Komisija "Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije (HBK) obrušila se jučer nakon višemjesečne javne apstinencije na predložene vladine antirecesijske mjere za prevladavanje financijske krize. Ukratko, izvršna vlast prokazana je za prodaju 'obiteljskog srebra' i nedovoljnu hrabrost za rješavanje problema te im je poručeno da prestanu razmišljati o kapitalnim projektima do prevladavanja krize. Pripadnici klera ovaj su puta bili konkretni, bez metafora o strukturama grijeha i sličnim figurama koje su u prošlosti korištene sa Kaptola, osim ove o prodaji obiteljskog srebra.

Članovi komisije istaknuli su naime kako je Hrvatska ostala 'zapljusnuta' posljedicama kriznog tsunamija neoliberalnog sustava, dok je rasprodaja bogatstva, inozemno zaduživanje i nekontrolirano potrošnja društvo dovelo do dužničkog ropstva. Iz komisije "Iustitia et pax"poručili su da se rasprodalo obiteljsko srebro, te da je sva sreća što je sve to skupa ublaženo razboritom politikom Hrvatske narodne banke. "Donesene mjere očigledno su nedostatne i nedovoljne. Treba slijediti primjer zemalja koje pomažu ugroženim gospodarskim granama, no očito je da takve poteze nema hrabrosti jer ne želimo biti bolji đak od Europske unije", poručili su iz Biskupske konferencije Sanaderu, te još na to dodali da bi vlada trebala odgoditi projekte koji nisu od važnosti za prevladavanje recesije.

Ipak, nisu željeli potvrditi da li time misle o izgradnji Pelješkog mosta, temi o kojoj su pripadnici vladajuće partije voljeli govoriti na predizbornim skupovima. Umjesto toga, kazali su iz Komisije, država bi sada trebala pomoći mladima koji su se zadužili za školovanje, kupnju stana, otvaranje poduzeća te ribarima, ratarima i domaćim brodarima. Predsjednik Komisije, pomoćni zagrebački biskup msgr. Vlado Košić ocijenio je kako se u nas ne poštuju zakoni, što objašnjava "komunističkim mentalitetom" koji vlada u društvu, u načinu razmišljanja, postupanja i ponašanja u mnogim segmentima.

Na ovaj se način crkva vjerojatno posljednja pridružila krugu moćnih i utjecajnih institucija koje su u proteklim mjesecima predbacivali Sanaderovoj administraciji da je uvjetno rečeno nesposobna za spas hrvatske privrede i ekonomije.

Crkva je po mnogočemu od velikog značaja za vladajuću partiju, a osim brojnih dokaza koji to mogu potvrditi, najkonkretniji je novčani saldo, s kojima se ova institucija iz godine u godinu izdašno podmazuje od novca poreznih obveznika, temeljem ugovora koji je sa Svetom Stolicom potpisan prije više od 10 godina. Primjera radi, prošle je godine na račun klera otišlo preko 350 milijuna kuna, a ostaje nepoznanica što se konkretno događalo na zatvorenom sastanku između Sanadera i crkvenih velikodostojnika. Naime, sastanak se odvijao krajem ožujka, na isti dan kada je Sanader pokušavao smanjiti proračunske izdatke od svih državnih resora, kako bi imao barem nekakav proračun za teško razdoblje koje dolazi.

Na kraju je ispalo da je obzirom na tešku financijsku situaciju, rastuću nezaposlenost, smanjenje plaća u javnom i državnom sektoru, te uzaludnom vapaju gospodarstvenika za financijskom podrškom, Crkva jedina ostala gotovo pa i neokrznuta. Dio financija je doduše umanjen, barem na odnosu proračunskih izdataka za Crkvu iz 2008. godine, no ogromni novac koji se broji u stotinama milijuna kuna prigodno je uplaćen. Manje od tri mjeseca od ovih događaja, crkva je odlučila javno prokazati Sanadera za krive procjene po pitanju usmjeravanja financijskih izdataka iz proračuna.