Objavljeno u Nacionalu br. 707, 2009-06-02

Autor: Željko Rogošić

Zla kob hrvatske energetike

Nacional: Polančec hrvatski plin daruje Mađarima

Mađarski MOL planira hrvatski plinski sektor izdvojiti iz INA-e i prodavati po cijenama ruskog plina, u čemu ima podršku ministra gospodarstva, Damira Polančeca

MINISTAR GOSPODARSTVA
i potpredsjednik Vlade RH, Damir Polančec, ujedno je i predsjednik Skupštine INA-e te je pod potpunim utjecajem dopredsjednika Uprave INAe Zalana Bacsa, bez obzira na hrvatske nacionalne intereseMINISTAR GOSPODARSTVA i potpredsjednik Vlade RH, Damir Polančec, ujedno je i predsjednik Skupštine INA-e te je pod potpunim utjecajem dopredsjednika Uprave INAe Zalana Bacsa, bez obzira na hrvatske nacionalne intereseMađari preuzimaju ulogu kreatora energetske politike u Hrvatskoj. Ako se usvoji mađarski model integracije hrvatskog plinskog sektora, izdvajanjem iz Ine, MOL će na hrvatskom rudnom blagu, prodajom prirodnog plina iz hrvatskih izvora po cijenama ruskog plina, zarađivati oko 4 milijarde kuna godišnje, a hrvatski potrošači će plaćati najskuplji plin u Europi. Takav plan, na žalost, ima podršku potpredsjednika Vlade RH i predsjednika Skupštine Ine Damira Polančeca, pa se može očekivati da će ga, suprotno hrvatskim nacionalnim interesima, podržati i hrvatska vlada. Mađarski MOL je s 47,5 posto vlasništva već osigurao dominantnu poziciju u Ini i upravlja hrvatskom nacionalnom naftnom kompanijom, što je posljedica pogrešno provedene privatizacije i lošeg Zakona o privatizaciji Ine.

"Umjesto da Vlada RH preuzme u svoje ruke proces integracije svih subjekata u plinskom sektoru, potpredsjednik Vlade Damir Polančec, kao glavni pregovarač, pod potpunim je utjecajem Zalána Bácsa, dopredsjednika uprave i izvršnog direktora finacija Ine. Polančec prihvaća sve ono što Mađari traže u vezi s izdvajanjem plinskog sektora iz Ine u zasebnu državnu tvrtku Prirodni plin", ističe Nacionalov sugovornik, dugogodišnji savjetnik u Ministarstvu gospodarstva. Država bi tako morala otkupiti prirodni plin od Ine i preko nove tvrtke plasirati ga na tržite. Ali Mađari u tom poslu traže novu zaradu. Cijena plina koji Ina uvozi od Gazproma ostat će ista, ali trenutačni profit od 500 milijuna kuna, koji Ina ostvaruje plasmanom 3 milijarde kubičnih metara ruskog i domaćeg plina na hrvatskom tržištu, mađarskim vlasnicima i novim ruskim suvlasnicima MOL-a je premalen. Stoga MOL hrvatskoj vladi nameće rješenja prema kojima bi se prodaja cjelokupnih zaliha hrvatske proizvodnje plina, od gotovo 2 milijarde kubičnih metara plina godišnje, odvijala bez rizika za njih, po cijenama jednakim visokoj cijeni ruskog plina (1,56 kn/m3), ali uz prebacivanje svih troškova, obveza i daljnjih rizika na hrvatsku državu i potrošače u Hrvatskoj.

"Ako Polančec prihvati Bácsovu formulu, hrvatska vlada napravit će dalekosežnu pogrešku, hrvatski potrošači plaćat će najskuplji plin u Europi, zarada od rasprodaje Inine domaće godišnje proizvodnje plina od oko 4 milijarde kuna neće završiti u Hrvatskoj, ni u hrvatskom državnom proračunu, a Hrvatska će izgubiti ikakvu kontrolu nad svojim plinskim sektorom i ovisiti o inozemnoj energetskoj politici. Posljedice će osjetiti cijela Hrvatska", ističe jedan od bivših direktora Ine, s dugogodišnjim međunarodnim ugledom u poslovanju naftom i plinom.


Treba biti velik optimist i vjerovati da bi i Sanaderova vlada i vladajući HDZ i tada mogli proći nekažnjeno. Međutim, dosad pokazanim načinom izdvajanja plinskog sektora iz Ine, te traljavim pregovorima o listi hrvatskih sudionika u 25-postotnom udjelu međunarodnog konzorcija LNG Adria, Vlada izravno ugrožava i projekt izgradnje LNG terminala u Omišlju i sigurnost opskrbe plinom. U rješavanje neovisnosti hrvatske opskrbe plinom i osiguranja velikog biznisa s ukapljenim plinom izgradnjom terminala u Omišlju, Vlada RH, prije svih Sanader i Polančec, umjesto čuvanja hrvatskih nacionalnih interesa dopuštaju lov u mutnom brojnih poduzetničkih interesa, ali i utjecaj inozemnih kompanija koje će, vrlo izgledno, pokušati onemogućiti izgradnju LNG terminala na Krku. Uskoro u Zagreb stiže ruska delegacija na drugi krug pregovora o mogućem prolazu plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku. Ako hrvatska vlada smogne snage da definira vlastitu energetsku strategiju, u skladu s nacionalnim interesima, slušajući savjete domaćih naftnih i ekonomskih stručnjaka, koje dosad gotovo i nije uvažavala, i iskoristi veliku priliku, Rusi će pristati na hrvatske uvjete izgradnje plinovoda preko njima jako važne Hrvatske, a Vlada će se othrvati pritiscima koji ugrožavaju izgradnju LNG terminala u Omišlju.ZALAN BACS, dopredsjednik Uprave i izvršni direktor financija INA-e, želi hrvatski plin izdvojiti iz INA-e i
preko nove, zasebne tvrtke Prirodni plin plasirati ga na
tržište te prodavati po cijenama ruskog plina, pri čemu bi zarađivali 4 milijarde kuna godišnjeZALAN BACS, dopredsjednik Uprave i izvršni direktor financija INA-e, želi hrvatski plin izdvojiti iz INA-e i preko nove, zasebne tvrtke Prirodni plin plasirati ga na tržište te prodavati po cijenama ruskog plina, pri čemu bi zarađivali 4 milijarde kuna godišnje



Sasvim je jasno da u upravljanju energetikom važnu ulogu mora imati država, te da se taj sektor ne može prepustiti neoliberalnom modelu, posebice ne u doba velike financijske i energetske krize. Ako je hrvatski naftni sektor izgubljen, u plinskom sektoru je nužno što prije integrirati sve energetske subjekte. Bez integracije opskrbljivača, skladištara, transportera i distributera plina s Ministarstvom gospodarstva ne može biti dugoročne ni stabilne opskrbe plinom. Dominantnu ulogu u tako integriranom plinskom sektoru mora imati Vlada. Trenutačno je u rascjepkanom energetskom plinskom sektoru za svaki propust uvijek odgovoran netko drugi, a svi su, navodno, poduzeli sve. Čak i tijekom velike krize u siječnju, kad je sustav praktički pao. Danas je u skladištu Okoli čak 300 milijuna kubičnih metara plina, s kojim se točno ne zna što napraviti. Mađarski vlasnici Ine s plinom žele učiniti ono što su postigli s naftom - kontrolirati hrvatsku energetsku politiku i u tom sektoru. Prije svega, bez rizika prodati svu domaću proizvodnju plina i sve zalihe, ali ne po razumnim, nego po cijenama plina koji uvozimo iz Rusije. Radi se o 1,6-2 milijarde kubičnih metara iz sjevernog Jadrana i Panona. Prema zamisli Zalána Bácsa, uz Polančecovu podršku, iz Ine će država otkupiti prirodni plin, osnovati vlastitu tvrtku Prirodni plin i plasirati ga na tržište. Ina taj plin prodaje državnoj tvrtki. To će Inu osloboditi troškova prodaje i rizika posla, koje će preuzeti nova državna tvrtka Prirodni plin, jer se mora postići dogovorena cijena, pronaći kupce, voditi financijsko poslovanje, platiti sve troškove prijevoza i skladištenja te pokriti i moguće gubitke.

U takvoj odluci Ine - u kojoj ne sudjeluju hrvatski članovi uprave, te se od nje na određeni način distanciraju, svjesni da je u suprotnosti s nacionalnim interesima - hrvatska naftna kompanija u većinskom vlasništvu MOL-a želi na novu tvrtku Prirodni plin prebaciti i obvezu opskrbe zaštićenih potrošača, iako je Zakonom o tržištu plina to obveza Ine sve do 2014. Vlada RH treba što prije izdvojiti plinski sektor iz Ine i nad njim preuzeti punu kontrolu. Dosad je Ina bila srce hrvatskog plinskog sektora, raspolažući s 3 milijarde m3 plina, dok su veliki kupci poput HEP-a i Petrokemije Kutina zaštićeni potrošači. Na prodaji uvezenog ruskog plina od Gazproma Ina ništa nije zarađivala. Ali nije ni gubila. No mađarski vlasnici Ine tvrde da su stalno na gubitku u plinskom sektoru, jer plin iz hrvatskih izvora prodaju po nižim cijenama od ruskog, uvezenog. Međutim, to je sasvim normalno, jer u cijenu skupog ruskog plina ugrađeno je i sve ono što Rusi na tržištu mogu dobiti kao dominantni, u ovom trenutku gotovo monopolistički isporučitelj prirodnog plina Europi.
DIO INA-ina plinskog sektora koji je sad u vlasništvu MOL-a; centralna plinska stanica MolveDIO INA-ina plinskog sektora koji je sad u vlasništvu MOL-a; centralna plinska stanica MolveVlada RH mora što prije preuzeti hrvatski plinski sektor, integrirati ga, ali Ina kao proizvođač plina mora u tome sudjelovati. "Ini se može priznati cijena prirodnog plina iz domaćih izvora, ali temeljena na priznavanju opravdanih troškova i razumne dobiti. Ne može cijena hrvatskog plina biti jednaka cijeni ruskog plina, domaći potrošači ne smiju plaćati hrvatski plin kao ruski. I hrvatska država mora uzeti svoj dio novca iz ovog posla, ne puštati da novac curi iz zemlje, jer to je namjerna rasprodaja nacionalnog bogatstva", upozorava istaknuti stručnjak za naftnu i plin.
Podržavajući zamisli i plan većinskog Inina vlasnika MOL-a, Polančec podržava strategiju koja je suprotna hrvatskim interesima. Polančec je kao ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade RH dužan štititi hrvatske nacionalne interese i poštovati hrvatski ustav. Ali on je i predsjednik Skupštine Ine i više mu je stalo do odluka kompanije, odnosno njenog većinskog vlasnika. Ministar i potpredsjednik Vlade Polančec i predsjednik Skupštine Ine Polančec u izravnom su sukobu interesa. Utoliko su i odluke Ministarstva gospodarstva i Vlade o uvođenju reda u plinski sektor sasvim oprečne odlukama i interesima Vlade, kad ih potpredsjednik Vlade potpisuje kao predsjednik Skupštine Ine. Potpredsjednik Polančec o svemu što treba napraviti pita isključivo Zalána Bácsa, na ostale stručnjake i čelne ljude Ine puno ne računa. I to je znakovito. Ako hrvatska vlada doista hoće otkupiti plinski sektor, treba jasno znati pod kojim će se uvjetima to dogoditi, koje će obveze preuzeti Vlada, a koje tvrtka izdvojena iz Ine. Mađari su pogriješili i svoj plinski sektor prodali njemačkom EON-u. Sada se kroz Inu žele vratiti isplativom biznisu s plinom, ući u vlasničku strukturu LNG terminala na Krku i preuzeti opskrbu ruskim plinom, uključujući i količine koje bi dolazile Južnim tokom. Ali to za Hrvatsku nije prihvatljivo.
Vlada se muči s osiguranjem 25-postotnog hrvatskog udjela, odnosno 1 milijarde eura, u konzorciju Adria LNG, za izgradnju LNG terminala u Omišlju. U ovom trenutku u tom dijelu, osim sebe, vidi Inu, HEP, Petrokemiju, Plinacro i Gradsku plinaru Zagreb. Nelogičnim nuđenjem Ini hrvatskih udjela u Konzorciju LNG Adria u igru uvlačimo mađarski i ruski kapital, koji može opstruirati izgradnju terminala Omišalj. Vlada tako beskonačno rasteže dogovore hrvatskih partnera, gubi vrijeme i oteže početak izgradnje, nervira zainteresirane njemačke, francuske, austrijske i druge partnere u konzorciju, koji će na kraju otići u Trst i ondje investirati u izgradnju LNG terminala. Gubitak vremena i nespremnost hrvatske vlade na važne poteze sve više smanjuju prednost Omišlja pred Trstom.PREDSJEDNIK MOL-a Zsolt Hernadi (u donjem redu lijevo)
s predsjednikom Uprave Gazproma Alexeijem Millerom
(dolje desno), mađarskim premijerom
Ferencom Gyurcsanyjem i Vladimirom PutinomPREDSJEDNIK MOL-a Zsolt Hernadi (u donjem redu lijevo) s predsjednikom Uprave Gazproma Alexeijem Millerom (dolje desno), mađarskim premijerom Ferencom Gyurcsanyjem i Vladimirom Putinom

Nema nikakva razloga da Vlada RH sama osnuje LNG Hrvatska i da bez drugih hrvatskih partnera bude udjeličar u Konzorciju Adria LNG. Vlada RH odgovorna je za strateške rezerve i sigurnu opskrbu. Zašto onda Vlada ne osnuje hrvatsku tvrtku s 25-postotnim udjelom u Adria LNG, čime osigurava početak gradnje LNG Omišalj, iskorištava spremnost inozemnih investitora, pa tek tada, kad projekt krene, neka svoje udjele ustupi, proda ili pokloni pojedinim energetskim subjektima ili investitorima, ili ih zadrži. Time bi se poslala politički jaka poruka. Vlada bi sama ušla u konzorcij Adria LNG, integrirala plinski biznis, a uvijek može rasprodati udjele privatnim investitorima. Tako bi se još uvijek na vrijeme Hrvatska uključila u Adria LNG, zadržala svojih 25 posto, promovirala i osigurala veliki biznis Omišlju i Hrvatskoj, te zadržala slobodniju i stvarnu partnersku i pregovaračku poziciju prema Rusima i zagovornicima Južnog toka kroz Hrvatsku, što jest hrvatski strateški interes, ali ne po svaku cijenu. Ali što će nam to, kad mi možemo na brzinu prodati svoj plinski biznis, plaćati skupu energiju i veliku cijenu prirodnog plina.

Ugrožen projekt LNG terminala Omišalj

Izdvajanjem plinskog sektora iz Ine Vlada izravno ugrožava i projekt izgradnje LNG terminala u Omišlju i sigurnost opskrbe plinom. U rješavanje neovisnosti hrvatske opskrbe plinom i osiguranja velikog biznisa s ukapljenim plinom izgradnjom terminala u Omišlju, Vlada umjesto čuvanja hrvatskih nacionalnih interesa dopušta utjecaj inozemnih kompanija koje će, vrlo izgledno, pokušati onemogućiti izgradnju LNG terminala na Krku. Ako hrvatska vlada definira vlastitu energetsku strategiju, othrvat će se svim pritiscima koji idu za “miniranjem” izgradnje tog terminala.

Do profita kreiranjem nove tvrtke Prirodni plin

Mađarski vlasnici Ine s plinom žele učiniti ono što su postigli s naftom - kontrolirati hrvatsku energetsku politiku i u tom sektoru. Prije svega, bez rizika prodati svu domaću proizvodnju plina i sve zalihe, ali ne po razumnim, nego po cijenama plina koji uvozimo iz Rusije. Radi se o 1,6-2 milijarde kubičnih metara iz sjevernog Jadrana i Panona. Prema zamisli Zalána Bácsa, uz Polančecovu podršku, iz Ine će država otkupiti prirodni plin, osnovati vlastitu tvrtku Prirodni plin i plasirati ga na tržište. Ina taj plin prodaje državnoj tvrtki. To će Inu osloboditi troškova prodaje i rizika posla, koje će preuzeti nova državna tvrtka Prirodni plin, jer se mora postići dogovorena cijena, pronaći kupce, voditi financijsko poslovanje, platiti sve troškove prijevoza i skladištenja te pokriti i moguće gubitke.

U takvoj odluci Ine - u kojoj ne sudjeluju hrvatski članovi uprave, te se od nje na određeni način distanciraju, svjesni da je u suprotnosti s nacionalnim interesima - hrvatska naftna kompanija u većinskom vlasništvu MOL-a želi na novu tvrtku Prirodni plin prebaciti i obvezu opskrbe zaštićenih potrošača, iako je Zakonom o tržištu plina to obveza Ine sve do 2014. Mađarski vlasnici Ine tvrde da su stalno na gubitku u plinskom sektoru, jer plin iz hrvatskih izvora prodaju po nižim cijenama od ruskog, uvezenog.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika