17.06.2009. / 10:38

Autor: Ozren Podnar

Hranom protiv depresije: Prikladna prehrana kao antidepresivna terapija

blagostanje ovisi i o onome što jedemo. Neki vitamini, minerali i aminokiseline povećavaju otpornost na depresiju, a onima koji su od nje oboljeli preporučuju se kao dodatak antidepresivima.

Neka hrana pomaže u borbi protiv depresijeNeka hrana pomaže u borbi protiv depresijeIako zahvaća gotovo cijeli organizam, depresija je primarno bolest raspoloženja. Kad je raspoloženje sniženo, nastupa emocionalna patnja, a želja za životom se smanjuje. Ovo je razlog zbog kojeg na depresiju otpada dvije trećine svih samoubojstava.

Prema podacima magazina European Psychiatry, izvještaji iz nekoliko europskih zemalja govore da je porast u propisivanju antidepresiva jedan od glavnih faktora smanjenja stope suicida. Što je viša stopa oboljelih koji se podvrgavaju liječenju, to je stopa samoubojstava niža.

Međutim, određivanje optimalne farmakoterapije nije jednostavno. Budući da je danas u upotrebi nekoliko desetaka antidepresiva s raznolikim mehanizmima djelovanja, teško je odmah na početku utvrditi koji je lijek najpogodniji za pojedinca.

Osobito je ozbiljan problem sporo djelovanje ove vrste lijekova. Za razliku od lijekova za smirenje (trankvilizanata), koji smanjuju tjeskobu i uzrujanost u roku od nekoliko desetaka minuta, antidepresivi počinju ublažavati tegobe tek za jedan, dva ili više tjedana.

Razumljivo je da je oboljelima teško čekati da vide hoće li lijek uopće djelovati na njih pa mnogi odustaju od tretmana, umjesto da puste liječnika da im povisi dozu, uvede drugi antidepresiv različitog mehanizma djelovanja, ili zamijeni jedan lijek drugim.

Približno jedna trećina pacijenata ne osjeti nikakvo olakšanje od prvog antidepresiva koji im je propisan, no imaju li strpljenja iskušati više od jednog lijeka, s vremenom se prikladan lijek ili kombinacija lijekova pronađe za 90% oboljelih.

Folacin otpuhuje depresiju

Da bi se od lijeka izvukao maksimum, potrebno mu je od početka dodati pomoćna sredstva koja pojačavaju i ubrzavaju njegovo djelovanje. Štoviše, poželjno ih je stalno konzumirati već iz preventivnih pobuda. Ta se sredstva nalaze među vitaminima, mineralima i aminokiselinama, a mogu se uzimati u dodacima prehrani ili u namirnicama.

Od vitamina, uvjerljivo su najvažniji oni iz skupine B, a među njima B6 (piridoksin), B9 (folacin) i B12 (kobalamin). Istraživanje provedeno u Britaniji 2007. potvrdilo je otprije poznatu pretpostavku da je folacin ili folna kiselina najvažniji vitamin u borbi protiv depresije te da ga je povoljno uzimati i kao prevenciju i tijekom terapije. Uobičajeno se preporučuje doza od 800 mcg (0,8 mg) dnevno.

Budući da su svi vitamini B topivi u vodi, ne gomilaju se u tijelu već ih se višak izlučuje mokraćom. Stoga je uzimanje ovih vitamina u pravilu bezopasno te za njihovu nabavku ne treba recept, no za svaki se slučaj posavjetujte s liječnikom. Ista uputa vrijedi i za ostale ovdje navedene dodatke prehrani.

Depresija bježi od Omege-3

Masne kiseline Omega-3 imaju niz korisnih svojstava, a jačanje funkcija središnjeg živčanog sustava jedna je od njih. Omega-3, kojih ima u nekim vrstama riba, potiču rast sive tvari u onim dijelovima mozga koji su smanjeni kod osoba s teškom depresijom. Istraživanje na Medicinskom fakultetu u Pittsburghu iz 2007. pokazalo je povezanost Omege-3 s količinom sive tvari u tri dijela mozga bitna za raspoloženje (amigdali, hipokampusu i cingulatu). Ovih kiselina ima u masnoj ribi (skuša, tuna, losos, hariga, srdela) i u kapsulama.

Minerali za koje postoje naznake da imaju antidepresivna svojstva su
magnezij, cink, kalij i selen, a preporučene doze raspravite s liječnikom ili nutricionistom. Cink i selen mogu u prevelikim dozama uzrokovati trovanje.

Navalite na perad i tjesteninu!

Da bi središnji živčani sustav bio opskrbljen dovoljnom količinom prirodnih antidepresivnih tvari, svaki bi pacijent trebao osigurati tijelu sastojke od kojeg organizam dobiva za raspoloženje bitne neurohormone serotonin, noradrenalin i dopamin.

Od ostalih namirnica ljudi skloni depresiji trebaju jesti one koje su bogate triptofanom i tirozinom te složene ugljikohidrate. Triptofan, koji tijelo prerađuje u serotonin, nalazimo u piletini, puretini, teletini, jajima, soji, mahunarkama, račićima, lososima, tuni i bakalaru. Tirozin, građevni materijal za noradrenalin, najprisutniji je u mesu, jajima i mliječnim proizvodima.

Hrana bogata složenim ugljikohidratima je prije svih kukuruz, ječam, zob, tjestenina, smeđa riža, krumpir, pahuljice od integralnog brašna, muesli, grah, grašak, mahune i sušeno voće.

Vezane vijesti

FAO: Svijetu ne treba toliko hrane

FAO: Svijetu ne treba toliko hrane

Svijet se može hraniti s manje hrane nego što su to pokazale ranije procjene ako se okrene održivoj poljoprivredi, smanji rasipanje i zaustavi… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika