, ali su joj ruke toliko drhtale da je on umjesto nje popunio rubriku s imenom i prezimenom te datumom rođenja. No ono što im je dalo sigurno jedan od najvećih poticaja njihovi su vlastiti profesori. Jedan od studenata koji je prisustvovao prvom fakultetskom vijeću nakon blokade ovako je opisao scenu:
"Prvo su dva profesora iznijela salve napada na nas, a onda je ustao jedan profesor i odgovorio im: 'Pa o čemu vi pričate!? Konačno se nešto događa, nakon dugo vremena ponovno se osjećam živim.'"
Međutim, među studentima vlada veliko nezadovoljstvo ne samo zbog komercijalizacije obrazovanja nego i zbog općeg stanja u društvu. Jasno se mogu čuti ideje o tome da se način direktne demokracije kakvu su oni uspostavili svojim plenumima prenese i na druge kolektive. "Ne, to nema veze sa samoupravnim socijalizmom", odgovara jedan od glasnijih među studentima, "a nema ni s anarhizmom. Međutim, svi su revoltirani postojećom političkom situacijom. Ovaj naš način javnih rasprava i plenumskog odlučivanja pokazao se kao genijalna ideja i princip. Treba izići iz svojih uskih gabarita, povezati se, tražiti da se građane na referendumu pita o bitnim stvarima. Međutim, kad se netko bori za politički cilj, a da ne pripada ni jednoj stranci, postoji tendencija da ga se ukalupi u neki od tabora. Čak ni mojoj mami nije bilo jasno jesmo li mi to ljevičari ili desničari. Rekao sam joj: 'To su postulati tvojeg društva koje ćemo mi srušiti.'"