Premijer Ivo Sanader jučer je bio zauzetČelni ljudi hrvatskog gospodarstva bili su iznimno nezadovoljni jučerašnjim sastankom u Banskim dvorima s predstavnicima izvršne vlasti. Naime, očekivali su ozbiljne konzultacije i konkretne razgovore s vladom o antirecesijskim mjerama za gospodarstvo, da bi na kraju sve bilo svedeno na gotovo neobaveznu diskusiju o ekonomskim poteškoćama s kojim se država suočava. Delegaciju poslodavaca predvodio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak a na sastanku su bili glavni direktor HUP-a Đuro Popijač, predsjednik Vijeća članica Ivan Miloloža te član Izvršnog odbora Ivica Mudrinić. Prema pisanju Poslovnog dnevnika, pojedine je gospodarstvenike posebno razočaralo što preko njihovog puta nije sjedio premijer Ivo Sanader pa su odgovore na njihova pitanja davali potpredsjednici vlade Jadranka Kosor i Ivan Polančec te ministar financija Ivan Šuker.

Sanaderov izostanak opravdao je glasnogovornik Zlatko Mehun, kazavši da ovaj nije mogao doći 'zbog neodgodivih obaveza', a kao reakcija na to od pojedinih se poslodavaca navodno moglo čuti da je ovo još jedan primjer kako ih hrvatski premijer uvelike ignorira. Sastanak u Banskim dvorima okončan je bez da su poslodavci čuli planira li vlada neke mjere za gospodarstvo. No, bez obzira na to što su Šuker, Polančec i Jadranka Kosor po tko zna koji puta bez konstruktivnih prijedloga i odgovora bili primorani pričati o brodogradnji, novom rebalansu ili pak Ekonomskom vijeću, poslodavci već duže vrijeme diskutiraju o gospodarskim mjerama te donose procjene o novim Sanaderovim potezima.

Tako bi prema njihovim procjenama proračun nakon rebalansa (vjerojatno u rujnu) mogao ostati kratak oko četiri do pet milijardi kuna što se tiče javnih financija. Treba kazati da ove procjene nisu povezane s brodogradnjom i jamstvima, dvama potpuno odvojenim problemima. U rješavanju nedostatka financija koje će dakle proizaći i nakon još jednog rebalansa, država bi prema mišljenju gospodarstvenika mogla prionuti starim metodama, ali u znatno skučenijem manevarskom prostoru. Zaduživanje i rezanje troškova vjerojatno će biti glavni Sanaderovi aduti, a pronalaženje načina za novim prihodima moglo bi također biti aktualno. Krpanje nedostatka financija preko zaduživanja u ovom je trenutku možda ponajveći problem: recesija je pogodila i dosad tradicionalne inozemne kreditore, dok su u Hrvatskoj glavni izvori državnog zaduženja uvelike iscrpljeni. Zbog toga bi fokus hrvatske vlade mogao biti na rashodima, odnosno rezanju troškova gdje god da je to moguće.

No, bez obzira na moduse kojim se Polančec, Šuker i ekipa priklone, ostaje činjenica da će to jednim dijelom biti uvjetovano budućim koracima u političkoj karijeri jednog čovjeka: Ive Sanadera. Hrvatski premijer već duže vrijeme prilično rezignirano odgovara na pitanja o potencijalnoj predsjedničkoj kandidaturi, a mediji svakim danom kandidiraju barem jednog HDZ-ovca za njegovog nasljednika. Sanader do sada nije potvrdio kandidaturu, kao što je nije ni demantirao. Ukoliko ipak krene na predsjedničke izbore, izvjesno je da bi to neizravno moglo utjecati i na oblikovanje proračunskog salda: njegova će kandidatura značiti da gospodarstvenici i građani mogu zaboraviti na nepopularne rezove u okvirima rebalansa, jer to tijekom bilo koje kampanje nije poželjno za političko natjecanje. Ukoliko Sanader ipak zbog niza razloga ne bude kandidat za Mesićevog nasljednika, onda bi rezanje troškova moglo biti jedno od načina preko kojeg će se pokušati dobiti prijeko potreban novac. No, za sad poslodavci i hrvatska javnost ne znaju ništa, pošto Sanader već duže vrijeme ima 'neodgodive obaveze'.