DEKAN PODUZETNIK Mijo Vrhovski, dosadašnji dekan privatnog veleučilišta VERN', predaje dekanski lanac Goranu Radmanu koji će VERN' voditi u novoj akademskoj godini od 1. listopada“Zahvaljujući razmjeni učenika završila sam 4. razred srednje škole u Bruxellesu i tada sam odlučila da želim završiti prve tri godine fakulteta u Zagrebu, a zadnje dvije u Parizu. Vern je zato bio najbolji izbor zbog potpuno uvedenog Bolonjskog procesa i programa koji mi se odmah svidio. Moja majka bila je oduševljena VERN’-om od početka i njoj mogu zahvaliti što mi je poslala brošuru u Bruxelles i omogućila cijeli pothvat studiranja jer VERN’ kao rasadnik znanja i ideja otvara mnoge mogućnosti. Budući da sam u međuvremenu osvojila i top stipendiju, ona mi je pomogla financirati cijelu jednu godinu na VERN’-u.“, ispričala je to 22-godišnja Mirta Molnar koja je na tom prvom privatnom hrvatskom veleučilištu ove godine s prosjekom 5.0 završila trogodišnji studij Ekonomije poduzetništva.

Iako je bila jedina u svojoj generaciji koja je baš iz svih predmeta imala petice i jedna od 4 od svih studenata s takvim uspjehom koji su do sada studirali na VERN’u, za takav prosjek, kaže, nije učila puno više od ostalih studenata, ali je njezina motiviranost i sudjelovanje u projektima možda bila malo veća. O VERN’-u se, kad je 1990. počeo kao savjetodavni i prijavni ured inozemnih škola u Hrvatskoj,nije puno znalo. Prvu nastavu kombinirane poduke iz stranih jezika i kompjutora počeli su održavati 1994., a 1996. dobili su dopusnicu tadašnjeg Ministarstva prosvjete i sporta za jednogodišnji studij ‘Program uvođenja u poslovno poduzetništvo’. Kao 5. stupanj obrazovanja, bio je to prvi priznati program usavršavanja okrenut poduzetništvu. Tri godine kasnije uveli su program dvogodišnjeg stručnog poslovnog studija pod imenom Ekonomija poduzetništva. Od 2000. VERN’ se restrukturira kao Visoka škola za ekonomiju poduzetništva s pravom javnosti, a sljedeće godine produljuju studij ekonomije poduzetništva na tri godine, te se sele u obnovljenu zgradu sa 16 novih učionica u Tomićevoj ulici, zadržavajući dotadašnje prostore na Trgu bana Jelačića. Od 2007. nastava se održava i u moderno opremljenom prostoru veličine 1.000 m2 na 2. katu Importanne Gallerije.

“Danas VERN’ ima 1.400 studenata, a na Zagrebačkoj školi za menadžment koja također djeluje u sklopu Grupe VERN’, još ih je 550. Udvostručio se i broj predavača kojih sad ima ukupno 200, od čega 80 stalno zaposlenih. Godišnje Grupa VERN’ , koju čine Veleučilište VERN’ i Zagrebačka škola za menadžment, prima oko 500 studenata. Prijemni ispit održava se otprilike jednom mjesečno, no upis budućih studenata nije konačan dok ne donesu maturalnu svjedodžbu i ostalu zakonski propisanu dokumentaciju. U protekla tri mjeseca na prijemne ispite pristupilo je preko 300 kandidata. Prošle godine oko 22 posto studenata nije prošlo na prijemnom ispitu, što nas svrstava među zahtjevnije fakultete.“, kaže izvršni direktor za komunikacije, 27-godišnji Ivo Ivančić, i sam nekadašnji student VERN’a. On kaže da sa zadovoljstvom prati stalni rast ugleda VERN’a i VERN’-ovih završenih studenata. Ističe i da su područja ekonomije poduzetništva, poslovne informatike i turizma ključni su za gospodarski razvoj Hrvatske stoga je obrazovanje stručnjaka iz tog područja bio logičan odabir VERN’- a. U pripremi je i nekoliko studijskih programa poput studija iz područja ICT-a i Europske unije. Biranjem izbornih kolegija na 2. i 3. godini prijediplomskih studija, studenti sukreiraju program.PODUZETNICI KRISTIJAN PAKŠEC i Ivan Ćirović iz prve su generacija koja je na VERN'-u završila trogodišnji studij, a danas vode vlastitu tvrtku

Reputacija VERN’-a još je više narasla kad je nedavno objavljeno da je za novog dekana izabran Goran Radman, dugogodišnji prvi čovjek Microsofta za Hrvatsku i donedavni predsjednik Microsoft korporacije za Srednju i Istočnu Europu. On na VERN’u predaje izborni kolegij Konkurentnost, inovacije i razvoj. Stupanjem na funkciju dekana VERN’a 1. listopada ove godine, taj svjetski cijenjeni stručnjak i predsjednik konzultantske kuće SenceConsulting u potpunosti će se posvetiti akademskom radu. „I do sada sam bio akademski aktivan i predavao sam na više institucija, ali ne vjerujem da ću zadržati taj angažman. Prvo, zbog vremena, a drugo, zbog primjene prava ekskluzive na VERN’-u. To je na neki način ispunjenje mog sna. Nakon samo nekoliko razgovora sa sadašnjim vodstvom VERN’a, prepoznao sam potencijale ovog projekta. Već sada, u ranoj fazi tranzicije, mogu reći da ovo postaje posao koji zahtijeva sve više vremena i angažmana i koji me iznimno veseli.”

Za uspješno vođenje akademskog segmenta VERN’-a u proteklih 10-ak godina bio je zadužen aktualni dekan i profesor Mijo Vrhovski. Upravo u njegovom mandatu VERN’ je postao prepoznatljiv brend, etablirano ime uz koje se veže kvaliteta. „Naše polazište bilo je da moramo biti drugačiji. Želimo li uspjeti, moramo nuditi nešto bolje i više no što to nude državne škole odnosno fakulteti. U vrijeme kad smo započeli izvoditi visokoškolsko obrazovanje za buduće poslovne ljude, često se na nas gledalo kritički i sumnjičavo. Međutim, mi smo od početka maksimalno okrenuti potrebama naših studenata, koji su naši klijenti, da dobiju pravo znanje i kompetencije da se odmah po završetku studija mogu uključiti u posao. Naš je posao da oni sami osvijeste u čemu mogu biti najbolji. Nudi im se mogućnost da uče kroz primjere iz stvarnog svijeta, iz svakodnevne prakse. Njihov je posao analizirati stanje u konkretnim tvrtkama, prepoznati što bi oni mogli promijeniti. U trećoj godini studija odlaze na praksu i mnogi se već ondje iskazuju i mnogima bude ponuđen posao. To je zato što naši studenti uče aplikativno, odmah primjenjivo znanje, nastava je interaktivna, s problem-solving pristupom.“, objasnio je dekan Mijo Vrhovski. On ističe da su najbolja preporuka za VERN’ njihovi studenti od kojih 70 posto završi studij u roku, a gotovo svi u roku šest mjeseci nalaze zaposlenje, i već sada mnogi od njih rade na istaknutim funkcijama. Jedna od uspješnijih studentica kojoj iznos školarine od 100 tisuća kuna nije bio sitnica je Iva Periša. Ona je diplomirala ekonomiju poduzetništva na VERN’-u 2004. godine.MIRTA MOLNAR, studentica kojoj je Stjepan Mesić uručio Top stipendiju, diplomirala je na VERN'-u te u oštroj konkurenciju upisala magisterij na vrlo uglednom Institutu političkih znanosti u Parizu

"Ne znam zašto, ali želja mi je bila raditi u Raiffeisen banci. Poslala sam otvorenu molbu, ali su mi rekli da trenutno nemaju slobodnih radnih mjesta za ljude mog profila. Kad sam u novinama vidjela oglas da se zbog otvaranja nove poslovnice traže Mlađi referenti brzih transakcija za rad na šalteru, rekla sam: Zašto ne? Mislim da je to sasvim normalan početak za osobu koja je tek završila fakultet i nema prethodnog radnog iskustva. Pet mjeseci kasnije izašao je interni natječaj za Cash Management na koji sam se samoinicijativno javila. Nije prošlo ni 10 minuta nakon što sam završila razgovor, kad su me zvali da sam primljena kao Pripravnik u Odjelu razvoja produkata i poslovne podrške. Godinu dana kasnije napredovala sam još jednu stepenicu, danas sam Glavni stručni suradnik za odnose s klijentima, a i dalje imam mogućnosti za osobni razvoj i napredovanje. U 4,5 godine koliko radim u Raiffeisen banci plaća mi je narasla preko 150 posto.“, ispričala je Iva Periša koja se u međuvremenu udala i prije sedam mjeseci rodila kći Lauru te je trenutno još na porodiljnom dopustu. VERN’ je upisala nakon dvije godine studija na Pravnom fakultetu. „Shvatila sam da to nije ni način studiranja ni posao kakav želim raditi. Na VERN’-u sam zahvaljujući malim grupama i aktivnom sudjelovanju na predavanjima vrlo brzo stekla znanja i vještine koje primjenjujem u svom poslu.“, objasnila je Iva Periša. Na ustanovama iz Grupacije VERN’ postoje prijediplomski studiji Ekonomije poduzetništva, Poslovne informatike i Turizma te specijalistički diplomski studiji Poduzetničkog menadžmenta, Računovodstva i financija, Upravljanja poslovnim komunikacijama i Menadžmenta održivog razvoja turizma.

Godišnja školarina za prijediplomske studije na Veleučilištu VERN’, ovisno o tome plaća li se u ratama ili odjednom, iznosi između 33 i 36 tisuća kuna. Za one koji plaćaju u ratama mjesečni iznos školarine iznosi u prosjeku 3.070 kuna. Ta cijena uključuje i udžbenike i nastavne materijale za svaki kolegij, prijavu na međunarodno priznat ispit Sveučilišta Cambridge iz poslovnog engleskog jezika na kraju 3. godine studija, terensku nastavu, indeks, administrativne takse, čak i troškove svečanosti dodjele diploma te još neke pogodnosti. No, cifra od stotinjak tisuća kuna za tri godine studiranja svakako nije zanemariva. Kristijan Pakšec i Ivan Ćirović bili su u prvoj generaciji studenata koji su na VERN’-u završili trogodišnji studij. Dopusnica za treću godinu studija stigla je upravo kad su oni završili drugu godinu. „Bilo je to dosta nepoznato i riskantno, a nije bilo jednostavno ni plaćati studij, iako je moj otac poduzetnik. Bilo je tu dosta odricanja. U našoj generaciji većina nas je nešto dodatno radila uz studij. No, kad nešto plaćaš, vjerojatno i drukčije razmišljaš. Da je to bila dobra investicija pokazuje i podatak da je od nas dvadesetak u grupi danas polovica na voditeljskim pozicijama, a ostali vode vlastite firme.“, rekao je Kristijan Pakšec. On je nakon studija krenuo od nule. Zaposlio se u tvrtki ‘MojPosao’ kao asistent voditelja prodaje.

„Krenuo sam s najnižom plaćom i najnižim radnim mjestom i stalno napredovao, dok nisam postao izvršni direktor. Zaista sam radio šminkerski posao, putovao po Europi. Bio sam na čelu najjačeg internetskog projekta u regiji“ U međuvremenu je njegov kolega s fakulteta Ivan Ćirović postavljao temelje za tvrtku inspiracija.com koja drugim tvrtkama izrađuje poslovni plan razvoja putem interneta. Sa svog dobro plaćenog direktorskog mjesta Ivanu se kao partner pridružio i Kristijan, jer je vjerovao u budući potencijal tvrtke. Danas imaju cijeli niz projekata koji rade, jednog mlađeg partnera i 10 vanjskih radnika. Za pokretanje posla nije im trebalo puno više od malog ureda i kompjutorske opreme, no za uspjeh, presudni su bili njihova vizija i entuzijazam te spremnost na rizik i svijest o tome da je u poslu potrebno učiti iz dana u dan. Mirta Molnar, djevojka s početka priče, dvogodišnji studij Međunarodne ekonomske politike kojim će steći titulu magistra nastaviti će na Institutu političkih znanosti u Parizu - Sciences Po. Studij traje dvije godine i stoji 12 tisuća eura. Da je Hrvatska član EU bio bi besplatan. Ona dolazi iz prosječne obitelji i nada se da će uspjeti dobiti stipendiju. Iako se uz priču o VERN’-u ugavnom vezuje uspjeh, dekan Mijo Vrhovski ističe da rezultat na kraju ipak ovisi o svakom pojedincu. Predrasude o tome da privatna veleučilišta svatko može završiti, barem kad je u pitanju VERN’, nikako nisu točne.TOP STIPENDISTICA Mirta Molnar VERN-ova je prvostupnica

“Nije točno da na VERN’-u svatko može proći. Već na prijemnom ispitu otpada prosječno 23% kandidata, a na svakoj godini studija zapne njih između 10% i 15%. No, oni koji uče i redovno ispunjavaju svoje obveze uglavnom završe studij u roku. Kod nas studiraju i djeca roditelja koji su im mogli priuštiti studij u inozemstvu, ali nisu jer naš studij nudi bezbroj pogodnosti. Naš najveći kapital su nastavnici. Kakva je kvaliteta njihovih predavanja, na kraju ocjenjuju sami studenti. I ja kao dekan ponekad dobijem neku kritiku i toga se ne stidim. Studenti ocjenjuju čak i svoje vlastito zalaganje. Sve to skupa rezultira time da možemo reći da studenti odlučuju.”, istaknuo je dekan Mijo Vrhovski.