Ove godine banke su građane kreditirale s tek 207 milijuna kunaAko je suditi prema podacima koji pokazuju da banke tijekom ožujka nisu davale nove kredite ni građanima, a ni tvrtkama, čini se da se u Hrvatskoj događa kreditni slom. Banke su, naime, u ovoj godini kreditirale državu s devet milijardi kuna, tvrtke su dobile 1,75 milijardi, a građani tek 207 milijuna kuna.

Međutim, Centralna banka poručuje da nema opasnosti od pojave kreditnog sloma jer banke posluju stabilno, a sporiji rast kredita u većoj je mjeri posljedica usporavanja gospodarske aktivnosti. "Ne bih rekla da imamo kreditni lom, ali sustav kao da je zaustavljen. Kredita je malo i idu državi", rekla je Večernjem listu dr. Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta.

Igor Ljubaj, analitičar u Direkciji za istraživanje HNB-a, kaže pak da su poslovne banke prvo tromjesečje završile s blagim porastom dobiti od 3 posto, dok se udio nenaplativih kredita nije promijenio. No, od početka godine plasmani banaka nebankarskom sektoru usporili su na samo 0,8 posto, a kad se oduzme utjecaj tečajnih razlika, Ljubaj kaže da se zapravo dogodio pad od 0,4 posto.

Godišnja stopa rasta kredita nebankarskom sektoru spustila se na 9,2 posto, odnosno 6,2 posto, nakon što se isključi utjecaj tečaja."Takva kretanja posljedica su manje potražnje za kreditima, ali i sklonosti banaka da u uvjetima negativnih gospodarskih trendova uspore rast kredita privatnom sektoru", kaže Ljubaj.

Večernji list piše da je dobit PBZ-a u prvom tromjesečju pala 10 posto, Zagrebačke banke 7 posto, HPB je poslovao s gubitkom, dok je Erste rastao 6 posto. Maruška Vizek naglašava da krediti državi rastu po godišnjoj stopi od 92 posto, a stanovništvo usporava na 8 posto, no Ljubaj dodaje da je financiranje središnje države olakšalo ispunjavanje državnih obveza, te je povoljno utjecalo na ukupnu likvidnost.

Zdeslav Šantić, analitičar RBA, kaže da trend nije neočekivan jer se smanjuju potrebe stanovništva za kreditima i potrošnjom, a opreznije su i banke. "Cilj je sačuvati stabilnost sustava, pa banke manje vode računa o osvajanju tržišnih udjela, a više o sigurnosti", kaže Šantić.

Analitičari PBZ-a kažu da će otkazi i smanjenje plaća građane učiniti znatno rizičnijim klijentima.